U pedesetim i šezdesetim godinama prošlog vijeka nije postojala poznatija i skandaloznija glumica od prelijepe seksipilne francuske glumice Brižit Bardo. Kultna plavuša, prva strankinja koja se proslavila na američkom tlu, učinila je više za francusku međunarodnu trgovinu nego cijela automobilistička industrija te zemlje. Neprevaziđena seks-bomba, utjelovljenje prirodne i nevine seksualnosti, koja je prethodila seksualnoj revoluciji 60-ih, javno je odbacila katoličke principe koje je naslijedila od roditelja, i rekla: “Bolje je biti nevjeran nego vjeran protiv svoje volje.” Varala je supruge i momke, bila jedna od prvih žena koje su nosile bikini i među prvima se javno kupala u toplesu, a nakon što se, veoma rano, povukla iz filmske industrije kako bi se potpuno posvetila zaštiti životinja, nije prestala da šokira javnost kontroverznim izjavama.
View this post on Instagram
PRVA LOLITA Kada se pojavila u javnosti, na naslovnoj strani magazina Elle, pin-up djevojka Brižit Bardo, kćerka inžinjera Luja Bardoa i An-Mari Musel, rođena 28. septembra 1934. u Parizu, jedva da je imala 16 godina. U ružičastoj haljini, s kratkom kosom boje lješnika i veličanstvenim držanjem plesačice, Bardo, koja je kao dijete nosila naočale i aparatić za zube, po prvi put u istoriji mode utjelovila je jeune fille. Prije nje tinejdžerke nisu krasile naslovne strane, a u javnosti mogle su da se vide slike ili slatkih djevojčica ili starijih udatih žena. Ona je bila prva lolita, mlada i seksipilna djevojka, mamac za starije muškarce i prijetnja moralnim principima. U svijet mode upala je zahvaljujući majčinim poznanstvima i upornošću. Brižit i njenu četiri godina mlađu sestru Mari-Žan majka je vodila na časove plesa. Sestra je odustala kako bi se posvetila školi, ali se Brižit, koja je počela plesati s pet, odlučno koncentrisala na karijeru balerine, pohađala je časove u Visokom nacionalnom konzervatorijumu za muziku i ples u Parizu i znala je da svijet mora postati njen.
LJEPOTA, A NE TALENAT Ljepotica s naslovne strane privukla je pažnju sada pokojnog francuskog scenariste i režisera Rožea Vadima, rođenog 1928, koji je pokazao sliku svom tadašnjem šefu, režiseru Marku Alegreu, kako bi joj ponudili ulogu u filmu Les Lauriers Sont Coupes. Iako nikada nije snimljen, plesačici i modelu otvorio se put u svijet filmske industrije: debitovala je 1952. u komediji Crazy for Love, nakon čega su uslijedile mnogobrojne manje uloge te prva glavna u filmu The Light Across the Street (1955). Glumila je zavodljive plavuše, a ispred talenta stajali su nesvakidašnja ljepota i seksipilnost, koji su ostavljali muškarce bez daha, a žene u želji da budu poput nje. Brižitine fotografije u novinama, na kojima je obilazila festivale sa režiserom Vadimom, koji joj je postao suprug i bio odlučan da svijetu pokaže svoje blago, obišle su svijet, a vijest da se željela ubiti jer religiozni roditelji nisu odobravali brak, zaintrigirala je javnost. Tri nedjelje nakon pokušaja samoubistva i obećanja da će to ponovo učiniti ukoliko joj roditelji ne dozvole da se uda za Vadima, Brižit je s 18 godina stala pred oltar, što će učiniti još nekoliko puta kasnije. To je i bio šablon po kojem je gradila slavu – ljepota, seks i skandali.
View this post on Instagram
I BOG STVORI ŽENU Fascinacija Brižitinim likom, koja je započela 1953. zbog prvog američkog ostvarenja u kojem se pojavljuje s glumcem Kirkom Daglasom – Act of Love, vrhunac je doživjela kultnom i neprevaziđenom erotskom dramom I Bog stvori ženu (1956), koja je i danas jedan od najgledanijih filmova u Americi svih vremena. Film je šokirao Ameriku i Evropu, menadžeri bioskopa su hapšeni zbog njega, a Brižitu je proslavio kao prvu osobu sa neengleskog govornog područja koja je dostigla američke talente i time zapečatila uspjeh francuske kinematografije. Uloga nemoralne žene nezasitnog seksualnog apetita, koja osvaja muškarce, stvorila je svojevrsnu revoluciju, a seksi scene, poput one u kojoj pleše bosonoga, raspuštene kose i oznojena, postale su odlučujući momenti u istoriji kinematografije. Svaki Brižitin film nakon ovog postajao je ultimativni hit i bioskope punio muškarcima koji do tada nikada nisu vidjeli ženu s takvom eksplozivnom seksualnošću, koja joj je donijela nadimak seksi mačkice.
