Aleksandra Kiković: Igre malih zemalja će imati zeleni predznak

Crna Gora će ove godine biti domaćin Igara malih zemalja Evrope i ugostiti više od 1.000 sportista iz devet zemalja, a sve detalje tog događaja za Graciju otkriva menadžerka programa u UNDP-u

Razgovarala Svetlana Peruničić
Foto Vesela Mišković

Igre malih zemalja Evrope, jedan od najmasovnijih sportskih događaja organizovanih u Crnoj Gori, počeće 27. maja u Budvi. Po prvi put od kada se organizuju, Igre će imati zeleni predznak zahvaljujući inicijativi koju je pokrenuo Crnogorski olimpijski komitet, u saradnji sa Ministarstvom održivog razvoja i turizma i uz podršku UNDP. Time će Igre, prema riječima menadžerke programa u UNDP-u Aleksandre Kiković, postaviti temelj budućim velikim zelenim sportskim manifestacijama.
Da je UNDP u Crnoj Gori odavno pepoznat po podršci održivom razvoju i zaštiti životne sredine govore i brojni projekti, poput izgradnje prvog solarnog jedrenjaka u našoj zemlji i projekta održivog vodenog prevoza za oblast Boke. Kiković je kazala da se time želi smanjiti zavisnost od fosilnih goriva i pokazati koliki potencijal predstavljaju obnovljivi izvori energije, ali i smanjiti gužve tokom sezone i unaprijediti turistička ponuda. Tu su i projekti elektromobilnosti, podrška osnivanju Eko fonda, a UNDP je kroz partnersku saradnju sa muzičkim i filmskim festivalima umnogome doprinio podizanju ekološke svijesti u Crnoj Gori.
U intervjuu za Graciju Kiković je pojasnila da nastoje da domaćoj i međunarodnoj javnosti pošalju poruke o tome koliko je značajno biti svjestan posljedica klimatskih promjena i zagađenja prirode. Kaže da je raduje što u poslovnom svijetu sve više rastu značaj i uloga žena, a da su ljubav i razumijevanje recept za srećan život.

“Naše društvo je previše zavisno od fosilnih goriva čiji su izvori ograničeni i koja uzrokuju mjerljive negativne efekte. Sada je vrijeme da dokažemo potencijal koji obnovljive energije mogu ponuditi na polju mobilnosti”

