Darija Petović Bambur: Brak zahtijeva posvećenost

Šta je uspješan partnerski odnos, koliko je kriza sa pandemijom izazvala potrese u odnosima i kako ih prevazići, kada je vrijeme za razlaz, na ta i mnoga druga pitanja zatražili smo mišljenje stručnjaka

Piše Marina Strugar
Foto Vesela Mišković
Šminka Lada Šćepanović

Od kada sa suočavamo sa vanrednim okolnostima izazvanim epidemijom korona virusa, stanje u partnerskim odnosima je mnoge zateklo, produbilo neke krize, izazivalo emotivna preispitivanja i potrese. Na koji način partneri reaguju kada nastupi kriza i šta nam je konkretno situacija s epidemijom pokazala, pitali smo psihoterapeuta Dariju Petović Bambur.
“Svaka društvena kriza, pa i trenutna izazvana epidemijom, neminovno utiče na dinamiku porodičnih i partnerskih odnosa. Interesantno je to da se često dešava da visoko rizične životne situacije privremeno zbližavaju ljude, pa smo u prvom talasu imali prilike od mnogih porodica da čujemo da im je izolacija prijala, da su imali više vremena jedni za druge i slično. Prirodna je potreba da u kriznoj situaciji imamo nekog uz sebe i držimo se zajedno i ta potreba je iznad uobičajenih, svakodnevnih problema. Takva situacija traje neko vrijeme, dok se ne adaptiramo na nove okolnosti. Nakon toga često nastupa kriza, zbog toga što su nam u velikoj mjeri ograničeni spontani, autentični izbori, jer nismo u mogućnosti da se bavimo aktivnostima na koje smo navikli, boravimo na mjestima ili se družimo na način na koji smo to radili. Tada posebne teškoće imaju partneri čiji je odnos i ranije dugo bio u krizi te se vraćaju temi preispitivanja svog partnerskog odnosa. Često se dešava da se kriza dodatno produbi time što partnerski odnos postane adresa za pražnjenje frustracije i nezadovoljstva izazvanih poslom, finansijskom situacijom, ljutnjom na institucije sistema i slično.”

Šta je to što u ovoj situaciji može pomoći partnerima da prevaziđu krizu?
– Od pomoći može biti to da strukturu svoga vremena usmjere za njegu i intimnost, umjesto da dinamiku odnosa organizuju oko konflikata. Dakle, plansko strukturiranje vremena usmjereno na zajedničke aktivnosti koje partneri vole, podsjećanje na ono što ih je u početku zbližilo, na dobre stvari u odnosu i zajednička interesovanja.
U kojim situacijama još uvijek bi trebalo raditi na međusobnom odnosu, pokušati ga popraviti i ojačati, a koji znaci ukazuju da su veza, brak nezdravi i da se treba razići?
– Ako postoji ljubav i obostrana želja da popravimo odnos, onda je to dobar znak. Ponekada se u partnerskim odnosima tokom godina nakupi suviše ljutnje i povrijeđivanja, da je gotovo nemoguće prevazići ih. Nekada se radi o tome da su se partneri tokom godina razvijali u različitim smjerovima i različitim tempom. Jednog jutra se probude i shvate da ne poznaju osobu sa kojom žive. U većini slučajeva, partneri se emocionalno razvedu puno prije nego što to urade formalno. Odgovor na pitanje da li i kada se razvesti je uvijek vrlo ličan. Dobar partnerski odnos je onaj u kome oba partnera troše minimalnu energiju za optimalno funkcionisanje. Moglo bi se reći i da je dobar brak onaj u kome partneri osjećaju emocionalnu, intelektualnu, fizičku i duhovnu povezanost. Brak je odluka koja zahtijeva rad, posvećenost, kompromise i samorazvoj.

“Usljed savremenog načina života, glavni problem današnjeg čovjeka je nedostatak povezanosti i gubitak smisla”

Između partnera, ali i u odnosu sa djecom, kao porodični problem sve više se ispoljava nedostatak komunikacije, koliko je po Vama to opasno i na šta se sve reflektuje? Na koji način taj problem se može prevazići?
– Da bismo sagledali potencijalna rješenja za taj problem, moramo naprije razumjeti gdje problem nastaje. Razlozi su različiti. Međutim, ono što leži u osnovi većine drugih razloga jeste način života koji vodi većina savremenih društava. Ljudi rastrzani između puno hitnih stvari, rjeđe obraćajući pažnju na ono što je bitno. Kontinuirano su zatrpavani informacijama koje nemaju gotovo nikakvu vrijednost, zbog čega mnogi odrasli imaju problem sa nedostatkom pažnje, fokusa, sposobnosti da budu prisutni u bilo čemu što rade, pa samim tim i u komunikaciji sa drugima. Čini se da je usled savremenog načina života glavni problem današnjeg čovjeka nedostatak povezanosti i gubitak smisla. Kako popraviti to stanje? Vraćanjem onome što su naše najviše životne vrijednosti i pravljenjem prostora za njegu istih.
Same društvene mreže su postale mjesto gdje se kreira vrlo često nerealna porodična idila. Koliko je virtualna idealizacija potencijalna opasnost? Koliko je zastupljeno ugledanje na druge i težnja da se preslikavaju neki drugi životi i odnosi?
– Poređenje sa drugima je prirodan ljudski poriv. Zahvaljujući društvenim mrežama, ta činjenica dobija na značaju i to na takav način da nažalost ostavlja potencijalno ozbiljne negativne posljedice na mentalno zdravlje pojedinaca, naročito mlađih generacija. Brojne naučne studije potvrdile su negativan uticaj društvenih mreža, pogotovo onih koje se dominantno zasnivaju na slikama, poput Instagrama, na sklonost ka depresiji. Još uvijek nismo imali priliku da vidimo kako su se formirale generacije koje odrastaju uz društvene mreže, ali kako sada stoje stvari, nemamo previše razloga da se radujemo.
Koji su po Vama najvažniji činioci jednog uspješnog harmoničnog odnosa?
– Uspješan partnerski odnos je onaj u kome su oba partnera individualno ostvarila dovoljan stepen zrelosti i samoodrživosti, u emocionalnom i svakom drugom smislu. Znamo da je to tako kada su partneri u stanju da kažu “Dobro mi je i kad sam sama/sam, a sa tobom mi je još ljepše”.
Šta je po Vama najdragocjeniji savjet kojim bi parovi trebalo da se vode?
– Ako treba da se izdvoji jedna stvar, onda bi to bilo da partnerskom odnosu prilaze sa pitanjem – Šta mogu da pružim drugoj osobi? a ne – Šta mi treba od nje/njega?

Gracija 183, oktobar 2020.

Možda vam se dopada

Komentari

učitavam...