S obzirom na svakodnevni ritam, obaveze i stres, na kraju dana jedva čekamo da se opustimo i “isključimo mozak”. Ali, američki neurolozi kažu da bismo s godinama mogli zažaliti zbog takvog načina života. Naime, tvrde da ljudi koji se i tokom slobodnog vremena bave stimulativnim aktivnostima, kao što su slikanje, sviranje ili baštovanstvo, imaju tri puta manju šansu da obole od Alchajmerove bolesti od onih koji su pasivni. Neuro-plastičnost, odnosno plastičnost mozga, je sposobnost mozga da se mijenja i prilagođava, a postoje određene vježbe i metode kojima možemo da ga jačamo, bez obzira na godine.
Šah, sudoku, ukrštene riječi
Kad imate slobodnog vremena ili osjećate tjeskobu, uzmite ukrštene riječi, sudoku ili igrajte šah, jer takva mentalna aktivnost pozitivno utiče na vas skrećući pažnju s negativnih misli, a mozak radi “prekovremeno” i jača vaš mentalni kapacitet. Ako ovo redovno radite, vrlo brzo ćete zapaziti pozitivne promjene.
Muzika: pjevanje, sviranje, slušanje
Zbog vibracija koje šalje, muzika svakako blagotvorno utiče na mozak. Ako i niste neki pjevač, jevajte barem pod tušem ili kada ste sami u kući. Ako imate vremena i volje, naučite da svirate neki instrument, a najmanje što možete da uradite za svoje mentalno zdravlje je slušanje omiljene muzike.
Iznenađenje za mozak
Ako se ne pridržavate dnevne rutine, “izazvaćete” mozak da se uključi na drugačiji način. Ako, naprimjer, uvijek idete na posao istim putem, jednog dana to promijenite, ili kupovinu obavite u marketu u koji inače ne idete. Ako vam se ovo čini banalno, vjerujte da je za mozak veoma važno – razbijanje monotonije.
Spavanje
Nedovoljno sna loše utiče na pamćenje i mentalne sposobnosti. Uz najmanje šest sati sna tokom noći, idealno bi bilo i tokom dana odrijemati barem pola sata. Ako vam se ne spava, dovoljno da je ležite u tišini, tako ćete omogućiti mozgu da se nakratko regeneriše.
