Čovjek nije sposoban da radi duže od 4 sata dnevno!?

Posebno važi za ljude iznad 40

Radno vrijeme bi trebalo ograničiti na četiri sata dnevno, mišljenje je mnogih istaknutih stručnjaka, koji smatraju da mi jednostavno nismo ni mentalno ni fizički sposobni da radimo duže.

Teško je da bilo koji čovjek može raditi potpuno koncentrisan više od pet sati dnevno, ostatak radnog vremena zahtijeva samo djelić fokusa i svodi se na popunjavanje vremena. Slobodno vrijeme, takozvano “prazno vrijeme”, je zapravo izuzetno važno za nas i za razvijanje naše kreativnosti.

Posebno važi za ljude iznad 40

Nedavna studija otkrila je i ovo: ljudi stariji od 40 godina rade najbolje kada rade samo tri dana nedjeljno! Istraživači su zaključili da se kognitivna efikasnost sredovječnih ljudi poboljšala kada su radili do 25 sati nedjeljno. S druge strane, performanse su se smanjile kada su radili više od 25 sati, zbog uticaja umora i stresa.

Ova studija, koja je objavljena u Melbourne Institute Worker Paper, uključivala je niz kognitivnih testova. Uključivala je 3000 muškaraca i 3500 žena iz Australije čije su radne navike analizirane. Testirana je njihova sposobnost da glasno pročitaju riječi i recituju popise brojeva. Mjerila se njihova sposobnost pamćenja, sposobnost razmišljanja koja je uključivala izvršno razmišljanje, apstraktno razmišljanje i memoriju. Zaključeno je da najefikasniji oni koji rade 25 sati sedmično, a rezultati onih koji rade 55 sati bili su lošiji čak i od nezaposlenih učesnika.

Kao što je istakao profesor Colin McKenzie s Univerziteta Keio, jedan od tri autora studije: “Mnoge zemlje će povisiti granicu dobi u kojoj se ljudi mogu kvalifikovati za početak primanja penzije. To znači da sve više ljudi nastavlja raditi u kasnijim fazama svog života.
Stepen intelektualne stimulacije može zavisiti od radnog vremena. Rad može biti dvosjekli mač, jer može stimulisati aktivnost mozga, ali istovremeno dugo radno vrijeme može da uzrokuje umor i stres, što može oštetiti kognitivne funkcije. Naglasili smo da su razlike u radnom vremenu važne za održavanje funkcionisanja kognitivnih funkcija sredovječnih i starijih odraslih osoba. To znači da bi, u srednjoj i starijoj dobi, radni dio vremena mogao biti efikasan u održavanju kognitivne sposobnosti.”

Razlog zbog kojeg je rad više od 30 sati nedjeljno štetan za mozak još uvijek nije jasan. McKenzie opisuje rad kao dvosjekli mač. “Dok posao može stimulisati aktivnost mozga, dugo radno vrijeme može uzrokovati umor i stres, što može oštetiti kognitivne funkcije. Rad s punim radnim vremenom (40 sati nedjeljno) još je uvijek bolji nego kad posla u smislu održavanja kognitivnog funkcionisanja, ali ne povećava pozitivne rezultate rada.”

Važno je napomenuti da će se rezultati vjerojatno razlikovati od države do države, zavisno od godišnjih odmora. Vrlo je teško kontrolisati sve faktore koji doprinose konačnim rezultatima takve studije (uključujući i odabir oko radnog vremena i vrste rada), ali svakako se ideja o punom radnom vremenu do starosti od 67 godina čini neprivlačnom.

Glavna poenta je da je rad s punim radnim vremenom vrlo štetan za mozak osoba starijih od 40 godina, pa bi vlade to trebale uzeti u obzir i ponovo razmisliti o godini odlaska u penziju. U ovom trenutku, američka državna penzija za osobu rođenu 1989. počinje u dobi od 68 godina, što je štetno za zaposlenika i neproduktivno za poslodavca.

VIA https://atma.hr/

Možda vam se dopada

Komentari

učitavam...