FETIJA KALAČ: Pandemija nam je održala životnu lekciju

“Pandemija u Luksemburgu je počela 29. februara, kada su zabilježeni prvi slučajevi zaraženi virusom COVID 19. Vlada Luksemburga uvela je mjere zaštite građana i obavezno nošenje maski ili marama, i u tu svrhu obezbijedila pet maski za svakog građanina. Za nepoštovanje ove mjere predviđena je kazna u iznosu od 145 eura. Pored ovoga, insistiralo se na radu kod kuće i što manjoj zastupljenosti na poslu kako bi se spriječilo širenje virusa. Javni prevoz bio je u prekidu neko vrijeme, zatvorene su škole, prodajni objekti, preduzeća. Ulice su bile poprilično puste, iako nije postojao policijski čas u Luksemburgu. Ljudi su se pridržavali socijalne distance od dva metra, kretali u što manjoj mjeri kako se ne bi izlagali riziku, i to najviše do prodavnice radi kupovine neophodnih namirnica. Nekima je to bio jedini izlazak u toku dana, pogotovo starijoj populaciji. Dozvoljeno je bilo bavljenje fizičkom aktivnošću, ali uz obavezno pridržavanje mjera”, prenosi nam situaciju iz Luksemburga Fetija Kalač. “Luksemburžani su veoma odgovoran i primjeran narod koji razumno prihvata situacije poput pandemije i ništa ne prepuštaju slučaju. Veoma mali broj ljudi ste mogli da sretnete na ulicima, užurbanog i zabrinutog hoda jer niko nije mogao da pretpostavi u tom trenutku kako će se pandemija završiti. Maske su krile zabrinuta lica građana, njihovu strepnju i grč koji je izazivala ova neizvjesna situacija. Najteže je bilo ostati doma, zatvoren, a istovremeno posvećen porodici, svakodnevnim aktivnostima, poput pripreme jela, obavljanja poslovnih i školskih aktivnosti od kuće, komuniciranja isključivo preko društvenih mreža. Može se reći da smo privremeno morali da zatvorimo svoje socijalne krugove i da svedemo komunikaciju na minimum, za dobrobit svih građana. Ova konfinacija je jedan solidaran i human čin, ali i građanska dužnost svakog čovjeka. Važno je bilo ostati pozitivan i prema sebi i prema drugima jer, kako kažu Misli dobro, pa će dobro i biti.”
Interesovalo nas je kakva je sada situacija i da li se život polako vraća u normalu. “Vlada Luksemburga donijela je 20. aprila odluku o ublažavanju mjera zaštite i najavila postepeno otvaranje pojedinih objekata i ustanova. Najprije su otvorena gradilišta, centri za reciklažu, baštenski centri, prodajni objekti za nabavku pribora za domaćinstvo. Srednje škole su otvorene 4. maja, uz pridržavanje mjera redukovanog boravka u školi i nastavka učenja kod kuće, tako što će đaci jednu sedmicu pohađati nastavu iz klupa, a drugu od kuće. Osnovne škole i vrtići otvariće se 25. maja. Veća okupljanja su svakako zabranjena do kraja jula. Interesantno je da će prvi avion nakon pandemije poletjeti upravo sa luksemburškog aerodroma 30. maja. Takođe, do kraja maja planirano je testiranje sveukupnog stanovništva, ali i lica koja ulaze na teritoriju Luksemburga. Za ovu mjeru planirano je oko 40 miliona eura i procjenjuje se da ovo može okrijepiti turizam i druge grane koje su pretrpjele značajne gubitke u vrijeme korone. Luksemburško Ministarstvo zdravlja nabavilo je četiri skenera za detektovanje virusa u roku od nekoliko sekundi, što će značajno ubrzati i olakšati situaciju. Ujedno je Nacionalni fond za istraživanja Luksemburga, u saradnji sa Ministarstvom ekonomije, 28. aprila objavio Poziv za istraživačke projekte kao odgovor na aktuelne i buduće izazove virusa COVID 19. Poziv se odnosi na javna i privatna partnerstva koja okupljaju preduzeća i institucije istraživačkog karaktera, a koja su zainteresovana da odgovore na aktuelnu problematiku, ali i da pronađu adekvatno rješenje za istu. Dakle, mnoge mjere su preduzete, što ukazuje na brzo reagovanje države da se što prije saniraju posljedice. Kada je riječ o privredi, Vlada Luksemburga obezbijedila je paket mjera pomoći privrednim subjektima u Luksemburgu. Savjet Vlade je 22. aprila usvojio prijedlog sprovođenja novih mjera finansijske podrške mikro i malim preduzećima koja obavljaju trgovinsku i zanatsku djelatnost, a imaju između 10 i 20 zaposlenih. Ta preduzeća su najviše pogođena ovom krizom i imaju najveće gubitke, jer su bili primorani da zatvore svoje prostorije i zaustave proizvodnju. Takođe, određene vrste pomoći su predviđene za veća preduzeća koja imaju izvjesnih finansijskih poteškoća u poslovanju zbog pandemije”, kaže Fetija i otkriva kako su ona i njena porodica prihvatili novonastalu situaciju. “Moja djeca su ostajala kod kuće, uz povremeni odlazak na posao. Ja sam često išla na posao, jer radim u državnoj upravi. Nažalost, izbjegavala sam susret sa svojom djecu kako bih ih zaštitila od zaraze. Svu komunikaciju smo održavali preko telefona. Najbitnije mi je da su oni zdravi i da se dobro nose sa ovim životnim uslovima. Kada je riječ o aktivnostima Kulturno-informativnog centra Crne Gore u Luksemburgu, čija sam predsjednica, svu komunikaciju sa našim Crnogorcima u Luksemburgu sam obavljala preko mail-ova. Bilo je dosta zahtjeva oko povratka naših državljana u svoju domovinu, potom raznih vrsta pomoći kojima sam dobrovoljno izlazila ususret. Uglavnom se naši ljudi obraćaju ukoliko imaju problema oko povratka u Crnu Goru, potom ukoliko žele da se nastane u Luksemburgu i potrebne su im informacije o boravišnoj dozvoli, svim administrativnim olakšicama, učenju jezika, posredovanju u komunikaciji sa našim konzulatima i ambasadama”, ističe Fetija i dodaje da smo i iz ove nemile situacije savladali važnu životnu lekciju.
“Ne kaže se slučajno u narodu ‘zdravlje na prvom mjestu, pa sve ostalo’. Ova pandemija nam je održala životnu lekciju o tome da treba gledati na život kao šansu, iskoristiti svaki trenutak i upotpuniti ga sa svojim najbližima, više vremena provesti sa njima, jer nećemo zauvijek biti u istom broju niti na istim mjestima. Pandemija nas kolektivno uči vrednovanju života i svih radosti koje on pruža. Na kraju bih dodala Da Vinčijev citat kao završnicu svoje misli – Onaj ko ne cijeni život, nije ga ni zaslužio”.

