Volt Dizni 

Američki animator i autor crtanih filmova, producent, reditelj, scenograf, osnivač Diznilenda i jedan od najvećih umjetnika prošlog vijeka iz svijeta zabave, rekao je: “Nadam se da nećemo zaboraviti jednu stvar: sve je počelo od jednog miša”

ZALEĐEN U AZOTU Sedam Emija i 43 Oskara, skoro hiljadu različitih nagrada, počasni doktorati Harvarda, Jejla i UCLA-e, francuska Legija časti, predsjednička Medalja slobode, brazilski Orden južnog krsta, tajlandski Orden krune, meksički Orden astečkog orla… Nije doživio da čuje kako je njegova Snežana i sedam patuljaka iz 1937. godine najgledaniji film u 20. vijeku. Prvi je čovjek koji, prema nekim tvrdnjama, biološki nikada nije umro, jer je njegovo tijelo hibernisano uz pomoć tečnog azota. Vjerovao je da će nauka jednom da pobijedi njegovu bolest, te će ga moći oživjeti i izliječiti. Takva ideja je, daleke 1966. godine, mogla samo njemu pasti na pamet.
D’ISIGNY Volter Elijas Dizni rođen je 5. decembra 1901. u Čikagu, kao četvrto od petoro djece Flore Kol i Elijasa Diznija. Njihovo prezime nastalo je anglizacijom prezimena D’Isigny, najvjerovatnije skraćenice od naziva Isigny-sur-Mer, francuskog lokaliteta Normandije. Porodica 1906. godine seli u Misuri, blizu strica Roberta Diznija, gdje u mjestu Marselin za 3.000 dolara kupuje farmu. Volt je kao osmogodišnjak krenuo u osnovnu školu kako bi je pohađao zajedno sa dvije godine mlađom sestrom Rut. Farma je prodana tri godine kasnije, nakon što se otac razbolio, te je porodica živjela u iznajmljenom stanu do 1910, kada sele u Kanzas Siti. Sa bratom Rojem je radio kao dostavljač novina, kako bi doprinio kućnom budžetu. Nešto kasnije u vozovima je prodavao slatkiše, piće i novine, te je tada otkrio i strast prema parnim lokomotivama. Nakon završetka srednje škole u Bentonu 1917, upisuje Chicago Art Institute.
VOLONTER Kada je 1917. godine rat zahvatio Evropu, Elijas je odlučio da kupi fabriku želea u Čikagu. Volt je jedno vrijeme ostao u Kanzas Sitiju, gdje mu je posao prodavača u vozovima omogućio da mnogo putuje. Kada se pridružio porodici, počeo je raditi ilustracije za školske novine The Voices. Naveče je odlazio u bioskop i, gledajući filmske žurnale, iznenada odlučio da ide u rat. Napušta školu, prijavljuje se kao volonter i postaje vozač hitne pomoći, nakon što je uz pomoć prijatelja promijenio datum rođenja u pasošu. Do 1919. godine bio je član američkog Crvenog krsta u Francuskoj.
POZAJMLJENA KAMERA Po završetku Prvog svjetskog rata, Volt se vraća u Ameriku i počinje da traži posao. Oduvijek je želio da pravi filmove, čak se kandidovao za Čaplinovog pomoćnika. Počeo je u reklamnoj agenciji Pesman-Rubin Commercial Art Studio, gdje je radio na sedmičnom izdanju Newman Theatrea za 50 dolara mjesečno. Tokom ovog prvog radnog iskustva upoznaje talentovanog animatora, vršnjaka Aba Ajverksa , te 1920. zajedno osnivaju udruženje Iwerks-Disney Commercial Artists. Kada su se susreli sa problemima, kontaktira ih udruženje reklamnih filmova Kansas City Film Ad Company, koje svoje animacije šalje lokalnim bioskopima. Kako se radilo o jednostavnim animacijama izrezanim na papiru, Volt počinje da eksperimentiše u jednoj garaži, pozajmivši staru filmsku kameru. Animacijama u reklamne svrhe nije bio zadovoljan, te u slobodno vrijeme počinje da snima filmove koje prodaje Newman Theater Company, nazvane Newman Laugh-O-Grams. Iako su trajali jedan minut, nailaze na prihvatanje publike.
