Ahmet Volkan Ersoy: Umjetnik koji mašta, osjeća, radi, uvijek će postizati uspjehe

Uoči predstavljanja njegovog plesnog spektakla Sunce Anadolije u KIC-u Budo Tomović, razgovarali smo sa čuvenim baletskim koreografom iz Turske

Razgovarala Marina Strugar
Foto Privatna arhiva

Poznati turski umjetnik Ahmet Volkan Ersoy doprinio je na mnogo načina razvoju baletske umjetnosti u svojoj domovini, a svjetski uspjeh ostvario je brojnim koreografijama poput Tri musketara, Zvonar Bogorodičine crkve, Uspavana ljepotica, Žar ptica, Labudovo jezero, Troja, Dama sa kamelijama… Profesionalni je baletan, predavač modernog plesa, koordinator organizacije svih festivala, takmičenja i turneja Državnog baleta i opere u Ankari, čiji je umjetnički direktor, a od prošle godine i zamjenik generalnog direktora.
Ahmet Volkan Ersoy će se 13. marta u podgoričkom KIC-u Budo Tomović predstaviti koreografijom Sunce Anadolije, što je i povod za naš razgovor.

O kakvom muzičkom plesnom spektaklu je riječ, koje teme ste istraživali? Sa kakvim emocijama i očekivanjima dolazite u Crnu Goru?
– Koncert koji, pod okriljem Dream Stage Montenegro, organizujemo sa grupom Anadolu Gunesi (Sunce Anadolije), predstavlja prvijenac u seriji koncerata koje namjeravamo organizovati, a sa ciljem da u formi muzike, plesa i drugih stvaralačkih formi, predstavimo i prenesemo tursku kulturu crnogorskoj publici. Sa velikim nestrpljenjem očekujemo ovaj koncert, spreman s ogromnim entuzijazmom. Grupa Sunce Anadolije potpisuje veliki broj koncerata i muzičkih događaja u cijelom svijetu, a čine je odabrani umjetnici, sa akademskim karijerama, svaki je profesionalac u svojoj branši. Najveće očekivanje nam je da ćemo pridobiti simpatije publike tako da im koncert ostane u dugom sjećanju.
U Vašoj bogatoj biografiji zapisane su brojne koreografije; na osnovu čega birate komad koji želite da predstavite, koje osjećanje ili stvaralački impuls neko djelo pokrene u Vama i da li veći izazov predstavljaju klasična ili savremena djela?
– Prilikom izbora komada koji namjeravam pretočiti u balet i predstaviti publici ne pravim posebne razlike između klasičnih ili modernih djela. Kada su u pitanju klasični komadi, mogu reći da na publiku ostavlja veoma jak utisak kada se na sceni u formi klasičnog baleta predstave nezaboravni klasici književnosti, romani, kao i svjetski poznate bajke. Pored toga, teme kao što su poznate istorijske ličnosti, čiji život i djela osvjetljavaju našu kulturu i identitet, predstavljene bez i jedne riječi, na sceni ostavljaju jedan zaista bogat i poseban utisak.U oba prethodna primjera za komad koji se priprema potreban je dug period istraživanja i rada. Suštinski je najbitnije da gledaoci, publika, poštuju i sa zadovoljstvom pogledaju priču koju ste htjeli ispričati. Na kraju krajeva, po mom mišljenju, svaki komad izabran i predstavljen na sceni, treba iznijeti na način da osvoji poštovanje i simpatije publike.


Sa sedam godina postali ste član Dječije baletske sekcije pri Državnoj operi i baletu. Znači da ste još u ranom djetinjstvu prepoznali svoj talenat, kako se to dogodilo, šta Vas je opredijelilo za balet?
– Prilikom mog potpuno nesvjesnog i neplaniranog učlanjenja na kurs gimnastike, bio sam primijećen kao neko ko ima dara i talenta za balet, od strane profesora baleta koji je tom prilikom prisustvovao času, i na kraju svih događaja koji su nakon toga uslijedili našao sam se na Državnom konzervatorijumu na studijama baleta. U toku školovanja profesori sa kojima sam radio i koji su me usmjeravali, primijetili su moju ambiciju i pripremali su me i za takmičenja na međunarodnom nivou. Nakon toga, još uvijek veoma mlad, započeo samprofesionalni umjetnički život ulaskom u Državnu operu i balet. Zahvaljujući ovome dobio sam šansu da dugi niz godina cijelom svijetu predstavljam svoju umjetnost.
Balet je kompleksna umjetnost, iziskuje izvjesne napore i zahtijeva dosta posvećenosti i vremena. Šta ste žrtvovali zbog baleta a šta dobili, birajući ga kao profesionalno opredjeljenje?
– Kao i u svakoj stvaralačkoj oblasti, i u ovoj grani umjetnosti disciplina i rad su najvažnije tačke. Da biste bili perfektni u profesionalnom smislu, potrebno je ogromno vrijeme koje treba provesti u sali i na sceni. Poput sportista, i umjetnici, naročito kada je riječ o scenskim umjetnostima, moraju biti perfektni zato što se bavimo poslom koji ne dozvoljava i ne prihvata greške. Veoma je bitno održavati sebe u formi konstantnim, disciplinovanim radom sa veoma visokom koncentracijom i posvećenošću. Naravno da vas ponekad ovaj proces odvuče od društvenog života, ali posao koji radite sa toliko ljubavi uvijek bude nagrađen i sav trud nadoknađen aplauzima publike.

