Preko 100 triliona crijevnih bakterija čine ljudski mikrobiom, nevidljivi ekosistem ljudskog organizma, uključen u bezbroj funkcija koje utiču na zdravlje, rizik za pojavu određenih bolesti, životni vijek, raspoloženje, pa čak i na to da li smo mršavi ili debeli. Uvriježeno je mišljenje da su bakterije uzročnici bolesti. Na kraju krajeva, kuga je u 14. vijeku “zbrisala” trećinu stanovnika Evrope, pa čak i danas postoje bakterije koje s lakoćom oduzimaju ljudski život. Ali, mnogobrojna naučna istraživanja otkrivaju i drugu stranu priče – bakterije koje žive u našim crijevima, ne samo da nas održavaju zdravima, već i živima!
Znamo da pojedine crijevne bakterije održavaju neke veoma važne životne funkcije u organizmu, među kojima su: balans imuniteta, kantrola upalnih procesa, oslobađanje tijela od potencijalno opasnih toksina, stvaranje serotonina – neurotransmitera zaslužnog za dobro raspoloženje, proizvodnja vitamina, korištenje hranljivih materija iz hrane te održavanje crijevnog zida jakim kako ne bi postao propustljiv.
Zbog svega navedenog, potrebno je da što bolje održavamo zdravlje crijeva, kako bi ona uspješno mogla da rade svoj posao. Pa ipak, istraživanja su pokazala da njihovo zdravlje zavisi od rada dobrih bakterija. Kada one rade kako treba, tada se putem crijeva ne apsorbuju određene štetne hemikalije koje bi mogle dovesti do upale. Da bismo naglasili važnost toga, treba napomenuti da upravo upale dovode do pojave onih bolesti koje nikako ne želite imati, uključujući bolesti srca, karcinom, dijabetes tip 2, Alchajmerovu bolest, pa čak i depresiju. Da, depresija se dovodi u vezu sa upalama, što je opet povezano sa propustljivim crijevima i nepravilnim radom bakterija.
Važno je šta jedete
Najveću ulogu u održavanju dobrog zdravlja (i vas i bakterija) ima ishrana. Izbor hrane je ono što određuje da li će crijeva biti stanište dobrim bakterijama ili štetočinama koje će da prouzrokuju probleme sa metabolizmom, prekomjernu težinu, depresiju… Prerađeni šećer, na primjer, povećava broj bakterija koje koriste više kalorija iz hrane. Ovo, naravno, vodi do gojaznosti. Istraživanja su pokazala da umjetni zaslađivači mogu imati gore posljedice nego šećer, jer dovode do porasta bakterija koje vode ka gojaznosti. Ovo je više nego dovoljno objašnjenje zašto osobe koje piju dijetalna pića imaju veći rizik za obolijevanje od gojaznosti u poređenju s onima koji takva pića ne konzumiraju. Preporučuje se nekoliko načina za ponovno izgrađivanje zdrave crijevne flore, uz pomoć koje ćete imati zadovoljavajuću težinu, popraviti raspoloženje i poboljšati kvalitet života.
Korak 1. Jedite hranu prirodno bogatu probioticima. Obično je riječ o fermentisanoj hrani, u koju spadaju: jogurt sa živim kulturama, kefir, surutka, fermentisano meso, riba i jaja, kisela pavlaka sa kulturama i kiseli krastavci.
Korak 2. U ishranu uvrstite prebiotike. Prebiotici su hrana bogata vlaknima. Riječ je o posebnoj vrsti vlakana koji služe kao gorivo za rast i aktivaciju dobrih bakterija u crijevima. Unos prebiotičkih vlakana, kao i bolji rad dobrih bakterija, možete da povećate svakodnevnim konzumiranjem određenih namirnica, bogatih prebioticima, a to su: korijen cikorije, rukola, artičoka, crni luk, bijeli luk i špargla.
Za razliku od probiotka, prebiotici nisu živi mikroorganizmi, nego su u pitanju nesvarljivi sastojci nekih namirnica koje konzumiramo. Jednostavnije rečeno, probiotici su dobre bakterije, a prebiotici su hrana za te bakterije. Jednako su važni za zdravlje, ali imaju drugačiju ulogu.
GRACIJA 164
