Depresija je najčešći psihički poremećaj današnjice, a može skratiti život čak do 30 godina

Osobe koje boluju od depresije žive kraće od onih koje ne pate od ovoga mentalnog poremećaja, potvrdilo je istraživanje kanadskih naučnika

Oni su tokom šezdesetogodišnjeg razdoblja u tri navrata pratili odnos između mentalnog zdravlja i smrtnosti kod 3410 odraslih osoba: od 1952. do 1967., od 1968. do 1990. i od 1991. do 2011.

Povećan rizik od preuranjene smrti zbog posljedica depresije u svakom su desetljeću evidentirali kod muške populacije, a nakon devedesetih godina i kod žena.

Povezanost između depresije i kraćeg životnog vijeka pokazala se snažnijom u razdoblju netom nakon depresivne epizode. Iz toga su naučnici zaključili da se bar dio podataka može izmijeniti nakon učinkovitog liječenja.

‘Depresija je u nekim slučajevima vrlo ozbiljno stanje’, kazao je voditelj studije Stephen Gilman s državnog Instituta za zdravlje djece i ljudski razvoj.

‘Dugogodišnje istraživanje pokazalo je da su osobe kod kojih se depresija javljala u više navrata bile u lošijoj poziciji, zbog čega je posebno važno ovaj mentalni poremećaj na vrijeme otkriti i liječiti, a usto voditi računa o recidivu’, kazao je Gilman.

Pokazalo se da najveći broj preuranjenih slučajeva smrti zapravo nije direktno povezan s mentalnim poremećajem, već s onim što nastane kao direktna posljedica depresije, poput srčanog udara.

Depresija se godinama povezuje s nizom zdravstvenih problema, djelimično zbog toga što može rezultirati fiziološkim promjenama u organizmu te pridonijeti nezdravim navikama, poput loše prehrane, fizičke neaktivnosti, pušenja i pretjeranog konzumiranja alkohola.

Kanadska je studija potvrdila povezanost između depresije i preuranjene smrti kao posljedice pretilosti, pušenja i pretjeranog konzumiranja alkohola.

Studija je započela 1952., a njeni učesnici imali su prosječno pedeset godina kada su se u nju uključili.

Kod muškaraca oboljelih od depresije izgledi za preuranjenu smrt bili su gotovo triput veći na početku studije, no s vremenom su se smanjivali te su na kraju studije pali za 52 posto.

Kod oboljelih žena je rizik od preuranjene smrti kao posljedice depresije s vremenom rastao. U početku studije su kod oboljelih žena izgledi za preuranjenu smrt iznosili osam posto, a na kraju su se povećali na 51 posto, čime su se žene izjednačile s muškarcima.

Ranije provedena studija naučnika s Oxforda pokazala je da borba s depresijom vremenski skraćuje život koliko i pušenje, prosječno sedam do 11 godina. U 2006. godini slična studija je pokazala da ljudima koji pate od teške depresije životni vijek može biti skraćen za 13 do čak 31 godinu.

Podaci govore da i do 15 posto depresivnih osoba počini suicid. Koliko je značajna ova povezanost govori podatak po kojemu je samoubistvo drugi vodeći uzrok smrtnosti u populaciji mladih od 15 do 29 godina.

Procjene pak govore da je depresivni poremećaj neprepoznat u čak 50 posto slučajeva, neliječen u 75 posto, nedovoljno liječen u 90 posto, a adekvatno liječen tek u 10 posto slučajeva.

Depresivni poremećaj je jedan od najčešćih psihičkih poremećaja današnjice i predstavlja značajan problem na području mentalnog zdravlja, patnju za oboljelu osobu i njenu porodicu te težak ekonomski teret za svako društvo.

Broj osoba s depresijom kontinuirano raste od početka prošlog vijeka u svim razvijenim zemljama svijeta. Epidemiološke studije pokazuju da 3 do 4 posto populacije boluje od težih, a 1,5 do 2 posto od blažih oblika depresije.

Naučnici već dugo upozoravaju da će depresivni poremećaj do 2020. godine postati drugi po raširenosti svjetski zdravstveni problem.

tportal.hr
Booking.com

Možda vam se dopada

Komentari

učitavam...