Krajem maja počinju Igre malih zemalja, tokom koji se devet zemalja Evrope koje imaju manje od milion stanovnika takmiči u deset sportova. Po čemu su ove igre velike za Crnu Goru?
– Igre malih zemalja Evrope su sportski događaj koji slavi sve tradicionalne olimpijske vrijednosti i visoko je cijenjen u Međunarodnom olimpijskom komitetu. Ove godine Crna Gora će, kao domaćin, ugostiti više od 1.000 sportista iz devet zemalja koji će se takmičiti u deset sportova i 122 discipline. Uz sportiste, pridružiće nam se i državne delegacije, brojne medijske ekipe i posjetioci, pa je za očekivati da će samo u Olimpijskom selu, koje se priprema u sklopu hotelskog kompleksa Slovenska plaža, boraviti više od 2.000 ljudi u periodu od 27. maja do 1. juna. Ova brojka nam govori o značaju Igara u smislu promocije Crne Gore kao cjelogodišnje turističke destinacije, a po prvi put od kada se organizuju Igre će imati zeleni predznak, zahvaljujući inicijativi koju je pokrenuo Crnogorski olimpijski komitet, u saradnji sa Ministarstvom održivog razvoja i turizma i uz podršku UNDP-a. Šta to znači? Obezbijedili smo preduslove kako bi sve aktivnosti povezane sa organizacijom Igara imale što manji štetan uticaj na životnu sredinu. Sportisti i posjetioci će imati priliku da se u Olimpijskom selu i do borilišta voze električnim i hibridnim vozilima, čime se smanjuje zagađenje vazduha, nivo buke i štedi na energentima. Na svim lokacijama na kojima se održavaju takmičenja postavljene su kante za selektivno odvajanje otpada (plastika, staklo, papir, organski otpad), a za sve učesnike Igara obezbjeđene su boce za višestruku upotrebu i točilice sa pitkom vodom, kako bi se smanjila količina plastičnog otpada. Računica je vrlo jednostavna: smanjićemo otpad od 42.000 plastičnih boca koje bi za sedam dana boravka 2.000 učesnika iskoristilo ako će dnevno popiti minimum 1,5 litara vode (tri plastične bočice). Na kraju, pripremili smo jedan sveobuhvatan priručnik za organizovanje zelenih sportskih događaja koji će Crnogorski olimpijski komitet podijeliti sa Međunarodnim olimpijskim komitetom i nacionalnim olimpijskim komitetima, kao i sa svim sportskim savezima u Crnoj Gori. Time ove Igre ostavljaju legat i udaraju temelje budućim velikim zelenim sportskim manifestacijama.
Prvi solarni jedrenjak na Jadranu, Boka, hercegnovskog umjetnika Antonija Pušića, poznatijeg kao Rambo Amadeus, biće porinut u more 1. juna. Izgradnju jedrenjaka ste podržali preko projekta Razvoj niskokarbonskog turizma u Crnoj Gori. To je za našu zemlju gotovo istorijski poduhvat…
– Na naše ogromno zadovoljstvo, a i ponos, rok muzičar, jedriličar i ekološki aktivista Rambo Amadeus završio je prvi solarni jedrenjak u Crnoj Gori! Jedrilica pod imenom Boka je samo na prvi pogled običan brod – u stvari se radi o jedinstvenom plovilu, koje na svojim putovanjima neće emitovati ni gram ugljendioksida. Entuzijazam i ljubav prema jedrenju rezultirali su konstrukcijom jedrilice koju pokreće prije svega vjetar, a motor koji je na električni pogon energiju dobija iz baterije koja se puni energijom sunca. Ovaj izuzetno tehnološki, inženjerski i finansijski zahtjevan projekat, pravi je primjer kako se može iskoristiti potencijal energije sunca i vjetra, čijom se upotrebom ne narušava životna sredina, a minimizira se emisija ugljendioksida. Jedrilica Boka će biti ogroman podstrek za promjenu navika i jačanje svijesti o očuvanju životne sredine. Boka je primjer koji pokazuje da su vjetar i sunce, kao besplatni i nepresušni izvori energije, više nego dovoljni za sve nautičke potrebe.
Elektromobilnost je budućnost saobraćaja, a UNDP na ovom planu mnogo radi u posljednje vrijeme. Očigledno da mobilnost više nije mit ni u Crnoj Gori?
– Upravo tu pretpostavku je potvrdila analiza tržišta, segment građana, koju smo uradili za potrebe izrade sveobuhvatne studije o e-mobilnosti u Crnoj Gori. Rezultati su pokazali da je samo četvrtina ispitanika dobro upoznata sa električnim vozilima, a ostalih tri četvrtine (75%) su djelimično, slabo ili nikako upoznati s karakteristikama takvih vozila. Istovremeno, samo manje od 10% ispitanika je uopšte probalo da vozi električni automobil. Međutim, zanimljivo je da je ipak oko 30% ispitanika već razmatralo kupovinu električnog vozila. Ali, da bi se odlučili na taj korak, ključna su dva faktora: dostupnost podsticaja/subvencije za nabavku elektro-vozila i dostupnost infrastrukture za punjenje. A upravo su te dvije stvari i istaknute kao najveće barijere: visoka početna cijena vozila i nepostojanje infrastrukture za punjenje – zanimljivo je da više ispitanika smatra infrastrukturu važnijom barijerom nego cijenu vozila. Svakako, ono što jeste opšte mjesto – preko 60% ispitanika očekuje da će za 20 godina e-vozila u Crnoj Gori imati dominantan udio u voznom parku.
Vaša saradnja sa hrvatskim Institutom Hrvoje Požar rezultiraće studijom o razvoju e-mobilnosti u Crnoj Gori. Da li ste zadovoljni mogućnostima koje Crna Gora u ovom segmentu može da ponudi, budući da ni u svijetu ne postoji masovno tržište za e-automobile, mada se situacija rapidno mijenja?
– Električni automobili su trend koji dolazi. Na svjetskim cestama već sada ima preko četiri miliona električnih vozila. Do 2030. se očekuje da prodaja e-vozila zauzme čak oko 30% svjetskog tržišta. Situacija u Crnoj Gori je malo drugačija. Već pomenuta analiza je pokazala da je tržište e-mobilnosti u Crnoj Gori u ranoj fazi razvoja. Tražnja za električnim automobilima nije razvijena. Kako bi podstakli tražnju za e-vozilima, neophodno je kreirati jake informativne kampanje i pokazati javnosti primjere dobre prakse. Prije svega, važno je dati odgovor na pitanje: presudnu ulogu na šire korišćenje električnih vozila među građanima imaće finansijski podsticaji za njihovu kupovinu i razvoj infrastrukture za punjenje. Zašto razmišljati o prelasku na električno vozilo? Stručnjaci su izračunali da je vožnja električnog automobila jeftinija oko 60% u odnosu na automobile na tradicionalna goriva. Troškovi održavanja su značajno manji, uticaj na okolinu je minimalan, električni automobil ne ispušta štetne izduvne gasove (ugljenmonoksid), niti gasove sa efektom staklene bašte (ugljendioksid), smanjuje se nivo buke – vožnja je izuzetno tiha. Ulaganje u električni automobil tako je ulaganje u naše i tuđe zdravlje, ali i u kvalitetnu budućnost naše djece i unuka.

