Razgovarala Svetlana Peruničić
Foto Vesela Mišković
Aleksandra Radojević, direktorica Sektora za strategiju i rizik u m:telu, diplomirala je ekonomiju na Ekonomskom fakultetu u Podgorici, na smjeru marketing, a Univerzitet Crne Gore ju je 2007. proglasio za najboljeg studenta tog fakulteta. Master studije završila je na UCL (University College London), u oblasti profesionalnog računovodstva. Karijeru je započela u Esenu, u Njemačkoj, u kompaniji WAZ Medien Gruppe, u sektoru marketinga. Od 2008. radila je u odjeljenju revizije u revizorskoj kući PricewaterhouseCoopers d.o.o. Beograd, da bi 2009. nastavila rad u podgoričkoj kancelariji firme PricewaterhouseCoopers.
U BDO d.o.o. Podgorica bila je rukovodilac odjeljenja za reviziju od 2012. do 2015, nakon čega je unaprijeđena u operativnog direktora. Tokom karijere bila je odgovorna za pružanje usluga revizije i uvjeravanja širokom spektru multinacionalnih klijenata u telekomunikacionom sektoru, energetskom sektoru, sektoru finansija i bankarstva, sektoru upravljanja imovinom i drugim organizacijama u Srbiji i Crnoj Gori. Takođe je radila na projektima rizika, savjetovanja, kao i konsultantskim projektima u transportu, saobraćaju, za brojne domaće i međunarodne klijente.
Članica je ACCA (Association of Chartered Certified Accountants), a posjeduje licencu ovlašćenog revizora (Ministarstvo finansija Crne Gore) i ovlašćenog javnog računovođe (Savez računovođa i revizora Srbije).
Direktorica ste sektora za strategiju i rizike u m:telu. Šta je, u stvari, sektor za strategiju i rizike?
– U doba digitalne transformacije od pojedinačnih preduzeća, preko industrija do digitalizacije cijele ekonomije, postalo je neizbježno dobro identifikovati i ocijeniti rizike, kao i definisati odgovarajuću strategiju koja bi odgovorila na njih. Danas strategija, a ne tehnologija, vodi digitalnu transformaciju preduzeća. Tehnologija se brzo mijenja, a šta od tih promjena će biti primijenjeno i na koji način, je pitanje na koje svako preduzeće treba da ima odgovor. Strategija može biti i da se ne bavimo novim tehnologijama i digitalnom transformacijom, samo što je rizik da će se ona onda baviti nama, pošto je to globalni trend koji se ne može zaustaviti. Samim tim odgovor na Vaše pitanje je da je digitalna strategija trenutno prioritet sektora.
Vaš sektor je nosilac glavnih inovacija. U kojem pravcu se razvijaju tehnologije u m:telu?
– Telekomunikaciona industrija je nosilac digitalnih inovacija i samim tim pokretač ekonomskog razvoja i osnovni faktor tehnološkog progresa jednog društva. Jedan sektor sam po sebi nije dovoljan, timski rad svih djelova preduzeća je ključan da bi inovacija bila primijenjena. Upravljanje inovacijama u okviru sistema kako bi one dale rezultat koji je planiran je proces koji bitno utiče na ostvarenost strategije, kako digitalne, tako i opšte. Neki od glavnih pravaca razvoja je svakako IoT i 5G, rješenja za SmartCity i SmartHome, OTT servisi, virtuelna realnost kao i primjena blockchain tehnologije, konkretno u fintech oblasti i pametnim ugovorima. Vjerujem i u potencijal sinergije vještačke inteligencije, robotike i blockchain tehnologije, ali za to je još rano, bar na ovom tržištu. M:tel razvija i nudi servise koji su već u velikoj mjeri personalizovani i prilagođeni potrebama naših korisnika, međutim u narednom periodu ići ćemo korak dalje kako bi pružili jedinstven doživljaj korišćenja digitalnih tehnologija i kreirali novo digitalno društvo i bili nosilac četvrte industrijske revolucije. Neki projekti imaju nacionalni značaj, poput