Melatonin je hormon koji organizam prirodno proizvodi, a igra ključnu ulogu u regulisanju ciklusa spavanja. Postoji i laboratorijska varijanta melatonina, dostupna u apotekama kao dodatak prehrani. Neki ljudi melatonin koriste kod problema sa spavanjem, kod promjene vremenskih zona te nesanice.
Na koji način djeluje? Prirodni melatonin predominantno se stvara u pinealnoj žlijezdi, koja se nalazi u mozgu. Izloženost svjetlosti umanjuje rad žlijezde, ali mrak je stimuliše. Nivo melatonina u mozgu počinje da raste kada sunce zalazi i počne padati mrak. Vrhunac se dostiže sredinom noći, kada nivo melatonina počinje opadati prema jutru. Lučenje melatonina utiče na signale u mozgu odgovorne za budnost. Ovo podstiče san, čineći vas umornim i pospanim što se vrijeme spavanja bliži. Zbog efekta koji melatonin ima na spavanje, njegovi suplementi koriste se za liječenje raznih problema sa spavanjem. To mogu biti: nesanica, jet lag, isprekidan san, promjena smjene na poslu, neredovan san, problemi sa spavanjem kod djece iz autističnog spektra ili hiperaktivnim poremećajem pažnje (ADHD).
Šta je sigurna doza? Američka Administracija za hranu i lijekove (FDA) ne tretira melatonin kao lijek. Zbog toga nema dovoljno informacija o optimalnoj i sigurnoj dozi melatonina. Doze korištene u istraživanjima su veoma različite, od 0,1 do 10 miligrama (mg). Jedno istraživanje iz 2017. definiše 1 do 5 mg kao tipičnu dozu melatonina. Melatoninu otprilike treba sat-dva da djeluje te se obično uzima dva sata prije spavanja. Ukoliko ga želite probati, bolje je početi sa manjom dozom.
Melatonin za djecu Kao i kod melatonina za odrasle, ne postoji dovoljno informacija o optimalnoj, sigurnoj dozi za djecu. Doze variraju od uzrasta djeteta. Jedno istraživanje iz 2016. sugeriše da se doza prikladna uzrastu uzima 30 do 60 minuta prije spavanja: 1 mg za bebe; 2,5 do 3 mg za stariju djecu; 5 mg za adolescente. S obzirom na to da ne postoje tačne preporuke za upotrebu melatonina kod djece, obavezno se posavjetujte sa pedijatrom prije nego ga date djetetu.
Melatonin za starije Količina melatonina koju organizam proizvodi smanjuje se s godinama. Stoga suplementi melatonina mogu pomoći starijoj populaciji koja potencijalno ima problema sa spavanjem. Još se traga za optimalnom dozom melatonina za starije. Istraživanje iz 2016. preporučuje dozu od 1 do 2 mg melatonina, jedan sat prije spavanja.
Postoje li rizici svakodnevnog korištenja? Prema navodima američkog Nacionalnog centra za komplementarno i integrativno zdravlje (NCCIH), kratkotrajna upotreba suplemenata melatonina sigurna je za većinu djece i odraslih. Pa, ipak, podaci o efektima dugoročnog uzimanja melatonina kao dodatka prehrani ograničeni su. Neke studije ukazuju da dugoročna upotreba kod odraslih može uzrokovati umjerene neželjene pojave, kada se uporede sa placebom. Studije dugoročnog uzimanja melatonina kod djece i dalje su ograničene. S obzirom da nivo melatonina prirodno opada početkom puberteta, postoji zabrinutost da njegovo dugotrajno uzimanje kod djece može odgoditi pubertet. Stoga je potrebno više istraživanja.
