Crnogorski kimono u Japanu

spot_img

Piše Jovana Bogojević
Prevod Orie Šimizu i Jovana Bogojević
Foto Imagine One World

U Kjotou, nekadašnjoj imperijalnoj prijestonici Zemlje izlazećeg Sunca, Asahi je šetala kroz redove izložbenih kimona svijeta. Među njima naišla je i na jedan inspirisan Crnom Gorom. Izložen kao umjetnički eksponat u muzeju, kimono je plijenio elegancijom. Na nježno plavoj svilenoj podlozi oslikana su brda, primorski gradovi, more, manastir Ostrog i druge građevine, kamelije, crnogorske zastave, kao i Crnogorci i Crnogorke koji igraju oro. Mnoštvo različitih kulturoloških, nacionalnih, religioznih i geografskih elemenata sačinjavali su jednu likovnu priču o Crnoj Gori, ispričanu na nacionalnoj nošnji nama dalekog Japana. Pored kimona bio je izložen i svileni obi, pojas za oblikovanje i utezanje kimona u pastoralnim bojama, preko kojih su bili izvezeni katedrala Sv. Tripuna, mimoze, more, sa emblemom i još ponekim elementom prirode. Asahi je zaintrigirala neobična mješavina obilježja na tom crnogorskom kimonu, fotografisala je sve detalje i poslala mi njene utiske, uz pitanja o tradicionalnom plesu i prirodi Crne Gore. Asahi i ja smo zajedno živjele četiri mjeseca u Veneciji tokom studija, zajedničko vrijeme smo uglavnom provodile posjećujući Bijenale, Pegi Gugenhajm kolekciju, Ka Doro galeriju, La Feniče teatar i druge, manje zvučne a jednako fascinantne institucije u kojima su predstavljana dostignuća umjetničkog izraza iz čitavog svijeta. Iako smo se fokusirale na italijansku kulturu i multikulturalnost Venecije, nerijetko smo razgovarale i o crnogorskom i japanskom kulturnom nasljeđu, a razmjenjivale smo i recepte, poklone i tradicionalna pića. Upravo zbog toga ju je taj neočekivani susret sa crnogorskom kulturom u njenom rodnom gradu Kjotou toliko obradovao, a posebnim ga je učinila činjenica da je crnogorska kulturna baština predstavljena na tradicionalnoj japanskoj nošnji. Za Asahi, ali i za mene danas, to je simbolična predstava našeg prijateljstva.

Projekat Imagine One World Kimono

Prijateljstvo i mir su glavne ideje Imagine One World Kimono projekta, koji je započet 2014. sa željom da za Olimpijske i Paraolimpijske igre Tokio 2020. kreiraju preko 200 kimona, obilježavajući pojedinačno države svih učesnika. Da manifestacija nije odložena zbog pandemije, svjedočili bismo otvaranju Olimpijade gdje po jedna sportistkinja svake zemlje nosi japanski kimono, inspirisan kulturom i istorijom njene zemlje. Zemlja izlazećeg Sunca, u kojoj kultura i “posebnost japanskih kulturnih elemenata” čini esencijalni aspekt japanskog identiteta, na ovaj način željela je da oda poštovanje svim drugim nacijama, i da se na jedan manje sportski a više kulturološki (i diplomatski) način poveže sa ljudima tih zemalja.

Crna Gora nije izuzetak, i kimono za crnogorsku predstavnicu plijeni elegantnošću i ukusnim povezivanjem velikog broja nacionalnih i kulturoloških elemenata. Osnivač projekta, Jošimasa Takakura, vlasnik čuvene porodične kimono radnje u Karumi (Fukuoka) inspiraciju je našao na pisti modne revije u Parizu 2013. godine. Za svoju kreaciju kimona kombinovao je elemente cvjetova iz djela čuvenog japanskog slikara Ito Đakučua sa art nuvo dizajnom iz Evrope, i dobio izrazito pozitivne reakcije modnih kritičara i svih prisutnih. Takve reakcije su mu ukazale novi način na koji Japanska kultura može biti medijum poštovanja drugih kultura.