donacije Kliničkom centru Crne Gore (KCCG) za projekat telemedicine, koji će podići nivo kvaliteta zdravstvene usluge za sve građane Crne Gore. Postoje i projekti koji imaju regionalni i globalni domet. Na primjer, neki od startupova koji se bave razvojem aplikacija, a čije je kvalitetne ideje m:tel prepoznao i pomogao, sada imaju već milionske downloade. Razvoj tehnologija u spoju sa preduzetništvom u Crnoj Gori kompanija m:tel je prepoznala kao važan faktor razvoja cijelog društva i u skladu s tim, prije pola godine, otvorena je m:tel digitalna fabrika. Ovo je prvi ICT Hub u Crnoj Gori koji ima za cilj razvoj tehnološkog preduzetništva i inovacija. To praktično znači da, pored radnog prostora startup timovima i freelancerima, pružamo i drugu sistemsku podršku koja obuhvata startup akademiju u smislu edukativne i mentorske podrške, administrativnu, pravnu pomoć i tehničku podršku. Neke ideje i rješenja koji se generišu i razvijaju u fabrici imaju čak regionalan i globalan domet. Takođe, organizovali smo regionalni konkurs za izradu aplikacija za mobilne uređaje Regionalni app izazov, zajedno sa Telekomom Srbija i m:tel BiH, gdje pobjednici putuju u Berlin na jednu od vodećih IoT konferencija. Specijalnu nagradu za inovativnost je osvojio tim iz podgoričke Srednje elektrotehničke škole Vaso Aligrudić. To da je m:tel najinovativnija kompanija dokazuje i da je prva omogućila mobilno plaćanje u Crnoj Gori kroz mPAY uslugu. Građani više ne moraju imati račun u banci da bi bezgotovinski platili račun, niti plaćati skupo održavanje kreditnih kartica. Dovoljno je da imaju telefon i sim karticu. Sada, kad izađemo iz kuće, dovoljno je da ponesemo samo mobilni telefon i ne brinemo o novčaniku… A očekujem da ćemo u skoroj budućnosti preko IoTa i ključeve od auta/stana takođe nositi u mobilnom telefonu. Dodatna pogodnost za korisnike je plaćanje na odloženo, jer telefonski račun dospijeva u narednom mjesecu, pa ne samo da ne nosite novčanik, nego i ne brinete da li imate trenutno sitno za kafu, taksi, cigarete i slične sitnice.
Pomenuli ste projekat telemedicine. O čemu se radi?
– Projekat u prvoj fazi obuhvata spajanje KCCG sa opštim bolnicama u Beranama, Baru i Pljevljima, kako bi se dijagnostičke analize poput ultrazvuka i skenera brže razmjenjivale, čime bi se smanjilo vrijeme čekanja do dobijanja konačnog stručnog nalaza i smanjila potreba za transportom pacijenata. Time se povećava kvalitet zdravstvene usluge. Druga faza projekta je umrežavanje KCCG sa bolnicama u regionu, čiji će doktori biti neposredno uključeni u liječenje naših pacijenata, čime se dostupnost kvalitetne i pravovremene zdravstvene usluge podiže na potpuno novi i viši nivo. Treća faza je umrežavanje sa bolnicama u svijetu. M:tel je ovakvu podršku zdravstvenom sistemu Crne Gore u mogućnosti da pruži jer je u prethodne dvije godine izgradio tako snažnu infrastrukturu, da kao društveno odgovorna kompanija smatra da koristi od takve mreže treba da imaju svi građani, a pogotovo osjetljive kategorije društva poput pacijenata. Ovo je samo potvrda da je izvršni direktor Vladimir Lučić bio u pravu kad je prošle godine rekao da će se tek za par godina pokazati pravi značaj onoga što m:tel radi i investira u posljednjih par godina, imajući u vidu investiciju u optičku infrastrukturu u vrijednosti od preko 50 miliona eura. Ovaj projekat je donacija u vrednosti od 900.000 eura i poprilično sam sigurna da veći iznos donacije u Crnoj Gori još nije zabilježen.
Obavljate izuzetno odgovornu funkciju. Koji su najveći izazovi sa kojima se susrećete?
