Dr Marinko Paunović: Uspjeh ne izostaje kada nešto želite srcem

“Ne postoji veličanstveniji osjećaj od toga da znate da možete nekome da pomognete, da nekog učinite ljepšim i srećnijim”, kaže dr Paunović, specijalista plastične, rekonstruktivne i estetske hirurgije, zbog čega mu je ta grana medicine predstavljala pravi izazov i izbor

spot_img

Razgovarala Svetlana Peruničić
Foto Vesela Mišković

Nakon završenih studija medicine i uobičajenog puta koji prođu svi ljekari, dr Marinko Paunović već skoro četiri godine radi kao specijalista plastične, rekonstruktivne i estetske hirurgije u KCCG, a pri tom izboru je, kaže, kao i pri drugim izborima u životu, slijedio sebe, svoj osjećaj i prevashodno srce.
To objašnjava time da ne postoji veličanstveniji osjećaj od toga da znate da možete nekome da pomognete, da nekog učinite ljepšim i srećnijim. A cilj svakog plastičnog hirurga, kako je kazao u
intervjuu za Graciju, je da pacijent izađe iz ordinacije srećan. Navodi da su granice između plastične i estetske hirurgije skoro nepostojeće i da je to više nije trend, hir, već potreba savremenog doba. Praksa, kako kaže, pokazuje da se žene najčešće odlučuju za estetske korekcije grudi, dok se muškarci najviše odlučuju za korekciju ušiju, estetske operacije nosa i fejslifting. Najveći problem s kojim se susreće su nerealni zahtjevi, a onima koji razmišljaju o nekoj intervenciji plastičnog hirurga savjetuje da prije nego se na to odluče čuvaju zdravlje, njeguju ljepotu, savjesno se odnose prema njoj i da dobro provjere kome povjeravaju brigu o svom zdravlju i ljepoti.

