Fleksitarijanska ishrana je zapravo fleksibilna dijeta koja daje prednost namirnicama biljnog porijekla, ali bez potpunog eliminisanja mesa, koje uglavnom ograničava na jednom ili dvaput sedmično. Američka nutricionistkinja i dijetetičarka Daun Džekson Bletner razvila je ovaj način ishrane kako bi pomirila dobrobiti vegetarijanstva s mogućnošću da se potpuno ne odustane od namirnica životinjskog porijekla. Na taj način moguće je doprijeti do većeg broja ljudi, pomoći im da se zdravije hrane ili da smršaju ako nisu spremni na pretjerana odricanja. Možemo reći da su fleksitarijanci “poluvegetarijanci” ili fleksibilni vegetarijanci.
Fleksitarijanska ishrana je dakle uglavnom vegetarijanska, uz povremeni unos mesa, ribe, mlijeka i jaja, što znači unos manje kalorija, bolje čišćenje organizma i rasterećenje metabolizma. Prema nekim istraživanjima fleksitarijanci su do 15% lakši od onih koji svakodnevno jedu meso, a manje kilograma znači i niži rizik od srčanih bolesti. Zamjena životinjskih proteina biljnim (mahunarke, soja, sočivo, leblebije) istovremeno znači redukovanje kalorija zbog smanjenog unosa masnoće životinjskog porijekla. Privikavanje na ovaj način prehrane je veoma lako, jer smo duže siti, varenje je efikasnije, a unosimo dobre masti te fleksitarijanstvo možemo da usvojimo kao trajni životni stil (budite pažljivi u slučaju postojeće anemije).
Šta i kada da jedemo
Mahunarke i proizvodi biljnog porijekla glavni su saveznici fleksitarijanske prehrane. Osim što su bogate proteinima i vlaknima, prikladni su za kreiranje mnogobrojnih zdravih i hranjivih recepata. Megan Markl nikada nije skrivala da obožava ovakve obroke. Tokom prve trudnoće odabrala je upravo fleksitarijansku prehranu, naglašavajući prednost – mogućnost uvođenja i “plemenitih” proteina životinjskog porijekla koji su posebno važni tokom trudnoće. Poput nje, i Kameron Dijaz, Maje Mask i Ema Tompson takođe su odabrale fleksitarijansku prehranu bogatu povrćem, mahunarkama i sjemenkama, ali uz konzumiranje jaja, ribe, sira i mesa dvaput sedmično. Priprema zdravog jela nije nimalo komplikovana: dovoljno je da u jednom obroku spojite složene ugljene hidrate, integralne žitarice i prerađevine s izvorom proteina (životinjskog porijekla samo određenim danima) i zaokružite povrćem. Prema pravilima fleksitarijanske dijete, preporučuje se davanje prednosti bijelom mesu i ribi pri odabiru izvora proteina (konzumacija crvenog mesa jednom sedmično i bijelog mesa dvaput).
Prednosti za zdravlje i životnu sredinu
Uravnotežena prehrana poput fleksitarijanske pomaže u mršanju, ali i očuvanju zdravlja, smanjujući rizik od razvoja dijabetesa, raka i srčanih bolesti. To je zapravo preventivna dijeta koja doprinosi tome da živimo zdravije, bolje i duže. Ali, ne samo to. Fleksitarijanska ishrana takođe je održiva i ekološki prihvatljiva. Konzumiranje manje mesa zapravo znači borbu protiv intenzivne poljoprivrede koja neselektivno iskorištava resurse, tlo, vodu i krči zelene površine. Mali korak za pojedinca, ali veliki prema zelenijoj budućnosti i – više nego ikad potrebnom – većem poštovanju prema resursima Zemlje.
SVJESNA PREHRANA Za razliku od vegetarijanaca (i vegana), fleksitarijanci jedu sve, obično koriste svježe, visokokvalitetne namirnice, s tim da meso konzumiraju veoma svjesno, a svjesno smanjuju i konzumiranje ribe kako bi se suprotstavili njenom prekomjernom ulovu. Fleksitarijancima je svjesna prehrana jednostavno dio života u kojem vode računa o zdravlju. Istraživanja inače pokazuju da obrazovaniji i ljudi s višim primanjima manje jedu meso od onih s nižim stepenom obrazovanja i manjim prihodima. Osim toga, vrlo rijetko govore o svom načinu prehrane, ne “propovijedaju” o njemu kao jedinom ispravnom, kao što to veoma često čine vegani i vegetarijanci, uz skoro obavezne kritike drugačijih načina ishrane.
GRACIJA 209/februar 2023.
Priredila Snežana Crkvenjaš