KULTUROLOŠKI FENOMEN Žene su zbog B.B. bojile kosu u plavo, oblačile bikini i nosile tzv. “košnica” frizure, a mladići patili i, poput Boba Dilana, posvećivali joj pjesme. Ali Brižit nije bila samo prelijepa glumica, već i kulturološki fenomen, koji je privukao mnoge intelektualce da raspravljaju o revoluciji koja se upravo dešavala. U eseju posvećenom Brižit Bardo pod nazivom Lolitin sindrom, iz 1959, književnica Simon de Bovoar nazvala ju je “lokomotivom ženske istorije” i predstavila kao prvu i najliberalniju ženu Francuske. “Prati svoje sklonosti. Jede kada je gladna i isto tako jednostavno vodi ljubav. Požuda i zadovoljstvo važniji su joj nego pravila i konvencije. Ona nikoga ne kritikuje. Radi ono što voli i u tome je problem”, napisala je.
View this post on Instagram
PROPALI BRAKOVI Kao što je De Bovoarova predvidjela, Bardo je odbila da bude dobra supruga i majka, zaljubljivala se i odljubljivala, četiri puta se udavala, slomila stotine muških srca, varala muževe i obožavala mlađe muškarce, rodila je sina, ali mu nije htjela biti majka. “Odlazim prije nego što me ostave. Ja odlučujem”, rekla je ljepotica, koja se nakon petogodišnjeg propalog braka s režiserom Vadimom, s kojim je i dalje nastavila da sarađuje, upuštala u burne, kratkotrajne afere: jedna je bila i s glumcem Žan-Lujem Tretinjanom, za vrijeme snimanja I Bog stvori ženu, pred suprugovim očima. “Zaista sam mačka preobražena u ženu: predem, grebem, i nekada grizem”, izjavila je. U filmu Babet ide u rat (1959) zbližila se s glumcem Žakom Šarijeom, za kojeg se udala iste godine i s njim dobila prvog i jedinog sina, Nikolas-Žaka, i šokirala javnost jer je nakon razvoda, dvije godine kasnije, dala suprugu starateljstvo. “Nisam stvorena da bih bila majka”, izjavila je na zaprepaštenje svih žena. “Ne znam zašto mislim tako, jer obožavam životinje i djecu. Znam da je grozno, ali nisam dovoljno odrasla da bih brinula o djetetu. Treba mi neko da brine o meni. Tužna sam što sam rodila to dijete. Kakav će njegov život biti?”, rekla je. Ali Bardo nije ništa činila da bi šokirala javnost, ona je bila prva žena koja je imala hrabrosti da čini što voli i da prati svoje instinkte, koji su često bili mračnog predznaka.
Kada je imala 28 godina uzela je pilule za spavanje i presijekla vene, što će učiniti i nekoliko puta kasnije. “Zaista sam željela da umrem u određenim periodima života. Smrt je bila poput ljubavi, romantičnog bijega. Uzimala sam pilule jer nisam htjela da se bacim s balkona – znam da bi me ljudi slikali kako ležim mrtva dole”, rekla je. “Izvana si zvijezda. Ali u stvarnosti, potpuno si sam, sumnjaš u sve. Iskusiti ovu samoću duše najteža je stvar na svijetu.”
RASISTIČKE IZJAVE Iako sklona skandalima, B.B. ostala je dosljedna i iskrena. Nikada se nije podvrgnula kozmetičkoj hirurgiji i uvijek je govorila ono što misli, a njeni prijatelji su tvrdili da je veoma velikodušna osoba. Kada je 1983. godine otkrila rak dojke, odbila je liječenje jer je vjerovala da je to njena sudbina. Bilo je potrebno ubjeđivanje prijateljice, francuske glumice Marine Vladi, da sebi spasi život. “Tužno je ostariti, ali je lijepo sazreti”, rekla je. Njena borba za prava životinja donijela joj je neprijatelje, jer je šokirala javnost izjavama usmjerenim protiv muslimanske tradicije klanja kurbana za Bajram. Borila se za uvođenje zakonske odluke koja će osigurati da se životinje omame prije klanja, a više puta novčano je kažnjena za podsticanje rasne mržnje. U knjizi A Cry in Silence izrazila je zabrinutost zbog infiltracije islamskih ekstremista u Francuskoj. “Nikada nisam svjesno htjela nekoga da povrijedim. To nije u mom karakteru”, izvinjavala se na sudu.
View this post on Instagram
BORBA ZA PRAVA ŽIVOTINJA Kada se 1973. povukla iz svijeta glume, imala je samo 39 godina i više od 50 snimljenih filmova. Svoj potez objasnila je kao način da se izvuče elegantno i obilježila ga slikajući se gola za italijanski Playboy, za 40. rođendan. Povukla se u voljeni Sen-Trope kako bi se posvetila životinjama i bosonogom i laganom mediteranskom životu, te je osnovala Fondaciju Brižit Bardo. Dom bi napuštala samo kako bi se borila za prava životinja, javno kritikujući one koji ih ne poštuju, poput glumice Sofije Loren, tadašnjeg francuskog predsjednika Nikolasa Sarkozija i američke političarke Sare Palin. “Životinje me nikada nisu izdale. One su lak plijen, kao što sam ja bila tokom karijere, tako da osjećamo isto”, rekla je. “Ljepotu i mladost dala sam muškarcima. Pamet i iskustvo daću životinjama.”
GRACIJA 72
Cover by IG
