Đurđica Ostojić: Pronalaženje i liječenje raka u ranoj fazi može spasiti mnoge živote

Cilj skrining programa je smanjenje smrtnosti od raka dojke. Ranim otkrivanjem povećava se mogućnost izlječenja, poboljšava kvalitet života oboljelih i produžava period preživljavanja

Piše Marina Strugar
Foto Vesela Mišković

Osmu godinu zaredom Crna Gora organizuje nacionalnu kampanju za povećanje svijesti o ulozi i značaju prevencije karcinoma dojke, ove godine pod nazivom Vrijeme je sad, a u organizaciji Instituta za javno zdravlje Crne Gore, Poliklinike Medicus Plus i marketing studija Prava priča iz Podgorice. Organizatori poručuju da je ovo najsadržajniji projekat ovog tipa kod nas sa stanovišta uključenosti stručne zajednice, medija partnera i društveno odgovornih kompanija. Ovom prilikom razgovaramo sa dr Đurđicom Ostojić s Instituta za javno zdravlje Crne Gore, jednom od učesnica ovogodišnje kampanje.
“U uslovima pandemije COVID-19 ovogodišnje aktivnosti vezane za mjesec borbe protiv raka dojke, počeli smo s objavama na društvenim mrežama, portalima, a aktuelna je kampanja sa bilbordima i city light posterima. Snimljena su dva video-materijala, prvi je pušten u etar od 20. septembra sa televizijama partnerima, a drugi u dužoj formi na društvenim mrežama. Snimljen je video-materijal u svrhu promocije važnosti samokontrole i uloge rane prevencije, a drugi video predstavlja odgovore na najčešća pitanja vezana za rak dojke. U ovogodišnjoj kampanji akcenat je na preventivnim pregledima i samopregledu dojki.”

Đurđica Ostojić: “Jedan od ključnih ciljeva koji želimo postići je promocija mamografije kao važnog alata koji se koristi u borbi protiv raka dojke”