“Kao što ime ovog projekta sugeriše, inspirisalo me je remek-djelo Džona Lenona, Imagine. Smatram da je sada vrijeme da se dobro zamislimo šta je korisno svijetu i šta je bitno za našu budućnost, ne obazirući se toliko na ekonomske interese naših zemalja. S druge strane, inspirisala me je i japanska izreka Biti počastvovan skladnošću (harmonijom). Ta ideja se u našem narodu prenosi sa koljena na koljeno, od najstarijih vremena do danas. Pomenuta izreka je poslužila i formiranju japanske državne politike koja teži ka skladnom suživotu sa drugima, tj. vjeruje da je sklad od suštinske važnosti. To je naglašeno činjenicom da je ova izreka dio Člana 1 najstarijeg japanskog državnog ustava, koji datira iz sedmog vijeka. Dakle, potreba za skladnim suživotom je duboko ukorijenjena u duhovnosti Japanaca. To su primarni izvori inspiracije koji stoje iza ideje za Kimono projekat”, kaže gospodin Takakura, dodajući: “Osnovni koncept projekta je da kulture drugih zemalja, kao na kanvasu, predstavi na kimonu, jednom od simbola japanske kulture. Za Japance je ovaj projekat značajan jer vodi ka ponovnom otkrivanju i reevaluaciji naše divne kulture koju smo naslijedili od predaka. Uz to, tražiti inspiraciju u kulturama i pejzažima drugih zemalja svijeta je potpuno novo iskustvo za naše kreatore kimona i obija. Inovacija se, dakle, dešava jer izazivamo nove stilove. Takav pristup će imati veliki značaj u istoriji japanske kulture. S druge strane, želim da zamolim ljude svijeta da budu zadovoljni što je ovdje bilo toliko ljudi koji su svim srcem i dušom pravili ‘umjetnička djela’ te da imaju u vidu da je svako djelo neizmjerno poštovanje za zemlju koju predstavlja. Želim da znaju da je za proces kreiranja obija i kimona samo jedne zemlje potrebna jedna cijela godina rada. To znači da je naša kolekcija kimona jedina modna kolekcija na svijetu koja je kompletirana nakon kolektivno potrošenih 200 godina rada. I kao takva, i sa porukom koju nosi, ova kolekcija je zaista istinsko nasljeđe Tokio 2020 Olimpijade.”

Na nježno plavoj svilenoj podlozi oslikana su brda, primorski gradovi, more, manastir Ostrog, kamelije, crnogorske zastave, Crnogorci i Crnogorke koji igraju oro

-

Način na koji gospodin Takakura govori o ovom projektu, kontinuirano ističući povezanost kulture i mira, pokazatelj je japanskog identiteta ukorijenjenog u “posebnosti japanske kulture” koji se potencirao nakon kapitulacije Japana u Drugom svjetskom ratu. Nakon vojnog poraza i američke okupacije, kultura je postala baza izgradnje novog ponosa, ali i bitan element japanske vanjske politike, okrenut ka mijenjanju svjetske percepcije o Japanu. Umajući to u vidu, razumljive su ove riječi gospodina Takakure o Kimono projektu: “Želim da podijelim i dočaram svima na svijetu osjećanja japanskog naroda koji želi skladnu i mirnu koegzistenciju svih ljudi širom planete. Upravo je to duh Olimpijade, i ponosni smo što je to epoha koja će se prenijeti ne samo na igrama u Tokiju, već i na svim predstojećim olimpijadama. Nadam se da će mnogi inostrani mediji dijeliti isti taj duh tokom Olimpijade, i proširiti ga svijetom.”