Kako je tekao Vaš profesionani razvoj do plastičnog hirurga?
– Nakon završenih studija, opšti ljekarski staž završio sam u JZU Dom zdravlja Podgorica, Kliničkom centru Crne Gore (KCCG) i Institutu za javno zdravlje Crne Gore. Po završetku opšteg ljekarskog staža, položio sam stručni ispit. Od marta 2004. zaposlen sam, prvo kao klinički ljekar u Hirurškoj klinici KCCG. Specijalizaciju iz opšte hirurgije upisao sam 2006. Specijalistički staž sam odradio u klinikama KCCG, kao i u institutima i klinikama Medicinskog fakulteta u Beogradu i Kliničkog centra Srbije. Specijalistički sam položio na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Beogradu 2011. godine. Od 2011. do 2014. radio sam kao ljekar specijalista na Odjeljenju za hepatobilijarnu hirurgiju, Centra za abdominalnu hirurgiju Hirurške klinike KCCG. Od 2014, kada sam dobio specijalizaciju iz plastične, rekonstruktivne i estetske hirurgije, zaposlen sam kao ljekar specijalista u Centru za plastičnu i rekonstruktivnu hirurgiju Hirurške klinike. Na specijalizaciju iz oblasti plastične, rekonstruktivne i estetske hirurgije upisan sam u decembru 2014. na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Beogradu, kada sam i otpočeo specijalistički staž u Centru za plastičnu i rekonstruktivnu hirurgiju Hirurške klinike KCCG. Veći dio staža sam odradio u Klinici za opekotine, plastičnu i rekonstruktivnu hirurgiju, kao i u drugim klinikama Kliničkog centra Srbije i institutima Medicinskog fakulteta u Beogradu. U sklopu specijalizacije, jedan period sam proveo u Kliničkom odjeljenju za plastičnu, rekonstruktivnu, estetsku hirurgiju i opekotine Hirurške klinike Univerzitetskog kliničkog centra u Ljubljani. Specijalistički ispit iz plastične, rekonstruktivne i estetske hirurgije položio sam u januaru 2019, čime sam stekao stručni naziv specijaliste plastične, rekonstruktivne i estetske hirurgije.
Zašto ste se odlučili da specijalizirate plastičnu, rekonstruktivnu i estetsku hirurgiju?
– Ne postoji veličanstveniji osjećaj od toga da znate da možete nekome da pomognete, da nekog učinite ljepšim i srećnijim, tako da je za mene, u tom periodu, plastična hirurgija predstavljala pravi izazov i izbor. Mislim da sam pri ovom, kao i pri drugim izborima u životu, slijedio sebe, svoj osjećaj i prevashodno srce. Svaki čovjek teži da otkrije i spozna sebe, svoje afinitete, mogućnosti, potencijale i šta je to čemu treba da stremi i gdje se pronalazi. Mislim da sam se u ovome pronašao. Smatram da iza svakog hirurga stoji puno zalaganja i požrtvovanosti, kao i kod ljudi koji se bave naukom, zatim kod umjetnika, sportista i svih onih koji svoju profesiju doživljavaju ozbiljno i odgovorno, i samo tako se dolazi do vrhunskih rezultata. Takođe, bitan je i talenat, kako biste mogli da se bavite ovim poslom. A na kraju, uspjeh možda najviše zavisi od iskustva koje se, s vremenom, stiče. Plastična hirurgija je bazirana više na principima nego na posebnim procedurama, stoga pruža mogućnost kreativnosti i inovacija hirurzima, te su, pored ljubavi, i ovi kriterijumi uticali na to sam se opredijelio za nju. Hirurgija nije samo ono što ljudi misle, rezanje i šivenje. Hirurgija je prvenstveno odluka. Zato morate da budete spremni da osjećate slobodu da donosite odluke, da budete spremni da odlučujete, a kad odlučite morate biti hrabri da to i ostvarite. Ljubav prema plastičnoj hirurgiji koju su na mene prenijeli moji dragi učitelji, kolege i profesori iz Podgorice, Beograda i Ljubljane, bio je razlog više da se nađem u toj grani medicine. I na tome sam im posebno zahvalan. Timski rad i u pojedinim oblastima multidisciplinarni pristup je nešto što bih u ovom dijelu priče posebno istakao. Na kraju, bitno je da slijedite sebe. Ne možete uticati na to gdje vas sreća vodi, ali možete na to šta želite u životu i na koji način želite to da ostvarite. Ali, kad stvarno nešto želite, kad imate jasan cilj, kad ste odgovorni i kad uložite trud, uspjeh je nešto što na kraju uvijek dođe.

“Pacijenti moraju da znaju šta žele i da su u toj svojoj želji odlučni”

Koja je razlika između plastične, rekonstruktivne hirurgije s jedne, i estetske hirurgije s druge strane?
– Po definiciji, plastična hirurgija je grana hirurgije koja se bavi rekonstrukcijom i restauracijom defekata, deformiteta i anomalija koje su prirodne ili stečene, nastale djelovanjem egzogenih ili endogenih činilaca ili su prirodna posljedica starenja. Jednostavnije rečeno, cilj plastične hirurgije je da ukloni suvišno, da vrati na mjesto pomjereno, da razdvoji spojeno i spoji razdvojeno, da nadoknadi nedostajuće. Ova jedinstvena hirurška disciplina jednostavno se može podijeliti na plastičnu, rekonstruktivnu i estetsku hirurgiju, bez jasno uočljive granice između ove dvije grane. Znači, estetska hirurgija je samo dio plastične hirurgije. Ovo je vrlo bitno da znaju kako pacijenti, tako i kolege ljekari. Pacijent zbog toga jer mora da bude svjestan kome prepušta brigu o svom zdravlju, a kolege ljekari drugih specijalnosti da znaju da je estetska hirurgija samo dio plastične i rekonstruktivne hirurgije i da se kao takva izučava u sklopu nje, i znanje iz ove oblasti se ne stiče na kursevima. Ovo znanje se stiče tokom višegodišnjeg školovanja na medicinskim fakultetima.
Plastična i rekonstruktivna hirurgija podrazumijevaju mnogo više od uobičajene predrasude da je u pitanju uljepšavanje. Šta one pružaju?
– Na početku razvoja plastične hirurgije, a posebno dijela koji se odnosi na estetsku hirurgiju, može se steći utisak da je postojala tendencija da rezultat rada plastičnog hirurga bude jako vidljiv. Međutim, kako je vrijeme odmicalo i kako se plastična hirurgija razvijala, i ovo više, mogli bismo reći, nije trend. To je nešto što ni ja kao hirurg ne preferiram. Mada imam slobodu da kažem da se ovdje mi kao kolege plastični hirurzi razlikujemo. Mislim da je ljepota ove hirurgije upravo u tome da pacijentkinja ili pacijent izgledaju osvježeno, da im je nakon intervencije osjećaj dobar, da su zadovoljni i da je taj vidljivi, krajnji rezultat najpribližniji prirodnom izgledu. Uspjehom smatram dobar rezultat, dobar osjećaj, kada su i pacijent i hirurg zadovoljni.