PUT U HOLIVUD Godine 1922. Dizni osniva studio Laugh-O-Grams, Inc., koji snima animirane kratkometražne filmove inspirisane poznatim bajkama i pričama za djecu. Među zaposlenim su Ab Ajverks, Hju Harman, Rudolf Ajsing, Karmen Maksvel i Fric Frileng. Filmovi su dobro prihvaćeni, ali troškovi su veći od novca kojim raspolažu. Nakon izrade filma Alisa u Zemlji čuda, posljednjeg realizovanog tehnikom live action, studio objavljuje stečaj i Voltov brat Roj Oliver poziva ga u Holivud. Skupivši novac za voznu kartu u jednom pravcu, Volt kreće u Kaliforniju, noseći upravo kompletiranu Alisu. Priča se da je krenuo sa 40 dolara u džepu, uz obećanje saradnicima da će im pomoći da dođu za njim. Volt počinje da radi zajedno sa bratom, te u garaži njihovog strica Roberta nastaje Disney Brothers Studio. Sklapaju ugovor sa Margaret Vinkler, djevojkom Čarlsa Minca i distributerkom prava za Njujork. Godine 1923. Dizni sa njima potpisuje ugovor za realiziovnje 12 filmova, pridružuje im se i Ab Ajverks. Tri godine kasnije, Disney Brothers mijenja ime u Walt Disney Studio, a 1928. postaju Walt Disney Productions.
ROĐENJE MIKIJA MAUSA Prema legendi, putujući vozom od Njujorka do Los Anđelesa, Volt je nacrtao lik po imenu Osvald. Nije imao uši i bio je jednostavan. Kasnije mu je olovkom dodao okrugle uši, tanak rep i kreirao lik sličan mišu: Mortimer Maus. Lilijen Dizni mu je promijenila ime u Miki jer joj je zvučalo ljepše i debitovao je u kratkometražnom filmu Plane Crazy, koji je, kao i svi prethodni, bio nijemi film. Ne uspijevši pronaći distributera za Plane Crazy niti za njegov nastavak The Gallopin’ Gaucho, Volt je shvatio da im nešto nedostaje. Kako je prethodne, 1927. godine, Warner Bros izdao revolucionarni prvi zvučni film The Jazz Singer, odlučio je kreirati crtani film sa Mikijem sa zvukom, pod nazivom Steamboat Willie. Prikazan je 28. novembra 1928, u njujorškom Colony Theateru: bio je to prvi animirani film sa sinhronizovanim zvukom. Ovaj datum nije samo Mikijev rođendan, i Mini Maus je rođena istog dana. Steamboat Willie postigao je enorman uspjeh, a sam Volt je sve do 1947. posuđivao glas svom omiljenom mišu. Godine 1932. Miki Maus postaje najpoznatiji animirani lik, pa mnogi konkurentski studiji, kao Van Beuren i Screen Gems, kreiraju njegove klonove pokušavajući iskoristiti Diznijev uspjeh.
PRVI OSKARI Godine 1931. Miki Maus se pojavljuje u dvanaest filmova, među kojima je Moose Hunt, gdje Pluton usvaja konačno ime. Narednih godina pojavljuju se novi likovi koji su sve do danas ostali dragi i zanimljivi i djeci i odraslima: Paja Patak, Tri praseta, Bambi… Prelaskom iz Columbije u United Artist 1932. godine, Volt započinje s najnovijim tehnicolor procesom, koji omogućava korištenje čitavog spektra boja. Prvi animirani film u boji je Flowers and Trees, koji 1932. dobiva prvog Oskara kao najbolji kratkometražni animirani film. Iste godine Volt dobiva još jednog počasnog Oskara za animaciju Mikija Mausa.
SPORT I ĆERKE Od 1930. godine neprestano rastu kinematografski i komercijalni uspjesi Volta Diznija. Neprestana potreba za praćenjem novih tehnika ne dopušta mu da predahne, a zarada nije bila zadovoljavajuća. Pada u depresiju 1931, te, na preporuku ljekara, sa suprugom odlazi na dugi odmor. Vratio se svjež i odmoran nakon posjete Vašingtonu i krstarenja Karibima, te počinje da jaše i igra golf. Nedugo zatim nagovara saradnike da počnu da igraju bejzbol, a neki su od njih dijelili i Voltovu ljubav prema polu. Iako je bio slavan kao i njegov najslavniji miš na svijetu, o Voltovom privatnom životu nije se mnogo znalo. Od 1925. godine bio je u braku sa Lilijen Bounds, jednom od službenica njegovog prvog studija. Jedna od Voltovih najvećih želja bila je da ima dijete, po mogućnosti sina. Lilijen je, međutim, rodila samo jednu ćerku, Dajanu Meri, 1933, a tri godine kasnije usvajaju djevojčicu Šeron Mej.
