spot_img
spot_img

Đurđica Ostojić: Ishrana i rak dojke

Koliko je ishrana važna u prevenciji raka dojke? Da li su djelotvorne razne vrste dijeta i programa koje se baziraju na posebnoj ishrani i pominju kao alternativni metod izlječenja, saznali smo od dr Đurđice Ostojić iz Instituta za javno zdravlje Crne Gore

spot_img

Piše Marina Strugar
Foto Vesela Mišković

Đurđica Ostojić

Postoje čvrsti dokazi da se rizik od raka može smanjiti zdravim ponašanjem i navikama u pogledu prehrane i tjelesne aktivnosti. Kod evropskog stanovništva, procjenjuje se da osobe koje žive zdravim načinom života, koji odgovara preporukama za sprečavanje raka, imaju 18 % niži rizik od raka, u poređenju sa osobama čiji način života i tjelesna masa nisu u skladu s tim preporukama. To je smanjenje rizika procijenjeno za zdrav način života koji uključuje sljedeće: normalna tjelesna masa (indeks tjelesne mase [ITM] između 18,5 i 24,9 kg/m2) i izbjegavanje hrane koja podstiče debljanje, kao što su slatka pića i brza hrana, umjerena tjelesna aktivnost najmanje 30 minuta dnevno, dojenje (kod žena), konzumiranje većinom hrane biljnog porijekla, ograničavanje unosa crvenog mesa, izbjegavanje mesnih prerađevina i ograničavanje konzumiranja alkoholnih pića i duvana”, kaže dr Đurđica Ostojić iz Instituta za javno zdravlje Crne Gore.
“Zdrava prehrana ima pravu količinu i sastav raznih prehrambenih namirnica kojima se osiguravaju sve kalorije (energija) i hranjive materije potrebne tijelu. Zdrava prehrana uglavnom se sastoji od biljnih prehrambenih namirnica, uz obilje povrća i voća, nešto mahunarki, kao što su grah i grašak, hljeba od integralnih zrna žitarica i drugih namirnica bogatih skrobom, kao što su tjestenina i riža. Osim toga, u zdravu prehranu mogu se uključiti umjerene količine nemasnog mesa sisara, peradi i ribe, mliječnih proizvoda smanjenog sadržaja masti ili vegetarijanske zamjene. Važno je u umjerenim količinama uključiti još neke prehrambene namirnice, kao što su neka biljna ulja (npr. maslinovo ili ulje repice) i koštunjavi plodovi i sjemenke. Soliti treba samo malo, ili uopšte ne soliti.