“Mislim da je ljepota ove hirurgije upravo u tome da pacijentkinja ili pacijent izgledaju osvježeno, da im je nakon intervencije osjećaj dobar, da su zadovoljni i da je taj vidljivi, krajnji rezultat najpribližniji prirodnom izgledu”

Koja intervencija iz oblasti estetike je najtraženija?
– Kada je u pitanju zastupljenost zahvata koje pacijentkinje najviše traže, kao najzastupljenije izdvajaju se antiaging procedure (procedure podmlađivanja lica). Radi se o neoperativnim, ali invazivnim tehnikama. Ovdje prevashodno mislim na korekciju bora botoksom i povećanje usana preparatima hijaluronske kisjeline (hijaluronski fileri), zatim augmentaciju (povećanje) dojki, operacije očnih kapaka, estetske operacije nosa, podmlađivanje lica ili zatezanje lica i vrata (takozvani fejslifting), zatezanje stomaka (abdominoplastika, dermolipektomija), lipotransfer. Želim da istaknem da su antiaging procedure samo jedan mali segment opsežnog spektra hirurških procedura kojim se bavi ovaj dio plastične hirurgije.
Kojim se estetskim zahvatima najčešće podvrgavaju muškarci, a kojim žene?
– Praksa je pokazala da se dame najčešće odlučuju za estetske korekcije grudi, dok se muškarci najviše odlučuju za korekciju prominentnih ušiju, estetske operacije nosa i fejslifting.
Kada su u pitanju estetske intervencije, sa kojim problemom se najčešće susrećete?
– Nerealni zahtjevi. Postoperativne komplikacije o kojima pacijenti obično prije operacije nijesu dovoljno informisani, ali iste prepoznaje literatura i opisane su u knjigama, a mi smo dužni da pacijenta na početku upoznamo sa njima. Postoji još jedan problem s kojim se srećemo, a to je nezadovoljstvo estetskim rezultatom. Sve ovo je nešto sa čime se najčešće srećemo tokom planiranja i nakon izvedenih hirurških intervencija.
Koja je najzahtjevnija intervencija koju ste radili?
– To su sinhrone operacije, kada se pacijenti odluče za nekoliko intervencija na različitim djelovima tijela u jednom hirurškom aktu. Te operativne procedure zahtijevaju detaljni preoperativni plan same intervencije, kao i posebnu koncentraciju i strpljenje tokom intervencije, i zahtjevno postoperativno praćenje.
Postoje li estetske intervencije koje odbijate?
– Poznati svjetski plastični hirurzi stava su da pacijentkinje (s obzirom na to da još uvijek imaju, mada neznatno, primat kada je zainteresovanost za estetsku hirurgiju u pitanju) danas uglavnom znaju šta žele od plastičnog hirurga. Ovdje se prevashodno misli na onu stabilnu ženu koja ima prave motive i indikacije za operativne procedure. Naravno, nerijetko se u praksi srećemo i sa onim drugim tipom žena, koje je kreiralo moderno vrijeme i društvo, i koje kod hirurga ne dolaze po ljepotu (jer je mnoge od njih već posjeduju). Taj tip pacijentkinja traži rješavanje nekih drugih problema. Takvim pacijentima obično savjetujem da odlože odluku o intervenciji do rješavanja primarnog nezadovoljstva. Pa tek poslije toga da ponovo dođu na pregled. Od tih pacijenata rijetko se ko vrati. Vrijeme, iskustvo i broj pacijenata čine da razlikujemo ova dva tipa žena. Mišljenja sam da plastični hirurg ne treba da bude neko ko slijepo ispunjava želje, već da isključivo poštuje integritet struke. Pacijenti s nerealnim zahtjevima, psihološki labilni pacijenti su određene grupe koje pokušavam da izbjegnem. To je u početku vrlo teško, ali s vremenom se postave kako granice, tako i kriterijumi. Cilj svakog plastičnog hirurga je da pacijenti iz ordinacije izađu srećni. Svako od nas ima osnovna načela, principe i motive svog rada koji nijesu uvijek identični, već zavise od samog hirurga, i on od njih ne odustaje.
Dolaze li Vam pacijenti koji su radili intervencije u drugim klinikama, ali su nezadovoljni?
– Kao i svuda, tako i kod mene dolaze ovakvi pacijenti.

