Naslovnica Blog

Provjetravajte prostorije

Provjetravanje doma četiri puta na dan od tri do sedam minuta može smanjiti rizik od raznih vrsta bolesti, koje će se često manifestirati jednostavnim simptomima, kao što su kašalj, glavobolja, osip, suzenje očiju, kihanje, vrtoglavica, osjećaj umora, krvarenje iz nosa ili bolesti pluća. Kratki period provjetravanja dovoljan je za izmjenu zraka, a neće prouzrokovati hlađenje namještaja i zidova, odnosno povećanje troškova grijanja.

Vlaović: Unapređivati stanje u muzejskoj djelatnosti Crne Gore 

Ona je, povodom obilježavanja Međunarodnog dana muzeja – Evropska noć muzeja, koju je organizovala Javna ustanova Muzej i galerija Tivat, istakla da Dan muzeja predstavlja poseban datum kojim se obilježavaju fenomeni i događaji vezani za kulturu.

„Muzejski prostor predstavlja mjesto u kojem se publici, kroz neposredni susret s artefaktima, omogućava razumijvanje složenih i raznolikih koncepata kulture i prirode“, navela je Vlaović.

Prema njenim riječima, inovacijama kojima su današnja nauka i tehnologija unaprijedile muzejsku djelatnost, umnogome je proširena njena edukativna uloga, s posebnim naglaskom na promovisanju kulturne različitosti i interkulturalnog dijaloga.

„Bez obzira na raskošne mogućnosti digitalizacije i virtuelnih simulacija, fenomena koji su promijenili mnoge muzeološke standarde, funkcija muzeja u savremenom društvu i dalje predstavlja dio šire strategije kojom se, između ostalog, u memoriju jedne zajednice sistematizuju i strukturiraju njena kulturna, duhovna i materijalna dostignuća“, istakla je Vlaović.

Zato, kako je kazala, ne čudi što se pored Međunarodnog dana muzeja, koji se pod pokroviteljstvom Međunarodnog muzejskog savjeta ICOM-a obilježava od 1997. godine, od 2005. godine obilježava i Evropska noć muzeja, čiji je pokrovitelj, pored pomenute orgnizacije, i Savjet Evrope.

„Današnje stanje u muzejskoj djelatnosti Crne Gore trebalo bi unaprijeđivati, jer ta oblast zahtjeva posebnu pažnju u novim strategijama Ministarstva kulture i medija, ali i nekih lokalnih samouprava u kojima se takođe obavlja muzejska djelatnost na nivou opštine“, ocijenila je Vlaović.

Smatra da je Tivat jedan od crnogorskih gradova čija muzejska ustanova dobru prostornu pozicioniranost, u kojoj se, kako je navela, odvija svojevrsni dijalog između tradicije i savremenosti, zahvaljujući čemu je amblematični kompleks srednjovjekovnog ljetnjikovca Buća postao jedan osobeni topos kulture Crne Gore i regiona.

„Svi sadržaji ovog prostora, u kojem su epohe ostavljale svoje profane i sakralne tragove, svjedoče o dugoj i bogatoj istoriji ovog dijela Bokokotorskog zaliva, čime je stvorena jedna posebna cjelina, koliko bremenita različitim istorijskim značenjima toliko podatna za stvaranje novih“, rekla je Vlaović.

Ta ambijentalna blagodet zasigurno je, kako je dodala, uticala da Tivat tokom posljednjih decenija ostvari kulturološki balans između svog mediteranskog nasljeđa – koje se, kako Brodel naglašava, odvijalo u dugim trajanjima – i novoepohalnih nameta čija se dinamika i okrenutost tržištu nerjetko kosi sa ustaljenim tokovima razvoja kulture.

„Zahvaljujući tome, kulturni život ovog grada odvijao se nenametljivo, bez pompe i bez povlađivanja pučkim i komercijalnim zahtjevima, što je, između ostalog, uticalo na stvaranje stabilne i vjerne publike. Ta činjenica je posebno bitna, jer institucionalna kulturna središta mnogih naših gradova danas egzistiraju kao statični i nefunkcionalni prostori, lišeni onog erosa koji se stvara interakcijom između kulturnog sadržaja i onih kojima su ti sadržaji namijenjeni“, kazala je Vlaović.