SNEŽANA Iako su se kratkometražni animirani filmovi pravili nevjerovatnom brzinom, zarada je bila minimalna. Volt je odlučio snimiti dugometražni film, nakon jedne večeri 1934, kada je sa svojim animatorima pogledao nijemi film koji je gledao još kao dijete: Snežana s Margaret Klark. Prvi eksperimenti ticali su se realistične animacije ljudi, animacije izvrsnih likova, specijalnih efekata, korišćenja specijalnih procesa animacije. Tako je nastao The Old Mill, prvi film realizovan posebnom filmskom kamerom Bila Garitija, Diznijevog tehničara, koja je stvarala poseban osjećaj dubine u crtanim filmovima. Ista ekipa radila je i na Snežani, čiju realizaciju konkurencija naziva “Diznijevom ludošću” i sigurna je u neuspjeh. No, Snežana i sedam patuljaka prikazan je 21. decembra 1937. u holivudskom teatru Carthay Circle, a oduševljena publika pozdravila ga je frenetičnim aplauzom. Za godinu dana zaradio je osam miliona dolara (što danas iznosi više 90 miliona dolara), a njegov uspjeh omogućio je Voltu da izgradi Burbank, novi kompleks u stilu univerzitetskog kampusa za Walt Disney Studios.
ODLAZAK Posljednje godine života Volt je posvetio fondaciji California Institute of the Arts (CalArts), nastaloj 1961, zahvaljujući spajanju Los Angeles Conservatory of Music i Chouinard Art Institute. Nakon Voltove smrti četvrtina njegovih dobara ostala je CalArtsu za izgradnju novih zdanja kampusa. Volt je, sem toga, poklonio 154.000 m² ranča Golden Oak, Valensija, za izgradnju škole. Tako je CalArts 1971. preselio u Valensiju. Krajem 1966, Voltu, strastvenom pušaču, ustanovljeno je zloćudno oboljenje pluća, te je operisan i pušten kući. Nakon nekoliko sedmica posjetio je saradnike kako bi se pozdravio i vratio u bolnicu. U ranim jutarnjim satima 15. decembra 1966, u bolnici Burbank na periferiji Los Anđelesa, zamrznuto je tijelo najpoznatijeg čovjeka na svijetu. Postoje i informacije da je njegovo tijelo kremirano i urna položena u porodičnu grobnicu Forest Lawn Memorial Parka u Glindejlu, Kalifornija. Nakon muževe smrti, Lilijen je mnogo vremena posvetila CalArtsu i organizovanju na stotine dešavanja, kako bi prikupila novac za univerzitetske fondove, te ispunila njegovu posljednju želju i finansirala Walt Disney Symphony Hall u Los Anđelesu. Poslije njene smrti, 1997. godine, tradiciju su nastavili kćerka Dajana sa mužem Ronom, a danas je CalArts jedan od najvećih nezavisnih univerziteta u Kaliforniji, najviše zahvaljujući doprinosu Diznijevih.
DIZNILEND Prvi tematski park za zabavu zamišljen za cijelu porodicu, koji su mnogi nastojali kopirati, otvoren je 17. jula 1955. godine. Smješten je u Anahejmu, bivšoj plantaži narandži, na periferiji Los Anđelesa. Iste godine, nekoliko mjeseci prije oficijelnog otvaranja, na televiziji se pojavio istoimeni program, koji je prikazivan sedmično i u kojem su predstavljani animirani filmovi. Upravo onako kako je kasnije park podijeljen, program je predstavljen u tematskim cjelinama koje su se zvale Adventureland, Frontierland, Fantasyland i Tomorrowland. Diznijev cilj bio je da stvori park za zabavu: “Oduvijek sam nastojao da osmislim neko mjesto na koje bih mogao da odvedem kćerke subotom i nedjeljom popodne, ali takvo na kojem bih se i sam mogao zabaviti,” rekao je 1960. govoreći o svom snu još iz 30-ih.
TAJNA USPJEHA Diznijeva tajna uspjeha leži u neodoljivoj privlačnosti njegovih priča, likova i načina prikazivanja. Uspio je da stvori čitav jedan animirani svijet koji su svi voljeli, a o prihvatljivosti i značenjima njegovih likova mnogo se govorilo. Volt Dizni je učinio nešto neobično u svom crtanom svijetu: ukinuo je čvrste porodične veze. Supružnika, roditelja i djece (osim u Bambiju), nema nigdje. Objasnio je to željom da likovima omogući veću slobodu u ponašanju i kretanju. Uspjelo mu je da izbjegne uplitanje crtanih likova u živote obožavatelja i omogući im da se identifikuju sa crtanim likovima, a ne njihovim porodicama.
GRACIJA 13/2012.
Priredila Snežana Crkvenjaš

Možda vam se dopada

Komentari

učitavam...