Koliko kampanje utiču na podizanje svijesti o važnosti preventivnih pregleda i da li se to i kroz praksu potvrdilo?
– Kampanje koje utiču na podizanje svijesti populacije obično se definišu kao kontinuirani napor u obrazovanju pojedinaca i jačanje svijesti javnosti o nekom problemu. Javna svijest je važna za povećanje entuzijazma i podrške, mobilizacije lokalnog znanja i postojećih resursa i podsticanje samomobilizacije. Ključni akteri u podizanju svijesti o važnosti preventivnih pregleda su kreatori zdravstvene politike, ljekari, NVO, pacijenti i osobe koje su spremne podijeliti svoja iskustva u procesu liječenja. Masovnost kampanje ima značajan uticaj na podizanje svijesti populacije. Program ranog otkrivanja raka dojke (skrining) je organizovan multidisciplinarni projekat i podrazumijeva otkrivanje bolesti u ranoj (presimptomatskoj) fazi, prije pojave kliničkih simptoma i znakova bolesti. Učesnice skrininga su zdrave asimptomatske žene starosne dobi od 50 do 69 godina. Cilj skrining programa je smanjenje smrtnosti od ove bolesti. Ranim otkrivanjem povećava se mogućnost izlječenja, poboljšava kvalitet života oboljelih i produžava period preživljavanja.
Šta podrazumijeva skrining program?
– Podrazumijeva snimanje (mamografija) žena starosne dobi od 50-69 godina, najsavremenijim mamografskim aparatom svake dvije godine. Skrining program raka dojke u Crnoj Gori, kao i sve naknadne dijagnostičke i terapijske procedure su besplatne, bezbolne i bezbjedne za sve učesnice.
Skrining raka dojke počeo je da se sprovodi od 23. decembra 2015. u četiri opštine u Crnoj Gori: Podgorica, Danilovgrad, Cetinje i Kolašin. Cilj kampanje u mjesecu borbe protiv raka dojke je edukovati žene o raku dojke i testovima ranog otkrivanja kako bi na vrijeme mogle preuzeti odgovornost za svoje zdravlje. Jedan od ključnih ciljeva koji želimo postići je promocija mamografije kao važnog alata koji se koristi u borbi protiv raka dojke.
Koja naučna i medicinska saznanja ukazuju na važnost ranog otkrivanja raka dojke?
– Karcinom dojke se najčešće razvija postepeno tokom dugog vremenskog perioda. Karcinom dojke je zloćudni tumor koji nastaje u tkivu dojke. Najčešće se javlja kod žena, mada se, izuzetno rijetko, može pojaviti i kod muškaraca. Rak dojke događa se kada ćelije u dojkama počnu nenormalno rasti i množiti se. Promjene u DNK-a mogu dovesti do toga da normalne ćelije dojke postanu abnormalne. Tačan razlog zašto se normalne ćelije pretvaraju u rak nije jasan, ali istraživači znaju da hormoni, faktori okoline i genetika igraju ulogu. Ukoliko se karcinom dojke otkrije u ranoj fazi i odmah započne liječenje, tada su šanse za izlječenje vrlo visoke. Veća je vjerovatnoća da će se uspješno liječiti rak koji se dijagnostikuje u ranoj fazi, kada nije prevelik i nije se proširio. Ako se rak širi, efikasno liječenje postaje teže, a šanse da osoba preživi su mnogo manje. Rano otkrivanje raka dojke je važno jer je povezano sa povećanim brojem dostupnih mogućnosti liječenja, povećanim preživljavanjem i poboljšanim kvalitetom života. Pronalaženje i liječenje raka u ranoj fazi može spasiti mnoge živote. Podaci ukazuju na veliko opterećenje društva ovom bolešću i naglašavaju značaj svakodnevnog praktikovanja zdravih stilova života, samopregleda dojke jednom mjesečno i odlaska na redovne ultrazvučne i mamografske preglede i kontrole. Invazivni rak dojke faze I ima izvrsnu stopu preživljavanja. Šansa da umrete od raka dojke stadijuma I u roku od pet godina od dijagnoze iznosi 1 do 5% ako se budete podvrgli preporučenim tretmanima. Rak dojke u fazi II takođe se smatra ranom fazom raka dojke. Procjenjuje se da neke maligne bolesti mogu biti prevenirane jednostavnim promjenama u životnim navikama, kao što su određeni način ishrane, održavanje normalne tjelesne mase, vježbanje, ograničen unos alkohola, izbjegavanje pušenja.
Gdje se nalazi Crna Gora po broju oboljelih od raka dojke i da li se starosna granica pomjerila?
– Prema podacima Registra malignih neoplazmi u Crnoj Gori za 2013. godinu od ukupnog broja novoregistrovanih malignih neoplazmi kod žena, karcinom dojke zauzima prvo mjesto sa 25,5%. Najveći apsolutni broj malignih neoplazmi registrovan je u starosnoj kategoriji 50-64 godine, a kod žena tog uzrasta najčešći je karcinom dojke koji čini skoro jednu trećinu slučajeva (30,3%). Rak dojke je češći kod starijih odraslih osoba, iako su šanse da obole mlađe žene mnogo manje i one mogu oboljeti od te bolesti. Rizik od raka dojke kod žene tokom 30-ih godina samo je 1 od 227, ili oko 0,4%. Za žene od 40. do 50. godine rizik je otprilike 1 od 68 ili oko 1,5 %, dok se ženama od 60. do 70. godine šansa da joj se dijagnostikuje rak dojke povećava na oko 3,6% ili 1 od 28. Rizik žene da tokom života razvije rak dojke je oko 12%. Kada se rak dojke dijagnostikuje u mlađoj dobi, vjerovatnije je da će biti agresivan i brzo se širiti. Kod mlađih žena možda se neće odmah dijagnostikovati karcinom, jer se skrining programom preporučuju redovni mamografski pregledi od 45. ili 50. godine. Takođe, ljekarima je teže pronaći rak dojke kod mlađih žena nego kod starijih, jer mlađe žene imaju gušće dojke. To znači da imaju više tkiva dojke nego masnog tkiva. Tumori se ne prikazuju dobro na mamografskim snimkama kod žena s gustim dojkama, pa se zbog toga preporučuju redovne ultrazvučne kontrole. Rak dojke rijedak je kod žena u dvadesetim ili tridesetim godinama, i čini manje od 5% svih slučajeva, ali to je najčešći rak kod žena u ovoj dobnoj skupini. Mlađe žene s rakom dojke doživljavaju jedinstvene izazove. Kod žena mlađih od 40 godina često se dijagnostikuje u kasnijim fazama, kada postane agresivniji. To znači da je stopa preživljavanja niža, a stopa ponavljanja veća. Poznavanje faktora rizika za rak dojke i ranih znakova i simptoma može vam pomoći da prije započnete liječenje. Povećan je rizik od obolijevanja od raka dojke u dvadesetim ili tridesetim godinama kod osoba koje imaju: člana uže porodice (baka, majka, sestra ili tetka) kojoj je dijagnostikovan rak dojke prije 50. godine, bliskog muškog krvnog srodnika s rakom dojke, mutaciju gena BRCA1 ili BRCA2 i pozitivnu anamnezu o zračenju grudi ili dojke prije 30. godine.

“Skrining program raka dojke u Crnoj Gori, kao i sve naknadne dijagnostičke i terapijske procedure su besplatne, bezbolne i bezbjedne”