Smatra da dobre prakse Javne ustanove muzeji i galerije Tivat potvrđuju i sadržaji kojima se obilježava ovogodišnji Dan muzeja.

„Spoj savremenog stvaralaštva i tradicije, kontekstualizovan osobenošću ljetnjikovca Buća, koncept je koji korespondira kako sa ambijentalnim tako i sa kulturno-istorijskim posebnostima Tivta i Boke Kotorske. Pored vedrih mediteranskih ozračja, ali i angažovane zapitanosti pred izazovima novog vremena, u izloženim djelima savremenih tivatskih likovnih umjetnika, večeras smo u prilici da steknemo uvid i u značajan segment ovdašnjeg kulturnog nasljeđa“, rekla je Vlaović.

Ukazala je da će dobro osmišljena izložba Ljetnjikovci na području opštine Tivat –  Tragovi vremena, ukazati kroz nostalgičnu vizuru na problem zapostavljenog graditeljskog nasljeđa, koje je bilo bitno obilježje ovog prostor.

„Još jednu njegovu specifičnost, ovog puta iz pisanog nasljeđa, donosi izližba Iluminacija najstarijih liturgijskih knjiga katoličke crkve u Crnoj Gori. Ovaj razuđen, ali sturčno sistematizovan uvid u nasljeđe i stvaralaštvo Tivta i Boke, dobar je povod da podrobnije razmislimo o značaju čuvanja i prezentovanja kulturnih sadržaja, tim prije što živimo u vremenu čije nam ubrzanje često nameće površan pristup onome što traži posvećenost, a muzeji, umjetnost i kultura generalno upravo to traže“, kazala je Vlaović.

Izvor: prcentar.me

Premijera predstave „Pogledaj dom svoj đa’ole“

Nova predstava Pozorišne radionice DODEST „Pogledaj dom svoj đa’ole“ nastala po ideji pisca i dramaturga Obrada Nenezića i u režiji Sejfa Sefrovića biće premijerno izvedena u utorak, 24.maja, na velikoj sceni KIC-a “Budo Tomović” u 19 sati.

„Pogledaj dom svoj, đa’ole“ je drama za omladinu i odrasle koja se bavi esencijom društvenog posrtanja i porodičnog propadanja čiji su antiheroji mladi ljudi, bilo gdje na ovoj planeti. Radnja se odvija u Klinici „Transfer“ u kojoj dr Šoć vrši eksperimentalno liječenje mladih pacijenata kroz aktivno stvaralaštvo i angažovanje na savremene teme i grjehove, sve dok oni sami ne preuzmu liječenje u svoje ruke…

Tekstove za likove koje će tumačiti u predstavi potpisuju polaznici Pozorišne radionice Dodest i Radionice kreativnog pisanja, a među njima su: Lucija Drenovac, Filip Ćuković, Monika Čampar, Hana Ahmetović, Elena Bjelanović, Staša Bjelanović, Itana Mirović, Ljubica Vukić i Dario Stanojević.

Podsjetimo, DODEST je simbolički otpočeo svoj rad premijerom predstave „Okovani Prometej“ 1975.godine i za kratko vrijeme postao brend, ne samo Podgorice nego i Crne Gore. To je ustvari bio pravi pokret, koji nije mijenjao samo pozorišnu i kulturnu atmosferu, nego i dobrim dijelom uticao na stvaranje posve urbane društvene stvarnosti. Kao začetnik drugačijeg, eksperimentalnog i alternativnog pozorišnog izraza u Crnoj Gori, DODEST već više od 45 godina prezentuje nove pozorišne trendove ne dozvoljavajući da crnogorska pozorišna sredina ostane na margini modernih pozorišnih tokova. DODEST je stekao veliki međunarodni ugled, a u njemu su ponikli i sazrijevali značajni glumci, reditelji i drugi veliki umjetnici, a značajno je spomenuti da je DODEST iznjedrio i mnoge novinare, naučnike i društvene poslenike.