“Predstavljamo prvijenac u seriji koncerata koje namjeravamo organizovati, sa ciljem da crnogorskoj predstavimo i prenesemo tursku kulturu”

Vaclav Nižinski je govorio da bi trebalo više osjećati nego misliti. Da li je to ono što balet čini univerzalnim?
– Pored razmišljanja i osjećanja, rame uz rame stoji i maštanje. Umjetnik koji ne osjeća ni na koji način ne može da ostvari kontakt sa publikom. Nezaobilazni faktori u ovom poslu su razmišljanje i istraživanje. Umjetnik koji mašta, osjeća, radi, razmišlja, uvijek će postizati uspjehe. Kada se sve što sam naveo skoncentriše u jedno, kao univerzalan način shvatanja i izražavanja, umjetnikće uvijek biti na najvišem mogućem nivou.
Na čelu ste velikih institucija, festivala, tokom karijere ste obavljali iznačajne funkcije, kako uspijevate da pomirite umjetnost i funkcije? Da li smatrate prednošću to što određene funkcije obavljaju oni koji se bave umjetnošću i suštinski je razumiju?
– Bez obzira na kojoj poziciji ste angažovani kao umjetnik, najvažnije je raditi posao sa ljubavlju. U tom smislu, na putu da postanete i ostanete uspješni imaćete jednu veliku snagu u rukama. Ako radite sa ljubavlju, bez obzira na kojoj se platformi nalazite, u okruženju će vam se otvoriti mnogi putevi. Ako uvjerite u taj uspjeh umjetnike sa kojima radite, a povrh svega publiku i javnost, sve najvažnije tačke umjetnosti biće u vašim rukama. U vezi s tim, vjera i energija koju stvarate je zlatni ključ da prenesete i dočarate ljudima dubinu umjetnosti.
Koju svoju funkciju najviše volite i u kojoj se najbolje osjećate?
– Svaka funkcija ima svoje drugačije mjesto i značenje. Od plesa sam dobio samopouzdanje i zadovoljstvo, a stvaranje samo po sebi predstavlja fenomenalno iskustvo i sreću. Ono što sam dobio radeći funkciju upravnika je sticanje iskustva u donošenju uspješnih i ispravnih odluka i sprovođenju istih. Ali, posebnu težinu ima zvanje koreografa koje mi omogućava da publici prenesem svoje ideje i misli, i stavim ih na ocjenu njihovom vrijednosnom sudu.
Veoma ste zaslužni za razvoj baletske umjetnosti u Turskoj, naročito u Ankari, koju ste svojim djelovanjem, nastupima i nagradama prenijeli širom svijeta. Kako danas vidite balet kao umjetnost?
– Balet se poput nauke razvijao tokom niza godina. Prvenstveno kao balet na buržoaskom dvoru, da bi se postepeno veoma obogatio kao ples, razvijajući tokom godina niz svojih drugih ogranaka. Razvile su se tehnike kao što moderni ples, neo klasični balet, ali čak i danas klasični balet, koji označavamo kao bijeli balet, drži primat i ne gubi na aktuelnosti. Balet zauzima veoma važno mjesto u čovjekovom razvoju, u obogaćivanju ljudske mašte. Spoj muzike, pokreta, dekora, kostima i ostalih scenskih tehnika, a sve to u cilju iznošenja jedne teme publici bez i jedne riječi, čini balet tako jedinstvenim da od nastanka pa do danas postepeno sve više i više preokupira ljudsku pažnju. Mogu reći da balet u mojoj zemlji, institucionalno kroz šest državnih opera i baleta, pripreman i izvođen u skladu sa svjetskim standardima, igra veoma važnu ulogu u kulturnom životu Turske.

Gracija 177, 6.2.2020.

Možda vam se dopada

Komentari

učitavam...