Depresija je najčešći psihički poremećaj današnjice

Iako broj osoba s depresijom kontinuirano raste od početka prošlog vijeka u svim razvijenim zemljama svijeta, depresivni poremećaj adekvatno je liječen tek u 10% slučajeva

Osobe koje boluju od depresije žive kraće od onih koje ne pate od ovoga mentalnog poremećaja, potvrdilo je istraživanje kanadskih naučnika. Oni su tokom šezdesetogodišnjeg razdoblja u tri navrata pratili odnos između mentalnog zdravlja i smrtnosti kod 3410 odraslih osoba: od 1952. do 1967, od 1968. do 1990. i od 1991. do 2011. godine.

Povećan rizik od preuranjene smrti zbog posljedica depresije u svakom su deceniji evidentirali kod muške populacije, a nakon devedesetih godina i kod žena. Povezanost između depresije i kraćeg životnog vijeka pokazala se snažnijom u razdoblju netom nakon depresivne epizode. Iz toga su naučnici zaključili da se bar dio podataka može izmijeniti nakon efikasnog liječenja.

‘Depresija je u nekim slučajevima vrlo ozbiljno stanje’, kazao je voditelj studije Stephen Gilman s državnog Instituta za zdravlje djece i ljudski razvoj. ‘Dugogodišnje istraživanje pokazalo je da su osobe kod kojih se depresija javljala u više navrata bile u lošijoj poziciji, zbog čega je posebno važno ovaj mentalni poremećaj na vrijeme otkriti i liječiti, a uz to voditi računa o recidivu’, kazao je Gilman.

Pokazalo se da najveći broj preuranjenih slučajeva smrti zapravo nije direktno povezan s mentalnim poremećajem, već s onim što nastane kao direktna posljedica depresije, poput srčanog udara. Depresija se godinama povezuje s nizom zdravstvenih problema, djelimično zbog toga što može rezultirati fiziološkim promjenama u organizmu te pridonijeti nezdravim navikama, poput loše prehrane, fizičke neaktivnosti, pušenja i pretjeranog konzumiranja alkohola.

Kanadska je studija potvrdila povezanost između depresije i preuranjene smrti kao posljedice pretilosti, pušenja i pretjeranog konzumiranja alkohola. Studija je započela 1952, a njeni učesnici imali su prosječno pedeset godina kada su se u nju uključili. Kod muškaraca oboljelih od depresije izgledi za preuranjenu smrt bili su gotovo triput veći na početku studije, no s vremenom su se smanjivali te su na kraju studije pali za 52%. Kod oboljelih žena je rizik od preuranjene smrti kao posljedice depresije s vremenom rastao. U početku studije su kod oboljelih žena izgledi za preuranjenu smrt iznosili 8%, a na kraju su se povećali na 51%, čime su se žene izjednačile s muškarcima.

Ranije provedena studija naučnika s Oxforda pokazala je da borba s depresijom vremenski skraćuje život koliko i pušenje, prosječno 7 do 11 godina. U 2006. godini slična studija je pokazala da ljudima koji pate od teške depresije životni vijek može biti skraćen za 13 do čak 31 godinu.

Podaci govore da i do 15% depresivnih osoba počini samoubistvo. Koliko je značajna ova povezanost govori podatak po kojemu je samoubistvo drugi vodeći uzrok smrtnosti u populaciji mladih od 15 do 29 godina.

Procjene pak govore da je depresivni poremećaj neprepoznat u čak 50% slučajeva, neliječen u 75%, nedovoljno liječen u 90%, a adekvatno liječen tek u 10% slučajeva.

Depresivni poremećaj je jedan od najčešćih psihičkih poremećaja današnjice i predstavlja značajan problem na području mentalnog zdravlja, patnju za oboljelu osobu i njenu porodicu te težak ekonomski teret za svako društvo. Broj osoba s depresijom kontinuirano raste od početka prošlog vijeka u svim razvijenim zemljama svijeta. Epidemiološke studije pokazuju da 3 do 4% populacije boluje od težih, a 1,5 do 2% od blažih oblika depresije.

Naučnici već dugo upozoravaju da će depresivni poremećaj do 2020. godine postati drugi po raširenosti svjetski zdravstveni problem.

tportal.hr
Booking.com

Možda vam se dopada

Komentari

učitavam...