Deset malih tajni blagostanja

Kako biti i osjećati se dobro? U pitanju je svojevrsna umjetnost koja se s vremenom nauči: male svakodnevne navike koje treba da izbjegavate, jer su loše, a neke da njegujete, jer su dobre. O sljedećih deset treba da razmislite i pokušate da ih uvijek imati na umu.

Njegujte prijateljstva

Znate li da veliki broj prijatelja pomaže da ostanete zdravi? Rezultat je to istraživanja objavljenog na PloSmedicine.org zasnovanog na sedmogodišnjem posmatranju više od 300.000 osoba. Kako? Biti društven i otvoren prema budućnosti čini da budemo manje osjetljivi na stres i pomaže u uspostavljanju vedrog odnosa sa životom. Čini se da su prijatelji efikasniji od članova porodice, što australijski naučnici tvrde još od 2005, nakon provođenja višegodišnje studije.

Booking.com

Dovoljno spavajte

San je veoma važan za zdravlje svake osobe i nikako se ne preporučuje odlazak na spavanje iza ponoći. Primjer? Mnogo je studenata koji uče isključivo noću te na ispite dolaze umorni i narušenog zdravlja. To se dešava iz jednostavnog razloga: organizam nema dovoljno energije. Istraživanjem provedenim na Univerzitetu Čikago zabilježeno je da se kod osoba koje su tokom jedne nedjelje spavale samo četiri sata svake noći razvilo nedovoljno virusnih antitijela, 50 % manje nego kod osoba koje su spavale po sedam-osam sati. Odrasle osobe treba da spavaju sedam do devet sati, a ako ujutro osjećaju umor neka pažljivo oslušnu organizam i sopstvenim potrebama prilagode potrebne sate sna.

Budite pozitivni

Utvrđeno je da osobe koje imaju pozitivan odnos prema životu, koje uvijek uspijevaju da vide polupunu umjesto poluprazne čaše, nakupljaju manje stresa. Takođe je ustanovljeno da njihov organizam proizvodi manje limfocitnih T CD4+ ćelija nego organizam pesimističnih osoba: u pitanju su takozvane pomoćne ćelije koje imaju značajnu ulogu u uspostavljanju imuniteta. Uz pozitivan stav idu i veća odgovornost prema zdravlju i manje nakupljanje stresa i toksina.

Harmoničan odnos s partnerom

Mnogo različitih istraživanja dalo je jedinstven rezultat: skladan odnos sa životnim partnerom pun razumijevanja znatno poboljšava zdravstveno stanje. Tokom obimnog istraživanja naučnici su posmatrali 50 parova tokom ugodnog razgovora, te je primijećeno da su krvni pritisak i srčana aktivnost slični onima tokom umjerene fizičke aktivnosti. Nasuprot tome, parovi koji se svađaju i sarkastični su tokom razgovora, akumuliraju više hormona stresa, a njihov organizam stvara manji broj limfocita T CD4+.

Pokušajte da izbjegnete stres

Bilo koji tip da je u pitanju, stres je fatalan za imunitet jer usporava makrofage, krupne ćelije koje imaju sposobnost kretanja kroz tkivo, a veoma su važne za imuni sistem. Osim toga, stres usporava i nastanak leukocita, bijelih krvnih zrnaca čiji je glavni zadatak odbrana organizma od mikroorganizama i mnogih štetnih tvari. Udovice i udovci, naprimjer, uglavnom se razbolijevaju tokom prve godine gubitka supružnika zbog velikog stresa. Naravno da nije uvijek moguće izbjeći stres i ružna dešavanja u životu, ali pokušajte da se oslobodite napetosti na način koji vam najviše odgovara. Meditacija, joga, topla kupka…, mnogo je mogućnosti koje mogu pomoći da se smirite, opustite i otjerate stres.

Ne pušite

Štetnost pušenja je opštepoznata, ali je prilično zanemarena činjenica o štetnosti pasivnog pušenja. Besmisleno je upoređivati statistike o smrtnosti usljed posljedica pušenja i pasivnog pušenja, ali se treba podsjetiti da mogu izazvati napade astme, pogoršati određene bolesti bronhija i pluća, kako pušača tako i osoba u njenom društvu koje ne puše.

Šetajte, šetajte, šetajte…

Preporuka ljekara je polučasovna svakodnevna šetnja, kako biste imunitet održali aktivnim. Poznato je da neaktivne osobe imaju slabiji imunitet, dok umjerena fizička aktivnost ubrzava cirkulaciju, oslobađa organizam od toksina i podstiče stvaranje antitijela. Važno je ne pretjerivati kako ne bi došlo do suprotnog efekta – iscrpljivanja organizma, koje je takođe štetno.

Nosite uvijek svoju olovku

Zvučaće vam neobično ovaj savjet, ali imajte u torbi ili džepu uvijek hemijsku olovku. Zašto? One koje stoje u poštama, bankama i slično, a koristi ih ko zna koliko osoba svakog dana, prekrivene se virusima i gljivicama u nevjerovatnim količinama, što vam sigurno nikada nije palo na pamet. Preko prljavih ruku u organizam najlakše dospiju uzročnici infekcija.

Antibiotici, da ili ne?

Uzeti antibiotike na prve znakove prehlade je pogrešno. Ako se, naprimjer, radi o virusnoj infekciji, antibiotici neće djelovati nego će oslabiti organizam ubijanjem dobrih bakterija. Pogrešno je i prestati s uzimanjem antibiotika, koje uvijek treba da prepiše ljekar, na prve znakove poboljšanja. Prepisanu dozu treba popiti do kraja, jer infekcija može da se vrati u jačem obliku i zahtijeva liječenje ispočetka.

Smijte se

Mnogobrojna istraživanja su potvrdila da je smijanje dobro za zdravlje. Godine 1964, novinaru Normanu Kazinsu ustanovljeno je teško oboljenje vezivnog tkiva i predviđena skora smrt. Odlučio je da se neće predati, osmislivši program svakodnevnog iskazivanja pozitivnih osjećaja: nade, vjere i smijeha. Gledao je komedije skoro svakog dana i zaključio da poslije 10 minuta smijanja dva sata spava bez bolova, te na UCLA-i počeo da proučava i podučava pozitivno djelovanje smijeha. Živio je do 1990. godine. Smijanje smanjuje hormone stresa, povećava broj i aktivnost leukocita, ubrzava cirkulaciju, snižava krvni pritisak, štiti od gripe, pozitivno djeluje na disajne organe i smanjuje rizik od srčanih problema.

 

 

 

 

 

Booking.com

Možda vam se dopada

Komentari

učitavam...