spot_img

Dijete koje bi trebalo da nestanu?

Američki nutricionisti smatraju kako neke dijete ne zaslužuju popularnost kakvu imaju. Pročitajte o kojim režimima ishrane je riječ

spot_img

Vojnička dijeta Dijetetičari i nutricionisti nadaju se da će nestati trodnevna ili vojnička dijeta, koja predviđa manje od 1.000 kalorija dnevno, s akcentom na brzu hranu, kao što su hot dogovi i slani krekeri. Dijeta obećava gubitak od 4,5 kg za sedam dana i izrazito naglašava šta treba da jedete za svaki obrok. Doručak, naprimjer, sastoji se samo od pet slanih krekera, kriške cheddar sira i jedne manje jabuke. Dijeta je trodnevna, pa se ne radi o dugotrajnijoj životnoj promjeni. (Riječ je o namirnicama koje vam pomažu da izgubite na težini.) Američka nutricionistkinja Mišel Loj kaže da su negativne osobine (kratko vrijeme, hrana lošijeg kvaliteta i neadekvatna količina vlakana, vitamina i minerala) nadmašile pozitivne (kontrolisanje porcija i uključivanje voća ili povrća). Njen savjet: “Vojnička dijeta treba ogromne izmjene kako bi se smatrala zdravom, pa preporučujem njeno doživotno izbjegavanje!”

Paleo dijeta Dijetetičarka-nutricionistkinja Šeron Palmer ne može da vjeruje da je paleo dijeta još uvijek aktuelna: “Konzumiranje mesa, a izbjegavanje žitarica i mahunarki neodrživo je za zdravlje ljudi i planete”. Paleo dijeta zasnovana je na povećanom konzumiranju crvenog mesa i životinjskih proteina, te na eliminaciji mliječnih proizvoda, žitarica, mahunarki i većine voća. Niska po broju kalorija i ugljenih hidrata, dijeta će pomoći da izgubite težinu, ali uz moguće zdravstvene posljedice. Među njima su umor, glavobolja, konstipacija i promjene raspoloženja, kao i povećan rizik od srčanih oboljenja i određenih vrsta kancera. Vrijeme je da se paleo dijeta ostavi po strani, te prigrle zdrave namirnice, iz svake prehrambene grupe.

Čista ishrana Iako je “čista ishrana” započela sa dobrim namjerama fokusirajući se na svježe namirnice, kuvanje kod kuće, čitanje etiketa na prehrambenim proizvodima – prerasla je u fiksaciju s elementima perfekcije. Dio problema je i što definicija “čiste ishrane” varira. Ukoliko je cilj jesti jednostavnu hranu i svježe voće i povrće, to je vrijedno truda. Ali pojedinci idu predaleko, te izbjegavaju bilo kakvu zapakovanu ili obrađenu hranu, kao i sastojke čije nazive nisu u stanju da izgovore. Očito, to ne isključuje sve nezdrave ili čak opasne sastojke. Nutricionistkinja Denin Mari vjeruje da se besprijekornim izgledom hrane na društvenim mrežama zanemaruju nesavršeni, ali zadovoljavajući aspekti svakodnevne ishrane: “Ova jedinstvena američka perspektiva u suprotnosti je sa drugim, zdravijim kulturama koje duže žive, a koje tokom jela ne stavljaju akcenat na estetiku i perfekcionizam.” Najproblematičnije je što čista ishrana dovodi do osjećaja straha i opsjednutosti. Fokusirajući se na voće, povrće, integralne žitarice, mahunarke, orašaste plodove i zdrave masnoće, obuhvatićete sve ono što zdrava ishrana podrazumijeva. 

Bezglutenska ishrana Naravno da je ishrana bez glutena prikladna za one koji boluju od celijakije ili su osjetljivi na gluten, ali je mimo toga nepotrebna. Gluten je protein koji se nalazi u pšenici, ječmu, raži i nekim aditivima. Njegovom eliminacijom nećete automatski da smanjite broj kalorija i pospješite gubitak kilograma, jer ćete iste te kalorije da nadoknadite nekim drugim namirnicama koje ne sadrže gluten. Neke od njih čak imaju više kalorija od namirnica koje sadrže gluten. Istina je da ishrana bez glutena treba da bude pod nadzorom, jer može dovesti do nedostatka ostalih hranjivih sastojaka (vitamina B-grupe, vlakana i gvožđa). Iako nije loša ideja držati se podalje od prerađenih ugljenih hidrata koji sadrže gluten (prije svega se misli na keks i poslastičarske proizvode), nezdravo je izbjegavati ugljene hidrate koji sadrže velike količine vlakana, ali i gluten (poput hljeba od integralnih žitarica i cerealije). Integralne žitarice koje sadrže gluten pomažu balansiranju ishrane, jer obezbjeđuju važne hranjive tvari i njihovu raznovrsnost. Do danas, nauka nije dokazala da bezglutenska ishrana pomaže kod gojaznosti. Nemojte da zanemarite povezanost između ovakve vrste ishrane i srčanih oboljenja, kao i ostalih skrivenih opasnosti po zdravlje.