Društva koja daju snažan glas mladima će preživjeti i biti dugoročno održiva

To je akcentovano na panelima „Mladi i ljudska prava na Zapadnom Balkanu“ i „Izazovi u obrazovanju i zapošljavanju mladih u regionu“ u okviru regionalne konferencije „Mladi u regionu Zapadnog Balkana – (samo)isključeni“, koju Centar za građansko obrazovanje (CGO) organizuje u saradnji sa TACSO kancelarijom za Zapadni Balkan i Tursku uz podršku Evropske unije, kao dio doprinosa obilježavanju Evropske godine mladih.

Izvršna direktorka Jugoistočne evropske mreža mladih u Bosni i Hercegovini, Mirela Rajković, rekla je da se često čuje da mladi treba da traže svoje mjesto pod suncem, da se više izbore da se njihov glas čuje, ali važno je, kako je dodala, imati na umu, da postoji dio njihove, ali i odgovornosti odraslih.

„Najbolji model participacije jeste partnerstvo odraslih i mladih. Mladima treba da damo sve potrebne informacije, da zajedno razumijemo kontekst u kojem se određena politika kreira i da čujemo njihov glas. To nije samo naša dobra volja, to je naša obaveza. Dakle, jeste njihova, ali je i naša odgovornost jer donosimo odluke u njihovo ime“, navela je Rajković.

Potpredsjednica Omladinskog foruma Evropskog pokreta u Srbiji, Marija Babić, kazala je da se diskriminacija najviše uočava u pravu na rad, obrazovanju, ali i u participiranju u nekim drugim sferama, uz naznaku da je iz perespektive mladih s invaliditetom pravo na rad teško dostižno.

„Visokoškolske ustanove ne prepoznaju koji vidovi podrške su potrebni mladima. Zakonima je predviđeno kako upisuju mladi iz određenih marginalizovanih grupa na visokoškolske ustanove, ali visokoškolske ustanove odbijaju da pruže te sisteme podrške, i tu je nužno da reaguju Vlada, ali i povjerenik za zaštitu građana“, objasnila je Babić.

Izvršna direktorka NVO Juventas, Ivana Vojvodić, istakla je da siromaštvo snažno pogoršava rizik od socijalne isljučenosti.

„Imamo podatak da je trećina djece u Crnoj Gori u riziku od siromaštva. Država ulaže ali reaktivno i nedovoljno, i u rijetkim situacijama govorimo o servisima koji su održivi i uključivi za mlade u riziku u dijelu kreiranja tih servisa i ocjenu njihovog kvaliteta“, rekla je Vujović.

Istraživanja, kako je navala, pokazuju da je verbalno, a nekada i fizičko nasilje najviše usmjerno prema Romima, LGBT populaciji, ali i prema djeci i mladima koji fizički izgledaju drugačije. „Četvrtina srednjoškolaca je u nekom momentu bila žrtva fizičkog nasilja, a još značajniji broj je bio žrtva verbalnog nasilja i to u školskom okruženju. Institucije još ne rade dovoljno strateški, iako imamo dobra strateška dokumenta za mnoge oblasti. Vrijeme je za preuzimanje odgovornosti i pravu akciju u ovom smislu“, mišljenja je Vojvodić.

Istraživačica doktorskih studija na Evropskom institutu Londonske škola ekonomije i nauka, Venera Cocaj, kazala je da se stalno očekuje da mladost ponese društvo naprijed, ali da se to ne dešava.

„Mladi vide Balkan kao mjesto gdje ne mogu da realizuju svoje snove. Balkan se vidi kao jedno koruptivno društvo, ne samo u politici, već postoji i kulturni nepotizam, i mladi cijene da je teško da tu ostvare sebe“, rekla je Cocaj.

Građanski aktivista iz Sjeverne Makedonije, Ivan Durgutov, smatra da svi mogu biti kreatori i nosioci promjena.

„Sjevernu Makedoniju je za 19 godina napustilo 150 hiljada mladih ljudi. Jedna je stvar imati nešto na papiru, a druga je stvar primijeniti to u praksi. Ne treba samo da pričamo o stvarima, nego da ih poboljšamo, a ima mnogo načina kako da napredujemo. Dok god imate volju da nešto promijenite u svome okruženju, dok god imate volju da poboljšate uslove života u svojoj zemlji, možete se smatrati mladom osobom. Nemojmo da izgubimo takav duh“, poručio je Durgutov.

