spot_img

GORDANA RISTIĆ BAŠOVIĆ: Za ljekara je medicina život

“Potrebno je da svaki pojedinac osvijesti potrebu za preventivnim pregledom koji se planira i obavlja dok se osjeća zdravim, bez tegoba. Trećina smrtnih ishoda može se smanjiti preventivnim pregledima”, upozorava dr Gordana Ristić Bašović

spot_img

Razgovarala Svetlana Peruničić
Foto Vesela Mišković

Prevencija predstavlja najefikasniji pristup u kontroli malignih bolesti, a čak 40% bolesti, a i smrtnih ishoda, može biti izbjegnuto prestankom pušenja, ograničenom konzumacijom alkohola, fizičkom aktivnošću, zdravom, uravnoteženom ishranom i izbjegavanjem suvišnom izlaganju suncu. Što se Crne Gore tiče, kako objašnjava radijacioni onkolog dr Gordana Ristić Bašović, muškarci najčešće obolijevaju od karcinoma pluća, prostate i debelog crijeva, a ženama se najčešće dijagnostikuje karcinom dojke, pluća i debelog crijeva. Zabrinjavajuće je, kako navodi, da je karcinom grlića materice na visokom petom mjestu obolijevanja i da smo zemlja sa najvišom stopom obolijevanja i umiranja od te vrste maligniteta.
Dr Ristić Bašović je stava da se pacijentu mora reći istina i da se nakon prve dijagnoze uspostavi odnos povjerenja na relaciji ljekar-pacijent i da se pruži podrška i pokaže razumijevanje svih emocija s kojima se pacijent suočava, ali i da se osnaži i motiviše u daljnjoj borbi, sa ciljem da se pobijedi opaka bolest i nastavi kvalitetan život.

Završili ste Medicinski fakultet u Beogradu, gdje ste specijalizirali radiologiju sa radioterapijom, a potom obavili i subspecijalizaciju za onkologiju. Kako je došlo do toga da specijalizirate tu oblast medicine?
– Poslije završenog fakulteta moja velika želja su bile dvije specijalizacije, anesteziologija i neurologija. Međutim, okolnosti su bile takve da sam na osnovu konkursa o dodjeli specijalizacija dobila radiologiju za potrebe radioterapije. Moram priznati da o njoj nijesam puno znala, jer u okviru osnovnih studija nije bilo puno dodira sa onkologijom. Predmet onkologija se polagao kao kolokvijum, a o radioterapiji sam znala samo osnovne informacije iz predmeta radiologija. Danas mislim da je onkologija, a posebno radioterapija, prema svemu što omogućava u profesionalnom razvoju i u ličnom rastu i sazrijevanju, bio slučajan, ali pravi izbor za mene.
Da li je medicina bila Vaš prvi izbor?
– Mene je medicina odabrala još kad sam bila veoma mala, jer sam zamišljala da ću kad porastem biti doktor. Čak su i sve moje igre bile osmišljenje tako da su mi ili lutke ili drugari bili pacijenti, a ja sam im bila doktor. Interesantno je da me neobjašnjivo fascinirao i privlačio miris ljekarskih i stomatoloških ordinacija. I to je ostalo i danas. Ljubav prema medicini u meni je s vremenom sazrijevala, ali rijetko sam o tome pričala. Nakon završene osnovne škole, prema svojim sklonostima, upisala sam prirodno matematički smjer gimnazije i mislim da su me svi vidjeli u prirodnim naukama. Kada sam odlučila da idem da polažem prijemni na Medicinskom fakultetu u Beogradu to je bilo nevjerovatno iznenađenje, posebno za moju razrednu, profesoricu fizike, koja me je sve vrijeme školovanja pripremala za fiziku ili elektrotehniku, koja je i bila moja rezervna opcija u izboru fakulteta.