Kamelija kao spona

Osmisliti, ostvariti, voditi i finansirati ovakav projekat je, blago rečeno, težak zadatak. Kako bi se projekat realizovao na vrijeme za 2020 Olimpijadu u Tokiju, gospodin Takakura je udružio snage sa raznim kreatorima kimona i obija, kao i imućnim donatorima širom Japana. Sponzor crnogorskog kimona je gospođa Endo, direktorica škole za ikebanu pod nazivom Nihokado Sansenrju. Kako zbog svoje profesije koja promoviše japansku kulturu ikebane, tako i ličnih uvjerenja, gospođa Endo kaže da je oduvijek smatrala da se tradicionalna japanska kultura može koristiti za promociju mira i prijateljstva. Na pitanje zašto je odlučila da sponzoriše baš crnogorski kimono, odgovorila je: “Kada sam birala državu čiji bih kimono sponzorisala, preporučeno mi je da to bude Crna Gora. Zapravo, ja sam i dobitnica Higašikuninomija spomen-nagrade i Higašikuninomija nagrade za kulturu. Iako su naizgled ove dvije stvari nepovezane, a da bih što jednostavnije objasnila splet okolnosti, želim reći da je čovjek iz carske porodice po kojem je nazvana ova nagrada ujedno i otac gospodina Nobuhiko Higašikunija koji je bio počasni predsjednik Prijateljske asocijacije Japana i Crne Gore. Iz tih razloga sam odlučila da sponzorišem baš crnogorski kimono.”
Slične neobične okolnosti su zbližile gospođu Endo sa Crnom Gorom, a posebno kamelije, kako kaže. Tim Kimono projekta i ona su u odgovorima često isticali da je ovaj cvijet donešen iz Japana u Boku Kotorsku. S druge strane, u Crnoj Gori se dolazak kamelije obilježava svake godine na tradicionalnoj Fešti kamelija u Stolivu. Na Fešti se i dočarava momenat kada je 1870. godine kapetan Ivanović svojoj supruzi u znak ljubavi poklonio kameliju, koju je preko svijeta, iz Japana, donio kući.
Gospođa Endo, zaljubljenik u cvijeće, zainteresovana je da se bolje upozna sa crnogorskom kulturom, pomogne intenziviranju razmjena sa Crnom Gorom, upozna Crnogorce/ke koji govore japanski jezik, i da jednog dana posjeti Crnu Goru.
Kada su se administrativne i finansijske stvari riješile, za kreaciju crnogorskog kimona bila je zadužena gospođa Tanaka. U razgovoru sa njom je govorila detaljnije o odlukama koje stoje iza dizajna kimona i njenog razumijevanja crnogorske kulture: “Prije mog rada na Kimono projektu nisam znala mnogo o Crnoj Gori. Tokom rada, saznala sam da je Crna Gora država koja je preživjela pod teškim okolnostima, istorijski i geografski. Zbog toga sam odlučila da nacionalna zastava bude na kimonu. Pored toga, čula sam i da su kamelije donešene u Crnu Goru iz Japana te da postoji i Fešta kamelija. Mnogo me obradovalo da čujem za tu vezu između Crne Gore i Japana, pa sam dodala dva bitna elementa na kimonu: Crnogorce/ke koji plešu oro, kao na Fešti/proslavi, i cvijeće kamelije. Ostali elementi dodati su po savjetu počasnog konzula Crne Gore u Tokiju. Od samog početka procesa stvaranja kimona sakupljala sam materijale iz Crne Gore i razmišljala kakvu sliku želim da stvorim. Bilo mi je bitno da ljudi iz Crne Gore budu zadovoljni, da znaju da je to njihov kimono.”
Stvaranje crnogorskog kimona je bio dug i izuzetno kreativan proces. Gospođa Tanaka je objasnila da je prvo dizajnirala kimono na papiru, pa na svili, nakon čega je počela sa devet različitih vrsta bojenja i sušenja kimona, kako bi dizajn na svili oživio. Na samom kraju, nakon gotovo godinu dana, dodala je zlatni vez i bojanje zlatom (pozlatu). Upitana da li jednog dana želi da posjeti Crnu Goru, odgovorila je: “Moj hobi je planinarenje, pa bih željela da posjetim planine i kanjone Crne Gore. Naročito bih voljela da vidim Nacionalni park Durmitor. Gledala sam i emisiju na televiziji o starim putevima i planinama u Crnoj Gori, gdje je priroda izgledala zaista predivno.”