“Hirurgija nije samo rezanje i šivenje. Hirurgija je prvenstveno odluka”

Postoje li starosne granice kada su u pitanju intervencije?
– Za određene hirurške intervencije postoje starosne granice. Često se radi o pacijentkinjama mlađeg životnog doba, ponekad i o maloljetnim osobama. Međutim, plastični hirurzi koji su završili ozbiljno školovanje, tj. specijalizaciju, estetske operacije rade samo punoljetnim pacijentima.
Postoje li uslovi koje pacijenti moraju da zadovolje?
– Postoje, naravno. Pacijenti moraju da znaju šta žele i da su u toj svojoj želji odlučni. Da su razlozi za odluku o intervenciji opravdani, a ne da ih je kreiralo lično nezadovoljstvo sobom iz nekih drugih razloga, javno mnijenje, društvene mreže i mediji koji u posljednje vrijeme imaju značajnu ulogu u percepciji ljepote. Takođe, pacijent mora da uradi preoperativnu pripremu, koja je neizostavan dio skoro svih hirurških intervencija. Pacijent mora da bude mentalno i fizički stabilan kako bi bezbjedno mogao da bude podvrgnut planiranom operativnom zahvatu.
Šta je trend u svijetu plastične hirurgije?
– Savremena i moderna estetska hirurgija je u stalnom razvoju. Pored konstantnog usavršavanja samih hirurških procedura, i napredak medicinske tehnologije je u stalnom usponu. Uvođenje lasera, napredak u izradi silikonskih implantata, izrada savremenih hirurških šavova i još čitav niz inovacija, predstavlja veliki pomak u razvoju plastične hirurgije. Kao primjer bi se mogla uzeti upotreba najmodernijih aparata radiofrekventne tehnologije za liposukciju i konturisanje tijela. Pomoću tih aparata se u istom aktu uklanja višak masnih naslaga i zateže višak kože (ta vrsta aparata je dobitnik najprestižnijih nagrada za najinovativniju medicinu u 2019. na svijetu). Radi se o sigurnim, minimalno invazivnim intervencijama, sa trajnim rezultatima nakon kojih se pacijenti vrlo brzo mogu vratiti svakodnevnim aktivnostima. Tako da je estetska hirurgija, zahvaljujući medicinskom i tehnološkom napretku, postala sigurnija.
Vaša poruka onima koji žele da se podvrgnu nekom estetskom zahvatu?
– Ljepota predstavlja jedan krajnje harmoničan odnos koji vlada između stanja duha i tijela. Zato je poruka za sve vaše čitateljke i čitaoce – da čuvaju zdravlje, njeguju ljepotu, savjesno se odnose prema njoj i da dobro provjere kome povjeravaju brigu o svom zdravlju i ljepoti.

Gracija 208

Možda vas zanima

spot_img

NEDAVNO OBJAVLJENO