Završen Međunarodni simpozijum Antička Budva

Međunarodni multidisciplinarni naučni simpozijum Antička Budva, održan je 28. i 29. novembra u Modernoj galeriji Jovo Ivanović u Starom gradu

Simpozijum i izložbu organizovala je Javna ustanova Muzeji i galerije Budva, uz pomoć resornog ministarstva i Opštine Budva, a povodom obilježavanja 80 godina od otkrića antičke nekropole, prilikom izgradnje hotela Avala i 15 godina postojanja i rada Muzeja grada Budve.

Otvarajući simpozijum, ministar kulture Aleksandar Bogdanović istakao je da iako o antičkoj prošlosti Budve ne svjedoče neki monumentalni spomenici kulture, život ovog prostora u tom periodu otkriva nam se u obilju nalazišta i artefakata koji svjedoče o običajima i navikama običnih ljudi, što kao dio privatne istorije ovog prostora osvjetljava one zone ljudske egzistencije prema kojoj hroničari nisu pokazivali posebnu zainteresovanost.
Govoreći o činjenici da većina pronađenih predmeta danas nije na teritorije grada Budve, te da je to nešto što treba da opomene, u dijelu kako se moramo starati o sudbini pronađenih antikviteta, ministar je dodao: ”Možemo samo zamisliti sa kakvim bi zbirkama antičkih predmeta Budva danas raspolagala i šta bi se sve moglo ponuditi na uvid svijetu da je bar polovina tada pronađenog ostala u Budvi, a nije ostalo ništa, jer je veći dio završio u muzeju Kneza Pavla Karađorđevića, a ostatak u privatnim posjedima. Ako se danas te greške ne mogu ispraviti, postoji ne mali spisak poslova koje je neophodno uraditi kako bi antičko nasljeđe ovog grada postalo njegovo markantnije obilježje, što grad čiji je kontinuitet urbane naseobine počeo prije gotovo dva i po milenijuma, ne samo da zaslužuje nego je i u obavezi da to nasljeđe podrobnije istraži, zaštiti i valorizuje. To mora biti jedan od prioriteta kulturnih strategija kako lokalne samouprave tako i države.”

O posvećenosti i naporima koje ulažu Vlada Crne Gore i Ministarstvo kulture u oblast arheoloških istraživanja, ministar Bogdanović je podsjetio na finansijska sredstva koje Ministarstvo kulture izdvaja kroz godišnji Program zaštite kulturnih dobara, kao i posebne programe i projekte usmjerene na istraživanje antičkog nasljeđa, od kojih je istakao višegodišnji međunarodni projekat Rekognosciranje crnogorskog podmorja, započet 2009. i čiji je nosilac Ministarstvo kulture Crne Gore. U okviru ovog projekta rekognoscirano je crnogorsko podmorje u zoni Bokokotorskog zaliva i Budvanskog akvatorija, čime je otvoreno jedno novo polje u arheolškim istraživanjima grčko-ilirskog, helenskog i rimskog nasljeđa ovih prostora.
Ministar je uputio čestitke JU Muzeji i galerije Budve za orgazaciju ovog simpozijuma, a učesnicima poželio da svojim izlaganjima i prezentacijama daju novi zamajac u daljem istraživanju, zaštiti i valorizaciji antičkog nasljeđa Budve.

Gradonačelnik Budve Dragan Krapović kazao je da je Budva stara mnogo vjekova i bogata nasljeđem. “Ne smijemo štedjeti naše napore da ga sačuvamo i zaštitimo. Naše naslijeđe je blago koje ima istorijsku i kulturnu, ali takođe i ekonomsku vrijednost. Vrijednost koja nije dovoljno potencirana, niti valorizovana. Očuvanje nasljeđa nije jednostavan zadatak. Ponekad naslijeđe nestaje pod uticajem prirode, ali je uglavnom čovjek taj koji ima nemarni odnos prema nasljeđu. A nemaran odnos prema nasljeđu je put u devastaciju.”
Utvrdio je da nismo dovoljno integrisali antičko naslijeđe Budve u naš turistički sistem. “To je oblast koju moramo poboljšati. Ali ja bih danas skrenuo pažnju na jednu drugu vrlo važnu stvar – na edukaciju. Da bi smo cijenili naslijeđe mi ga prvo moramo razumijeti i o njemu učiti. Ne smijemo dozvoliti da svi mi, stari i mladi, svaki dan prolazimo pored našeg naslijeđa, ali ne zastanemo i ne zapitamo se šta možemo o njemu još da naučimo. Saznanja o antičkom naslijeđu Budve mogu i moraju biti mnogo bolje uključena u naše obrazovanje, formalno ili neformalno. Mi se kao društvo moramo ozbiljnije posvetiti ovom procesu i naći način da stručna saznanja budu prenijeta široj javnosti. Sve ono što mi, građani Budve, naučimo o antičkom naslijeđu pružiće priliku i budućim generacijama da uče o njemu. Učeći o naslijeđu mi ga zapravo čuvamo. I pokazujemo da volimo svoj grad“, istakao je on.

Direktorica JU Muzeji i galerije Lucija Đurašković kazala je da kultura jednog grada, između ostalog, može se vrednovati imajući u vidu odnos koji taj grad i njegovi stanovnici imaju prema njegovanju kulturne tradicije. “Preko otkrića helenističke i rimske nekropole i otvaranjem Muzeja pred nama se otvorio hirizont viševjekovnog kulturnog nasljeđa na koem počiva autentičnost budvanske kulturne tradicije, tako da se dana neposredno možemo suočiti sa kulturnim izvorom prema kojem Budva spada, ne samo u najstarije po postanku, već i najznačajnije antičke centre Mediterana.”

Naglašavajući da je ogroman broj predmeta pronađenih u Budvi otišao van Crne Gore, da se mogu vidjeti u muzejima u Beogradu, Zagrebu, Splitu, Bostonu… akademik Aleksandar Čilikov je ispričao svoje lično iskustvo: “Na završetku studija imao sam kontakt sa jednim čuvenim švajcarskim numizmatičarem. Saopštio mi je da ne postoji ni jedna ozbiljna svjetska kolekcija u kojoj nema numizmatike sa područja Budva.”

Projekat su podržali Ministarstvo kulture Crne Gore i Opština Budva, dok je subjekt saradnje na projektu Turistička organizacija Opštine Budva.

Booking.com

Možda vam se dopada

Komentari

učitavam...