Anketa provedena u Sjedinjenim Američkim Državama pokazala je kako je čak jedna od pet osoba eliminisala ili umanjila unos glutena, proteina koji se nalazi u pšenici, ječmu ili raži. Izbjegavanje glutena krucijalno je za osobe koje boluju od celijakije, jer im gluten oštećuje crijeva pa se hranljive tvari ne mogu apsorbovati. Simptomi celijakije su proliv, zatvor, naduvenost i bol. Ali, vrlo mali procenat populacije zapravo boluje od celijakije. Istraživači kažu da oni koji provode dijetu bez glutena, a nisu oboljeli od celijakije, možda imaju necelijakijsku osjetljivost na gluten. Ovakve osobe imaju slične simptome, ali nemaju celijakiju. Osobe alergične na pšenicu takođe mogu da se okrenu bezglutenskoj ishrani kako bi izbjegle alergijsku reakciju. Ali, da li i ostali treba da konzumiraju namirnice bez glutena?
Ko to zaista čini i zbog čega?
Istraživanje koje su proveli američki nutricionisti pokazalo je da će žene češće nego muškarci da izbjegavaju gluten, a bezglutenska ishrana je najpopularnija kod osoba starosne dobi između 20 i 39 godina. Takođe je popularna među sportistima svjetske klase, kao što je Novak Đoković. Istraživanje je pokazalo da čak 41% od 910 najboljih sportista na svijetu tvrdi da bar pola vremena konzumira namirnice bez glutena, a većina njih je sama ustanovila osjetljivost na gluten. Među zvijezdama navodno dijetu bez glutena sprovode i Gvinet Paltrou, Rasel Krou te starleta Kim Kardašijan.
“Riječ je o trendi dijeti”, kaže Piter Grin, doktor i direktor Centra za celijakiju na Univerzitetu Kolumbija, koji je napisao knjigu o glutenu. “Ljudi žele brza rješenja, a dijete se često koriste kao brza rješenja za mnoge probleme.”
Mnogi medicinski stručnjaci, kao što su nutricionisti i psihijatri, predlažu ovakvu dijetu osobama koje ne boluju od celijakije, smatra Grin. Naime, on kaže da mu je jedan menadžer kazao kako mu je životni trener savjetovao ishranu bez glutena. Smatra da su udruženja oboljelih od celijakije dala ishrani bez glutena medicinski legitimitet, pa ljekari mogu osjećati obavezu da je preporuče.
Kome je ishrana bez glutena potrebna i da li pomaže?
Patite li od celijakije, ishrana bez glutena bi mogla da donese olakšanje kada su u pitanju nadimanje i problemi sa crijevima, smatraju stručnjaci. Iako osobe koje su same sebi postavile dijagnozu osjetljivosti na gluten kažu da takođe osjećaju olakšanje istih simptoma, ljekari smatraju da su potrebna dodatna istraživanja. Jedna studija je pokazala da su osobe koje pate od dijareje i sindroma iritabilnog kolona (IBS) navele da im je ishrana bez glutena olakšala simptome, ali je čak i to potrebno dodatno istražiti.
Neki pacijenti tvrde da su izgubili kilograme nakon što su izbjegavali gluten. Ali, iz američke Fondacije za oboljele od celijakije kažu da ishrana bez glutena zapravo može da dovede do povećanja kilograma. Kod osoba koje boluju od celijakije dolazi do veće apsorpcije hranjivih tvari jer crijeva koja funkcionišu na dijeti bez glutena bolje zacjeljuju, a takva ishrana je bogatija šećerima i mastima.
Ali, neki ljekari smatraju kako svi koji pate od poremećaja povezanih s glutenom, uključujući i osobe sa celijakijom, alergijom na pšenicu i necelijakijsku osjetljivost na gluten, treba da praktikuju ishranu bez glutena.
Neki eksperti su mišljenja da osjetljivost na gluten u pšenici nije jedini problem. Pšenica sadrži i gluten i teško apsorbirajuće ugljene hidrate, koji mogu da uzrokuju nadimanje. Njihovo ograničeno konzumiranje pomoglo je onima koji pate od sindroma iritabilnog kolona. To znači da biste trebali smanjiti unos pšenice, raži, laktoze, fruktoze, jabuka i ostalog voća koje izaziva vjetrove. Druga istraživanja pokazala su da su oni koji su sami sebi ustanovili necelijakijsku osjetljivost na gluten osjetili poboljšanje prilikom provođenja dijete bez glutena, a stanje im se još više popravilo kada su smanjili unos ugljenih hidrata. Osobe koje su smanjile unos glutena takođe se zdravije hrane. Mnoge obrađene namirnice sadrže gluten, a njihova eliminicija bi mogla pomoći da se ljudi osjećaju bolje.
Dok ishrana bez glutena “spašava one koji pate od celijakije”, kaže Peter Grin, za one bez medicinskih indikacija “smatramo da bezglutenska ishrana nije baš najzdravija. Siromašna je vlaknima i često bogata mastima i kalorijama.” Takođe, pacijente izlaže riziku od nedostatka određenih hranljivih tvari, smatra Grin. “Pšenično brašno sadrži folnu kiselinu, B vitamine i gvožđe. Pirinčano brašno, ono na koje se osobe koje izbjegavaju gluten najviše oslanjaju, ne sadrži ove tvari. Stoga smo sretali osobe sa nedostatkom vitamina B grupe.” Njihova uloga je da hranu pretvore u gorivo, pomažu zacjeljenje ćelija, te imaju druge značajne uloge. Ishranu bez glutena nije uvijek jednostavno provoditi: takvi proizvodi su skuplji od onih koji sadrže gluten.
Takođe, roditelji ne bi trebali kod djece provoditi ishranu bez gluten, ako za to ne postoji medicinski opravdan razloga. “Ukoliko dijete ne boluje od celijakije ili alergije na pšenicu, nema razloga stavljati ih na dijetu bez glutena”, savjetuje Grin. Ljudi koji se podvrgavaju ovakvoj dijeti bez medicinskog opravdanja često smatraju da su izabrali zdraviji način života, a zapravo bi mogli da naštete svom zdravlju.
U tekstu koji je napisao za Los Angeles Times, Grin kaže: “Ono što pristalice bezglutenske ishrane ne shvataju jeste da eliminisanjem glutena takođe eliminišu mnoštvo hranljivih tvari koje ih što dalje drže od doktorske ordinacije.”
GRACIJA 90/oktobar 2016.