“Igre ostavljaju legat i udaraju temelje budućim velikim zelenim sportskim manifestacijama”

Kroz projekat Razvoj niskokarbonskog turizma podržali ste 30-ak održivih projekata. Jedan od njih je i turistički vozić za NP Biogradska gora, koji će doprinijeti smanjenju zagađenja tog bisera prirode…
– Nacionalni parkovi Crne Gore su prepoznali značaj uvođenja novina u poslovanje kad je riječ o pravilnom upravljanju posjetiocima i zaštiti biodiverziteta. Tako je turistička ponuda NP Biogradska gora dopunjena novim atraktivnim vozićima za prevoz turista, koji će saobraćati na relaciji od Kraljevog kola do Biogradskog jezera. Nacionalni park Biogradska gora je posljednjih godina zabilježio značajan rast posjetilaca, naročito tranzitnih. Stoga je ideja nabavke turističkog vozića sa tri vagona sa po 20 sjedišta i sa audio-opremom, preko koje se pružaju svi detalji o nacionalnom parku, idealan način da se posjetiocima za kratko vrijeme pruži interesantan i privlačan ugođaj. Na ulasku u NP Biogradska gora sa glavne magistralne saobraćajnice nalazi se široki plato Kraljevo kolo, gdje će se obezbijediti parking svih vozila. Sa te lokacije će turistički vozići obavljati prevoz posjetilaca prema Biogradskom jezeru koje je udaljeno tri kilometra. Uvođenjem turističkih vozića eliminisaće se frekventni saobraćaj na dionici od Kraljevog kola do jezera, turistima će se ponuditi jedinstvena usluga vožnje u Crnoj Gori, a zahvaljujući audio-opremi koja je instalirana u voziću, posjetioci će tokom vožnje dobiti sve informacije i podatke o nacionalnom parku.
Nedavno je UNDP objavio još jedan javni poziv za podršku projekata iz domena održivog transporta. O čemu je riječ i kakvi su rezultati?
– Upravo je završen javni poziv za sufinansiranje punionica za električna vozila u Crnoj Gori. Odziv je bio sjajan. U narednih nekoliko mjeseci imaćemo deset punionica za električna vozila u Bijelom Polju, Žabljaku, Kolašinu, Podgorici, Cetinju, Budvi i Tivtu. Punjenje će biti besplatno prvih godinu dana. Ovim se uvode inovacije u sektoru saobraćaja, obezbjeđuje se pristupačnost i inostranim turistima koji u Crnu Goru žele da doputuju električnim vozilima. Podstiče se kreiranje zelenih radnih mjesta, jača se informisanost i zainteresovanost crnogorske javnosti za e-mobilnost i, u konačnom, smanjuje karbonski otisak u saobraćaju, odnosno nivo emisija ugljendioksida.
Dolazi sezona festivala. Zahvaljujući dugogodišnjem radu UNDP-a sa festivalskom industrijom i MORT-om, i naši muzički i filmski festivali su se uključili u borbu za zaštitu životne sredine…
– Crna Gora sve više postaje prepoznata kao destinacija u kojoj se odvijaju muzički i filmski festivali regionalnog i međunarodnog karaktera koji učešćem u kampanji Smanji svoj karbonski otisak poprimaju zeleni predznak. U posljednje tri godine, UNDP je kroz partnersku saradnju sa muzičkim festivalima, poput Southern Soul festivala, Lake Festa, Sea Dance i City Groove festivala, te filmskim poput Green Montenegro International Film Festa i Džada Film Festa, umnogome doprinio podizanju ekološke svijesti u Crnoj Gori. Saradnjom sa ljudima iz svijeta umjetnosti na jedan poseban način se dopire do velikog broja prije svega mladih ljudi, sa porukom da promjenom svog ponašanja i navika mogu doprinijeti održivom razvoju i sačuvati blagodeti koje nam je dala naša zemlja. U saradnji sa Ministarstvom održivog turizma i Nacionalnom turističkom organizacijom, preko fenomena pop kulture nastojimo da domaćoj i međunarodnoj javnosti pošaljemo važne poruke o tome koliko je značajno biti svjestan posljedica klimatskih promjena i zagađenja prirode. Festivali