“Pored pacijenata, često je psihološka potpora potrebna članovima porodice, jer se maligne bolesti reflektuju na porodicu”

Imali ste sklonosti prema matematici, fizici i hemiji, a iz fizike ste učestvovali i na takmičenjima. Koliko su te, naizgled nesrodne oblasti, povezane s onim što sada radite, posebno fizika?
– Što se tiče fizike i hemije i te kako su srodne sa medicinom, jer je samo funkcionisanje organizma, od ćelijskog nivoa, u stvari skup hemijskih, biohemijskih reakcija i fizičkih zakona koji se odvijaju u živom organizmu, u fiziološkim i u patološkim uslovima. Sudbina je tako valjda htjela da se kroz medicinu povežem sa fizikom, jer nema grane medicine koja je više vezana za fiziku od radioterapije. Radijacioni onkolog, pored znanja iz medicine, mora imati i određena znanja i primjenu istog iz fizike. Obavezni član tima u radioterapiji je medicinski fizičar.
Šta je radijacioni onkolog?
– Radijacioni onkolog je ljekar specijalizovan za liječenje bolesti zračenjem, a radijaciona onkologija ili radioterapija je medicinska upotreba jonizujućeg zračenja, visokoenergetskih fotona, odnosno X i I gama zraka ili čestičnog zračenja u liječenju prvenstveno malignih tumora, a u interakciji sa malignom tumorom dovodi do zaustavljanja rasta maligne ćelije, prekida daljnjeg dijeljenja i njene smrti. Veoma moćan lijek, koji se razlikuje od svih ostalih u medicini i po sastavu, jer to je zrak ili čestica i po načinu doziranja i načinu na koji ga primjenjujete.
Kakvi su uslovi liječenja na Institutu za onkologiju?
– Na Institutu za onkologiju postoje adekvatni i dobri uslovi za liječenje i njegu onkoloških pacijenata. U okviru Instituta postoji poliklinika u kojoj se, na dnevnom nivou, zbrinjava više od 300 pacijenata, uz svakodnevno organizovanje onkoloških konzilijuma, dvije klinike, Klinika za radioterapiju i Klinika za medikalnu onkologiju, i dva centra, Centar za nuklearnu medicinu i Centar za istraživački rad i kliničke registre. Ova organizacija je na osnovu novousvojene sistematizacije. Novina u odnosu na prethodne sistematizacije je odsjek za radiološku dijagnostiku u okviru Klinike za radioterapiju. Razvojem ovog odsjeka, kadrovski i opremom, onkološkim pacijentima biće dostupni radiološki pregledi, pregledi ultrazvukom i kompjuterizovanom tomografijom, a u planu je i nabavka aparata za magnetnu rezonancu.
Benefite očekujemo u smislu rasterećenja jednog dijela zdravstvenog sistema Crne Gore, prije svega Centar za radiologiju KCCG što se tiče onkoloških pacijenata, unapređenja radiološke dijagnostike u smislu profilisanja radiologa koji će se baviti isključivo onkološkom dijagnostikom i procjenama efekata onkološke terapije prema radiološkim onkološkim kriterijumima i, naravno, adekvatno postupanje kada su u pitanju onkološki pacijenti koji zahtijevaju hitnu radiološku dijagnostiku. U okviru Klinike za medikalnu onkologiju u toku je završna faza izrade laboratorije za centralnu pripremu citostatika koja će omogućiti tačno doziranje lijeka za svakog pacijenta, a time i uštedu u potrošnji i bolju zaštitu zaposlenih tehničara koji rade sa citostaticima. U Centru za nuklearnu medicinu za manje od dvije godine očekuje se aparat za PET CT dijagnostiku, u okviru projekta u saradnji sa Međunarodnom agencijom za atomsku energiju, i razvoj terapijskog bloka za karcinome štitaste žlijezde.
U hospitalnom dijelu raspolažemo sa po 25 postelja u stacionarima dvije klinike, ali sada smo u redukovanim kapacitetima sa po 16 postelja zbog privremenog smještaja Klinike za hematologiju kod nas. U nastavku trenda porasta broja oboljelih od malignih bolesti i shodno činjenici da naši pacijenti sve duže žive, navedeni kapaciteti za hospitalno liječenje onkoloških pacijenata vrlo brzo će biti mali, o čemu moramo razmišljati s obzirom na to da smo jedina ustanova koja se bavi liječenjem onkoloških pacijenata u Crnoj Gori.

“Mislim da je onkologija, a posebno radioterapija, prema svemu što omogućava u profesionalnom razvoju i u ličnom rastu i sazrijevanju, bio pravi izbor za mene”
Kompletan tekst možete pročitati u Graciji 221, mart 2024.

Možda vas zanima

PRATITE NAS I NA INSTAGRAMU

NEDAVNO OBJAVLJENO