Upravo činjenica da od raka dojke obolijevaju mlađe žene navodi na pitanje da li žene koje su onkološki liječene mogu bezbjedno da zatrudne, i da li to utiče na samu trudnoću?
– U svojim dvadesetim, tridesetim, pa čak i ranim četrdesetim godinama, možda razmišljate o osnivanju porodice ili povećanju postojeće. Liječenje raka dojke može uticati na plodnost. Hemoterapija i zračenje mogu oštetiti ćelije u jajnicima koje proizvode zdrava jajašca i tako otežati trudnoću. Hormonske terapije poput tamoksifena mogu učiniti da menstruacije dođu rjeđe ili da u potpunosti prestanu. To takođe može spriječiti da zatrudnite. Ponekad je šteta privremena i možda ćete zatrudnjeti nakon završetka liječenja. U drugim slučajevima, ova šteta je trajna. Razgovarajte sa stručnjakom o svojim mogućnostima reprodukcije prije početka liječenja da bi mogli donositi informisane odluke. Jedna od mogućnosti je zamrzavanje jajašaca ili oplođenih embrija i njihovo čuvanje dok ne završite s liječenjem. Postoje ljekovi koji štite jajnike od oštećenja tokom liječenja hemoterapijom.
Šta konkretno znači petogodišnje preživljanje?
– Od 1990. broj umrlih od raka je u stalnom opadanju zahvaljujući velikom broju naučnih istraživanja koja su doprinijela pronalasku novih ljekova i vidova liječenja. Petogodišnje preživljavanje za neke vrste tumora, kao što su rak dojke, prostate, štitaste žlijezde, sada prelazi 90%. Trenutno petogodišnja stopa preživljavanja za sve vrste tumora iznosi oko 66%, što znači da oko 66% oboljelih od bilo koje vrste raka živi sa tim oboljenjem duže od pet godina. Mnogobrojna maligna oboljenja krvi, kao što su pojedine vrste leukemija i limfoma, danas se mogu smatrati izlječivim. Ukupna stopa preživljavanja pokazuje procenat ljudi koji su živi nakon određenog vremenskog perioda nakon dijagnoze bolesti (kao što je rak dojke). Prognoza (šansa za preživljavanje) varira ovisno o stadiju raka dojke. Ljudi kojima je dijagnostikovan rak dojke u stadijumu 0, I ili II imaju tendenciju da imaju veće ukupne stope preživljavanja od ljudi kojima se dijagnostikuje rak dojke u stadijumu III ili IV. Petogodišnje preživljavanje specifično za rak dojke, u stadijumu I iznosi 98-100%, u stadijumu II 90-99%, a u stadijumu III 66-98%. Klinička ispitivanja testiraju nove tretmane koji bi jednog dana mogli još više poboljšati šanse za preživljavanje.
Cio proces liječenja je veoma stresan i podrazumijeva mnogobrojne promjene u životu i izgledu žene; koliko je bitna podrška i porodice, ali i stručna pomoć?
– Većina je šokirana kad čuje da ima rak dojke i doživljava mnogo različitih emocija, uključujući bijes, strah, tugu i depresiju. Do sada nema naučnih dokaza da pozitivno mišljenje i stav mogu doprinijeti izlječenju raka. Pozitivan stav kod pacijenta je poželjan tokom liječenja jer oni lakše podnose terapiju i njene neželjene efekte. Osobe sa pozitivnim stavom lakše uspostavljaju socijalne kontakte, aktivne su fizički i pshički, lakše prihvataju emotivnu podršku okoline, a to im daje snagu da se izbore sa opakim oboljenjem. Međutim, davanje prevelikog značaja pozitivnom stavu može dovesti do nepotrebnog osjećanja krivice i razočarenja ukoliko se zdravstveno stanje ne poboljšava, a na mnoge uzroke takvog stanja ne možete uticati svojom voljom. Putem savremenih sredstava informisanja lako je doći do raznih informacija. Među tim informacijama ima puno laičkih i popularnih teorija, koje nisu naučno zasnovane, često su pogrešne i zasnovane na ranijim saznanjima o tome kako nastaje rak, kako se širi i liječi. Veliki uspjeh je postignut u ranoj dijagnostici i liječenju oboljelih. Zahvaljujući naučnim dostignućima omogućeno je da oboljeli od raka žive značajno duže i kvalitetnije. Informacije koje nisu naučno dokazane dovode do nepotrebne brige, uplašenosti, pa čak mogu ometati i uspješno liječenje oboljelih. Važno je da zdravstveni radnici unutar zajednice pružaju najtačnije informacije o raku. Takođe je bitno da se ljudi informišu o najčešćim zabludama vezanim za rak tako da dezinformacije ne stoje na putu savjetima profesionalaca. Znati kako pomoći ponekad može biti teško, važna je emocionalna i praktična podrška oboljelim i članovima porodice.

Sa sigurnošću se ne mogu utvrditi uzročni faktori za nastanak karcinoma dojke, ali su poznati sljedeći faktori rizika na koje ne možemo uticati:

  1. POL (99% oboljelih su žene, 1% muškarci);
  2. UZRAST (više od ¾ oboljelih je iznad 50 godina starosti);
  3. PORODIČNA ISTORIJA BOLESTI (karcinom dojke kod bliskih članova porodice, baka, majka, sestra, tetka);
  4. OSTALI FAKTORI RIZIKA: rana prva menstruacija (prije 12. godine), kasna menopauza (poslije 50. godine), žene koje nijesu rađale ili su prvi porod imale nakon 30. godine života.
Gracija 184, novembar 2020.

Možda vam se dopada

Komentari

učitavam...