stvaraju velike količine otpada i proizvode ugljendioksid. Vodeći se principima održivog, zelenog poslovanja, prilikom organizacije festivala kojima je UNDP partner, sprovode se ekološki održive prakse – smanjenje i pravilno upravljanje otpadom, smanjenje potrošnje resursa (vode, energenata i slično), promovisanje održivih/zelenih vidova saobraćaja, angažovanje lokalnih dobavljača i lokalnih firmi za podršku organizaciji, širenje informacija o važnosti odgovornog odnosa prema životnoj sredini… Organizatori festivala za izgradnju stageova i zaštitnih ograda, ulaza i pomoćnih objekata koriste prirodne materijale koje nakon završetka festivala skladište i koriste ih ponovo naredne godine. Na samoj lokaciji festivala i na svim binama, LED – energetski efikasna rasvjeta preuzima primat. Za smještaj izvođača i osoblja prednost imaju apartmani i hoteli koji posjeduju ekološki sertifikat. Ove godine saradnju proširujemo, kako smo već naveli, i u sferi sporta, a u domenu muzike uspostavili smo saradnju sa festivalom Operosa u Herceg Novom, gdje nas, pored operskog spektakla, očekuju vrlo neobične instalacije koje ukazuju na njen ekološki, zeleni karakter.
U Crnoj Gori se još favorizuju muškarci u poslovnoj sferi, uprkos tome što je sve više žena na liderskim pozicijama. Da li uticaj žene u poslovnom okruženju zaista odražava realan omjer snaga?
– Činjenica da nas dvije sad razgovaramo sa pozicije novinarke i menadžerke nekako ne govori u prilog pretpostavci da se muškarci još favorizuju u poslovnoj sferi, slažete li se? Govoreći iz ličnog iskustva, mogu samo reći da se nije lako izboriti sa predrasudama u Crnoj Gori. Nekoliko rukovodećih pozicija na kojima sam radila do sada prvo su nuđene muškarcima. Ali, sticajem okolnosti koje još jednom dokazuju da su žene pouzdane, odgovorne, istrajne, fleksibilne i lojalne, situacija se promijenila. U poslovnom svijetu sve više raste značaj i uloga žena. Zašto? Njihov stil upravljanja, mogućnost obavljanja više zadataka istovremeno, prilagodljivost na promjene, brzo reagovanje u teškim situacijama dovode do dugoročno boljih poslovnih rezultata. Radeći duže od osam godina u UNDP-u, upoznala sam i imam sreću da sarađujem sa ženama koje su izvrsne u raznim sferama, od socijalne zaštite, obrazovanja, preko preduzetništva, turističke i drugih industrija, marketinga, trgovine, lokalne i državne uprave.
Poslovna žena, supruga, majka… Kako pronalazite balans između porodice i posla?
– Lako. Šalim se, naravno. Ali uspijevam. Ljubav i razumijevanje su recept za srećan život. Suprug i ja dijelimo iste principe kad su u pitanju porodične vrijednosti, pa nam nije teško da se dogovorimo oko dnevnih i onih povremenih obaveza. Uz sve obaveze, nađemo vrijeme i da uživamo u trenucima koje od samog početka imamo samo za nas dvoje. Igramo jamb od kad smo se upoznali. I bilježimo rezultat svake partije! Za nas je to i relaksacija a i način da jačamo takmičarski duh, bez kojeg teško da možete ići naprijed u životu i u poslu. Kako djeca rastu, tako nam se i obaveze unutar porodice mijenjaju. I potreba za fizičkim prisustvom u njihovom dnevnom funkcionisanju je manja, što ostavlja prostor za veću posvećenost poslu. Srećna sam sam što su moja Mia i moj Vuk djeca koja odrastanjem, uz to što su svjesna svojih prava i potreba (što je danas u fokusu modernog odgajanja), preuzimaju i odgovornosti. Na kraju, moram da pomenem moje vjerne prijateljice, za koje uvijek imam vremena. S njima dijelim sve sitne životne radosti i tuge, jer ako to ne uradim, kao da se nisu ni desile.

Gracija br. 158, 24.5.2019.

Možda vam se dopada

Komentari

učitavam...