Bulletproof coffee Super popularna i napravljena od zrna kafe sa Tibeta, kafa u koju ste dodali masnoću navodno je rješenje za gubitak kilograma. Ova kafa počela je kao običan napitak, te evoluirala u prehrambeni proizvod. O čemu je zapravo riječ? Jednostavno, radi se o kafi (po mogućnosti organskoj) u koju ste dodali puter i kokosovo ulje. Ovi dodaci povećavaju broj kalorija u šoljici kafe za više od 400! Bulletproof coffee povećava osjećaj sitosti, popravlja koncentraciju i podiže energiju. No, dijetetičarka Lesli Bonsi smatra da nam žvakanje kalorija pruža veće zadovoljstvo, nego da ih pijemo. Umjesto toga, odlučite se za zdravije masnoće – avokado, orašaste plodove i njihove masnoće, kao i maslinovo ulje – koje izaziva osjećaj sitosti. 

-

Avokado s manje masnoće Riječ je o dijeti za koju bi nutricionisti željeli da nestane, te “avokado light” ishranu nazivaju “neprirodnom i nepotrebnom”. Treba konzumirati prirodnu, što manje obrađenu hranu, a ovakav avokado – sa 30% manje masnoće, tzv. dijetalni avokado – zbunjujuć je. Nutricionistkinja Dajan Norvud kaže: “Masnoća se ne treba plašiti. Najkorisniji dio avokada su monozasićene masnoće.” Ove zdrave masnoće doprinose ukusu i ugodnom osjećaju u ustima, te smanjuju rizik od srčanih oboljenja. Kalorije u avokadu bogate su i zadovoljavajuće. Najbolji način da ga konzumirate je da ga jedete bez ičega, čipsa ili drugih dodataka. 

Jabukovo sirće Popularne web stranice tvrde da jabukovo sirće liječi gotovo sve bolesti koje vam mogu pasti na pamet – od gojaznosti do artritisa, hroničnog umora, akni, gripa itd. Tvrdnje da jabukovo sirće topi masne naslage pojavile su se na internetu. Konzumiranjem jedne supene kašike teško da ćete da osjetite negativne posljedice, ali sistem za varenje nije mjesto na kojem se nalaze vaše masne naslage, pa nutricionisti tvrde da je njegovo uzimanje besmisleno. Jedna od nekoliko objavljenih naučnih studija vezanih za jabukovo sirće i gubitak težine uključivala je 22 druga biljna dodatka, što utvrđivanje onoga što je dovelo do umjerenog gubitka težine (4 kg) čini nemogućim. Odlučite li se ipak na konzumiranje jabukovog sirćeta, učinite to zbog ostalih koristi koje ono ima po vaše zdravlje.

Režim ishrane Toma Brejdija Igrač američkog fudbala, Tom Brejdi, otkrio je svoj plan ishrane, koji je odmah postao hit. U osnovi, Brejdi promoviše dijetu koja je “80% alkalna i 20% kisela”, kako bi povećao sportske rezultate i smanjio upale, a ide čak i korak dalje. Njegova ishrana brani bijelo brašno, šećer, kafu, kofein, pečurke, tamno povrće (paradajz, paprike, krompir i patlidžan) i mliječne proizvode. Brejdi konzumira integralne žitarice, određene djelove govedine i patke, prirodno uzgajane, divlji losos, povrće, oko 25 čaša vode dnevno (uz dodatak elektrolita), proteinske dodatke u prahu, te povremeno voće. Što se tiče masnoća – maslinovo ulje na nekuvana jela, a kokosovo na kuvana, s obzirom da Tom vjeruje kako zagrijano maslinovo ulje proizvodi toksine. Sva hrana mora biti organska. Riječ je o skupoj ishrani, koju Brejdi može sebi da priušti, kao i ličnog kuvara. Nutricionistkinja Loren Heris-Pinsus priznaje da postoje određeni pozitivni aspekti ovog režima ishrane, ali smatra da je restriktivan, te da isključuje mnoge namirnice bez naučne osnove. Ističe da Fondacija za borbu protiv artritisa nije podržala mišljenje kako tamno voće i povrće doprinose upalama. Naprotiv, konzumiranjem paradajza može se prevenirati rak prostate.

Povremeni post Post, naravno, isključuje jelo. Povremeni post znači da ne treba da jedete u određenim vremenskim intervalima. Zapravo, postoji najmanje pet različitih vremenskih planova povremenog posta. Nutricionistkinja Melisa Grovs objašnjava: “Teorijski, produžavanje vremena koje organizam provodi u stanju posta (nasuprot stanju hranjenja) trebalo bi da poveća njegovu sposobnost da koristi rezervne masne naslage kao gorivo. Pa ipak, trenutno ne postoje dokazi koji ukazuju da je povremeni post efektivniji u odnosu na klasičnu kalorijsku restrikciju.” Čini se logičnim da manje konzumiranje hrane rezultira gubitkom težine, ali poklonici povremenog posta takođe tvrde da poboljšava zdravlje crijeva, povećava energiju i produžava život.

GRACIJA 124

Možda vas zanima

PRATITE NAS I NA INSTAGRAMU

NEDAVNO OBJAVLJENO