Počast crnogorskoj kulturi

Uz kimono gospođe Tanake savršeno pristaje obi, kreacija gospodina Gansea, koji se posavjetovao sa počasnim konzulom Crne Gore u Tokiju, biznismenom Kendžijem Otsubom, kako bi dobio smjernice o istoriji i kulturi Crne Gore. Razumjeti lokalne običaje je teško, pa se na kraju odlučio za elemente istorijski izrazito značajne katedrale, cvijeće i pejzaže. “Kako bismo predstavili prirodu koju spaja oštrina i ljepota, i koju smo stavili u prvi plan, kombinovali smo jezera/more i planine. Dodatno smo se odlučili i za dugački vertikalni motiv koji se slaže s obijem, odnosno za katedralu Svetog Tripuna i cvijeće mimoze koje ljudi vole. Izrada ovog obija je zaista zahtijevala težak rad i koristili smo se svim tehnikama rada na japanskoj nošnji: voštenim bojanjem, juzen bojanjem (yuzen), neobloženim bojanjem, šablonskim bojanjem, pozlatom i Kjoto vezom. Može se reći da je to bila kulminacija tehničkog rada, ali i proces koji je zavisio od eksperata u svim ovim tehnikama. Na kraju, više od 30 ljudi je aktivno radilo na stvaranju ovog divnog djela.”
Upareni kimono i obi neporecivo odaju počast crnogorskoj kulturi i istoriji. U japanskom kontekstu, crnogorski kimono, zajedno sa preostalih 198 kimona svijeta (ne računajući Japan), odskače od tipičnih japanskih kimona dizajnom i porukom. Direktor projekta, gospodin Teđima, kaže da je ta razlika u dizajnu proizvela interesantan i ciljani diplomatski efekat. “Obično kada stranac vidi kimono odreagovaće sa ‘Baš lijepo izgleda’ bez mijenjanja facijalnog izraza, bez posebnog oduševljenja. Međutim, kada vide naše, odreagovaće sa ‘Hvala Vam!’, osmijehom i započeće razgovor sa nama. Svaki put će nas i učiti, sa puno ponosa, o svojoj zemlji. Zato je svaki kimono iz Kimono projekta kao magično ruho koje razgovor odmah okrenu ka njihovoj zemlji, kulturi i običajima.”
Na temu crnogorskog kimona, gospodin Teđima je rekao da sadrži posebnu poruku u poređenju sa drugima, odnosno da je vrlo jasno dočarao crnogorsku kulturu i elemente i da je ljudima jednostavno pristupačan.
Vidjeti crnogorski kimono na jednoj od naših predstavnica na Olimpijadi u Tokiju će zasigurno biti poseban momenat za sve nas u Crnoj Gori, a ujedno će promovisati i zvanične odnose Japana i Crne Gore. Zapravo, biće jedan od bitnijih momenata u diplomatskim odnosima zemalja, koje su posebno povezane posjetom Kotoru 1976. godine bivšeg cara Japana, a tadašnjeg prijestonasljednika princa Akihita. Interesantno je kako danas modni detalj i promjena dizajna na nacionalnoj nošnji nama daleke države postiže efekat zbližavanja i stvara utisak uzajamnog razumijevanja. Ostaje samo da se radujemo zajedno sa našim prijateljima iz Japana Tokio Olimpijadi, ali možda i crnogorskom kimonu kod nas, u Crnoj Gori.

Jovana Bogojević je doktorand Azijskih i transkulturalnih studija na univerzitetima Ca’Foscari i Heidelberg, Jenčing učenjak na Univerzitetu u Pekingu i prvi crnogorski predstavnik na Hansen Institutu za liderstvo u Kaliforniji

 

 Gracija 186, januar 2021.

Možda vas zanima

PRATITE NAS I NA INSTAGRAMU

NEDAVNO OBJAVLJENO