Šta će se desiti ako uzmete previše melatonina? Melatonin je uglavnom siguran. Ipak, umjereni neželjeni efekti su mogući, posebno kod većih doza ili formula sa sporijim dejstvom. Neželjene pojave uključuju: pospanost ili malaksalost, glavobolju, vrtoglavicu, mučninu, učestalo ili noćno mokrenje (kod djece). Nešto rjeđi neželjeni efekti su: razdražljivost, abdominalni grčevi, umjereni tremor, osjećaj depresije i anksioznost, konfuzija ili dezorijentisanost, nizak krvni pritisak (hipotenzija). Ukoliko se neželjeni efekti pojave, uzimanje melatonina treba prekinuti te se obratiti ljekaru. Tada se može preporučiti manja doza ili alternativni lijek za pomoć pri spavanju.
Da li je bezbjedno uzeti više od jedne doze? Možda se pitate šta se desi ukoliko uzmete dozu melatonina i otkrijete da i dalje ne možete zaspati. Smijete li uzeti još jednu dozu? Iako vam dodatna doza vjerovatno neće nauditi, može povećati rizik za pojavu neželjenih efekata. Ukoliko uvidite da vam melatonin ne pomaže da zaspite, prestanite ga koristiti. Ljekar će vam možda preporučiti drugi lijek ili strategije koje bi vam mogle pomoći da zaspite.
Šta ako uzimate još neke preparate?
Postoji nekoliko važnih stvari koje treba znati o melatoninu, njegovoj interakciji sa drugim supstancama i kada je dobro izbjegavati. Melatonin može doći u interakciju sa nekoliko različitih ljekova, među kojima su:
- Ljekovi za razređivanje krvi; uzimanje melatonina može povećati rizik od krvarenja.
- Ljekovi za epilepsiju (antikonvulzanti); melatonin može umanjiti njihovu efikasnost.
- Imunosupresanti; melatonin potencijalno može da reaguje s ovim ljekovima.
- Ljekovi za dijabetes; melatonin može uticati na nivo šećera u krvi.
- Ljekovi za krvni pritisak; pritisak se može pogoršati kada se uzima i melatonin.
- Sredstva za kontracepciju; pilule mogu povećati rizik za pojavu neželjenih efekata melatonina.
S obzirom da suplementi melatonina mogu djelovati na način da osjećate umor i ošamućenost, izbjegavajte ih ako koristite još neka sredstva za spavanje, depresante i alkoholom.
Ko treba izbjegavati uzimanje melatonina? Istraživanja su ograničena kada je u pitanju uzimanje melatonina tokom trudnoće. Takođe, iako je melatonin sastavna komponenta mlijeka, postoji malo istraživanja vezanih za uzimanje suplemenata melatonina tokom dojenja. Zbog toga je najbolje izbjegavati uzimanje melatonina ako ste trudni, planirate trudnoću ili dojite. Takođe, važno je konsultovati se sa ljekarom prije početka uzimanja melatonina ukoliko: imate autoimuno oboljenje, epilepsiju, bolest bubrega, bolesnu jetru te prethodnu alergijsku reakciju na melatonin.
Kada da se obratite ljekaru zbog problema sa spavanjem Bilo bi dobro zakazati pregled ili konsultacije sa ljekarom ukoliko primijetite da: učestalo imate problema da zaspite ili se budite tokom noći, osjećate pospanost ili umor tokom dana te ukoliko imate problema s obavljanjem svakodnevnih aktivnosti.
ZAKLJUČAK Suplementi melatonina mogu pomoći kod problema sa spavanjem. Imajući u vidu da trenutno ne postoji standardna doza uzimanja suplemenata melatonina, razgovarajte sa ljekarom o tome koliko i kada ga trebate uzimati. Melatonin je uglavnom bezopasan kratkoročno, ali su ograničene studije u vezi sa njegovom dužom upotrebom. Neželjene pojave obično su umjerene. Ukoliko uzimate melatonin i primijetite da vam ne pomaže da zaspite ili uzrokuje neželjene efekte, prestanite s uzimanjem i razgovarajte sa ljekarom. U tom slučaju može vam se predložiti druga strategija kao pomoć pri spavanju.