– Uloga mobilnih telefona u digitalnoj ekonomiji definitivno postaje sve veća. Međutim, primjena pametnih telefona za jedan dio korisnika još je, prije svega, stvar prestiža, a zatim korišćenje najnovijih tehnoloških rješenja. Ono što moramo da mijenjamo jeste omasovljavanje digitalizacije, jer ona treba da bude dostupna svima i da poboljša kvalitet života cijelog društva. To je jedan od ciljeva MeetUp radionica u digitalnoj fabrici koje se održavaju čak više puta nedjeljno. Drugi izazov je regulativa, odnosno izostanak iste. Regulativa za jedan korak obično kasni za novitetima, pa samim tim i digitalnim inovacijama. Recimo, u nekim oblastima fintecha očekujem da će regulativa sustići i definisati određene oblasti, kako bi se smanjila neizvjesnost i samim tim i prateći rizici. Treći izazov koji bih izdvojila je da m:tel mora da pomogne digitalizaciju i drugih privrednih grana, te da nova digitalna rješenja ponudi kako javnom, tako i privatnom sektoru. To zahtijeva zainteresovanost svih učenika da se uključe u proces digitalizacije ekonomije i cijelog društva. Zato je važno da širimo svijest o digitalnoj transformaciji svih subjekata društva, te da se što prije pripremimo za promjene koje se već dešavaju i da u toku četvrte industrijske revolucije Crna Gora iskoristi svoj pun potencijal u preraspodjeli resursa. Generalno gledano postoje dvije opcije za Crnu Goru: ili digitalizacija i transformacija društva, ili još jedna propuštena prilika i marginalizacija. Od toga kako šanse u ovom talasu promjene budemo iskoristili, zavisiće kako ćemo kao društvo živjeti za deset godina. Ne trebamo se plašiti neuspjeha, već mogućnosti da dogodine budemo na istom mjestu.
Prije ove funkcije bili ste na poziciji revizora. U čemu je razlika i šta je zahtjevnije?
– Biti revizor nije pozicija, već poziv i zvanje. To ne prestaje promjenom firme. Još sam revizor, ali u ovoj finansijskoj godini neću se aktivno baviti poslovima iz oblasti revizije. Poznajem puno kolega revizora koji takođe rade za kompanije čija primarna djetalnost nije revizija, i vrlo su uspješni u tome. Ne bih mogla da ocijenim šta je zahtjevnije, već samo da zaključim da je drugačije. Odgovornost je velika i sada i ranije, a promjena mi prija.
Da li su u Crnoj Gori kompanije postale svjesne neophodnosti kvalitetno urađene strategije i procjene rizika?
– Kroz reviziju sam donekle mogla da ocijenim i taj segment poslovanja drugih kompanija. Međutim, nema jedinstvenog odgovora, jer prosto neke kompanije su naprednije u tom segmentu, dok druge tek kreću da razvijaju tu oblast. Ono što može da se zaključi jeste da postoji korelacija između poslovnog rezultata i ozbiljnosti pristupa strategiji i rizicima u preduzeću. To nije novina, već naučno dokazana činjenica. Preduzeća koja dobro identifikuju rizike i umiju da ih pretvore u poslovne rezultate, stvaraju u suštini konkurentsku prednost.
Majka ste troje djece. Kako uspijevate da izbalansirate privatne i poslovne obaveze?
– Nema nekog posebnog čarobnog rešenja, svaki dan traje 24 časa. Podrška uže i šire porodice puno znači i srećna sam što je imam, ali i plaćena pomoć je takođe za određene vrste poslova dobar izbor. Svako ima svoju ulogu u našem malom ekosistemu, tako da je podjela poslova i timski rad ključ dobre organizacije.
Na koja odricanja žena mora da bude spremna da bi bila uspješna?
– Ne bih se u potpunosti složila da je nešto odricanje, već stvar izbora. Isto pitanje se može postaviti i na koja odricanja je muškarac spreman da bi bio uspješan, pa se to nekako rjeđe čuje. To su samo predrasude proistekle iz uvjerenja koja su nam nametnuta. Nema posebnih pravila za žene, sem ukoliko ne uzmemo u obzir da su preferencije žena drugačije pa, na primjer, možda vole spa centre, a ima dana kada najsličnije spa centru što mogu da priušte je vreli vazduh iz rerne, dok mnogi muškarci to ne bi tako tumačili, već bi miris iz rerne uvijek bio prvi izbor u poređenju sa parom iz saune… Moram malo da se našalim. Biti uspješan je relativna stvar i uglavnom se definiše kroz poređenje sa drugima, gdje je to najčešće bliža okolina. To dalje vodi ka takmičenju, što je negdje i logičan uticaj zapadne potrošačke kulture. Možda bi bolji termin umjesto uspješan bio zadovoljan, pa da fokus umjesto poređenja s okolinom bude unutrašnji osećaj. Ovako definisano, ako se vratimo na početak, na šta treba da budemo spremni da bismo bili zadovoljni, onda tu nema odricanja već samo stvar izbora koje iskustvo rezultira osjećajem koji želimo da postignemo.