Super hrana

“Ne postoje čvrsti dokazi da određene prehrambene namirnice, koje se katkad obmanjujuće nazivaju super hranom, mogu same pomoći pri smanjivanju rizika od raka ili ostalih hroničnih bolesti. Najvažniji prehrambeni savjet za pomoć u sprečavanju raka glasi – jedite odgovarajuće količine hrane kako biste izbjegli debljanje. Raznolikost prehrambenih namirnica biljnog porijekla važan je dio zdrave prehrane i znači da u nekom vremenskom razdoblju, recimo u jednoj sedmici ili mjesecu konzumirate ponešto od svake vrste. To ujedno znači i da unutar svake kategorije uzimate razne njihove vrste. Tako među povrćem možete birati zeleno lisnato povrće kao što je kupus, ili korjenasto povrće kao što je mrkva, ili meko mesnato povrće kao što su tikvice i patlidžan, ili salatno povrće kao što je paradajz. Možete na to gledati i tako da pokušate konzumirati mnogo različitih boja povrća. Jednako je tako dobro konzumirati i različite vrste mahunarki i žitarica (najbolje integralnih). Pokušajte sezonski konzumirati različite vrste prehrambenih namirnica u različito doba godine”, objašnjava dr Ostojić, dodajući da je naučno dokazano da se koristi od konzumiranja povrća i voća, mahunarki, orašastih plodova i sjemenki uopšteno povećavaju sa pojedenom količinom, znači – što više jedete, to bolje.
“Nažalost, za djelovanje prehrane na napredovanje raka postoji daleko manje dokaza nego za njeno djelovanje na izglede za sam nastanak raka. Za osobe kojima je dijagnostikovan rak dojki postoje konkretni dokazi da zdrava tjelesna masa i tjelesna aktivnost mogu poboljšati kvalitet života i da su povezane sa dužim preživljavanjem. Govorilo se u prilog tome da neke hranjive materije i drugi sastojci prehrambenih namirnica, kao što su selen, likopen i vitamin D, posebno štite od nekih vrsta raka, no za njihovu preporuku u sprečavanju raka potrebno je još dokaza. Intervencijskim studijama, kojima su se ispitivali ti dodaci prehrani i ostale hranjive materije, nije se utvrdila nikakva korist, a katkad su pokazale neočekivanu štetu, naročito kada su se upotrebljavale visoke doze. Stoga se uzimanje dodataka prehrani za sprečavanje raka ne preporučuje. Najbolje je konzumirati obične namirnice kojima će se osigurati sve potrebne hranjive materije. Uvijek pomaže i ograničiti upotrebu soli tokom pripreme hrane i ne dodavati je za stolom.”
Ako vam je rak već dijagnostikovan, kaže dr Đurđica, nemojte uzimati nikakve dodatke prehrani a da se prethodno ne savjetujete sa svojim ljekarom; za neke od njih pokazalo se da ometaju liječenje. “Nekonzumiranjem alkohola smanjuje se rizik od raka. Alkohol može povisiti nivoe nekih hormona, kao što je estrogen. Visoki nivoi estrogena povećavaju rizik od raka dojki. Kao i oralna kontracepcijska sredstva, antiestrogen tamoksifen isto tako ima svojstva kojima se rak i izaziva i sprečava. Postoje čvrsti dokazi da se upotrebom tamoksifena povećava rizik od raka endometrijuma, bez obzira na to je li pomoćna terapija ženama sa rakom dojki, ili preventivna terapija ženama sa visokim rizikom od raka dojki.”

Alternativne terapije

-

“Za sada nema čvrstih naučnih dokaza da biljni preparati imaju bilo kakav efekat u liječenju raka. U nekim studijama se navodi da alternativna ili dodatna terapija, uključujući i neke biljke, mogu pomoći u ublažavanju neželjenih efekata primijenjene terapije (citostatici i zračenje). Zapravo, neki biljni produkti ukoliko se uzimaju tokom citostatske ili zračne terapije mogu ometati dejstvo ove terapije i smanjiti njene efekte. Pacijent bi trebalo da kaže ljekaru ukoliko uzima dodatne i alternativne medicinske proizvode, uključujući i vitaminske i biljne”, ističe dr Ostojić. “Prehrana može igrati ulogu u promociji i inhibiciji razvoja karcinoma dojke. U ovom pregledu razmatraju se prehrambeni faktori rizika kao što su konzumacija masti, mesa, vlakana i alkohola te unos fitoestrogena, vitamina D, gvožđa i folata povezanih s rakom dojke. Ovi nutritivni faktori imaju niz asocijacija na rizik od raka dojke. Nema dovoljno dokaza za čvrste preporuke za druge vrste raka, kao ni za tvrdnje da određena vrsta prehrambenih namirnica ili prehrane pomaže, no većina nadležnih tijela preporučuje da osobe kojima je rak već dijagnostikovan slijede opšte preporuke za sprečavanje raka, osim kada postoje neki medicinski ili drugi razlozi protiv.”

Gojaznost i rak dojke Dijeta bogata mastima može dovesti do prekomjerne težine ili gojaznosti, a smatra se da su žene s prekomjernom tjelesnom težinom u većem riziku od raka dojke jer višak masnih ćelija stvara estrogen, što može uzrokovati dodatni rast ćelija dojke. Taj dodatni rast povećava rizik od raka dojke.

GRACIJA 186/januar 2021.

Možda vas zanima

PRATITE NAS I NA INSTAGRAMU

NEDAVNO OBJAVLJENO