Kulturno-informativni centar Crne Gore u Luksemburgu je osnovan 25. marta 2019. i trebalo je ove godine da obilježi godišnjicu postojanja centra, koncertom dvojice crnogorskih gitarista i virtuoza kombinovanih muzičkih pravaca, Srđana Bulatovića i Darka Nikčevića, u sali Opatije Nojminster u Luksemburgu. Koncert je odložen za drugu polovinu godine zbog aktuelne situacije. “Centar takođe ima za cilj da promoviše kulturu Crne Gore i Luksemburga kroz svoje aktivnosti, edukativne, jezičke i književne radionice, kurseve crnogorskog, francuskog i luksemburškog jezika. Pokrenuti su brojni projekti u cilju očuvanja kulturne baštine Crne Gore, posredovali smo u komunikaciji u cilju ostvarivanja saradnje Crne Gore i Luksemburga, poput uspostavljanja saradnje luksemburške avio-kompanije Luxair i Aerodroma Crne Gore. Više informacija o našim aktivnostima možete naći na Facebook stranici Kulturno-informativni centar Crne Gore u Luksemburgu, kao i na našoj internet stranici www.ccmontenegro.com. Centar još uvijek ne raspolaže adekvatnim prostornim kapacitetima, ali treba napomenuti da su naš kvalitet prepoznali mnogi naši Crnogorci i Luksemburžani koji žele da nam pomognu, pogotovo mladi koji žele da pruže svoj doprinos. Upravo ovi mladi ljudi dobrovoljno učestvuju u brojnim aktivnostima i time pomažu našim državljanima da se uključe u društveni život Luksemburga.”

Možda vam se dopada

Komentari

učitavam...