Tokom diskusije, zamjenica Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, Snežana Mijušković, ocijenila je da država ostaje bez djece, bez mladih, a ako 50 odsto mladih želi da napusti Crnu Goru „onda je to veliki alarm za društvo da se hitno nešto promijeni“. Predsjednica Savjeta mladih Demokratske partije socijalista, Sonja Milatović, smatra da mladima treba poslati jasnu poruku da imaju pravo na mišljenje, koje podrazumijeva stav oko raznih društvenih i političkih tema. Brajan Martić, iz Foruma mladih URA-e, ukazao je da je korona ostavila ogromne posljedice na mentalno zdravlje pogotovo mladih, a da toga društvo nije svijesno i da se o tome ne govori.

Tokom panela „Izazovi u obrazovanju i zapošljavanju mladih u regionu“, profesor na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, Amer Osmić, istakao je da mladi ljudi u Bosni i Hercegovini ne traže nove automobile, svemirske brodove, mogućnost da studiraju sa najnovijim aparatima, već samo život dostojan čovjeka.

„Mi nemamo percepciju da možemo napraviti nešto što se zove dualni sistem obrazovanja, nešto što će uvesti mladu osobu u procesu edukovanja u posao koji će sjutra raditi. Mi smo za period od 10 godina izgubili 270 hiljada mladih ljudi. Nema veće kazne za državu od one da joj njen građanin okrene leđa i kaže – ja ovdje ne želim da živim. U BiH preko 67 odsto mladih ljudi ima izrazito veliku želju da napusti državu, a preko 60 odsto njih je već preduzelo konkretne korake da ode“, ukazao je Osmić.

Istakao je da je stanovništvo u BiH, a pogotovo mladi ljudi medijski nepisemni i preko 80 odsto njih donosi zaključke na osnovu pročitanog naslova.

Koordinatorka istraživačkih aktivnosti u Beogradskoj otvorenoj školi, Aleksandra Đurović, ukazala je da postoje razlike u stopi aktivnosti i samoj stopi zaposlenosti između mladih žena i muškaraca na tržištu rada.

„Postoje mnogo veći izazovi sa kojima se u ovom pogledu nekada suočavaju mladi u ruralnim oblastima. Takođe, mladi s invaliditetom i mladi iz određenih nacionalnih manjina takođe imaju specifične izazove sa kojima se suočavaju. Ne samo što se mladi nalaze u problemima u vezi sa pristupanjem tržištu rada, već u toj situaciji ostaju jako dugo“, rekla je Đurović.

Ukazala je da brojni mladi rade u nesigurnim uslovima, uključeni su u neformalno zapošljavanje, sa nesigurnim ugovorima, brojni su prekovremeni sati i imaju iskustva diskriminacije.

Đurović je primijetila da mnoge institucije rade nešto u pogledu mjera u vezi sa zapošljavanjem mladih, ali ne sarađuju dovoljno što dovodi do toga da su neke mjere duplirane, a da odeđena grupa mladih uopšte ne dobija potrebu podršku.

Projektna menadžerka u Organizaciji Partneri Albanije za promjene i razvoj, Era Sherifaj,  istakla je da je učešće mladih u političkim procesima veoma nisko.

„Vlada treba da shvati potrebe mladih i kako njih može angažovati u političkim procesima. U izvještajima za Zapadni Balkan se stalno naglašava pitanje kvaliteta obrazovanja. Pojavljuje se odliv mozgova na cijelom Balkanu. Želim naglasiti i odsustvo infrastrukture, tehnologije u obrazovanju, kao i digitalizacije“, rekla je Sherifaj.

Kada je riječ o zapošljavanju mladih tu, kako je rekla, ima više izazova, a jedan od njih je vezan za loš sistem obrazovanja i neprilagođavanje nastave onome što se stvarno traži na tržištu rada.

„Na Zapadnom Balkanu 30 odsto mladih su nezaposleni, a devet odsto njih je duži period u evidencijama nezaposlenosti“, kazala je Sherifaj.

Projektni menadžer i programski saradnik Mreže mladih Hrvatske, Kristijan Orešković, ociijenio je da iako je dio EU, Hrvatska nema manje izazova i problema nego države u regionu.

„I dalje nemamo sistemski građanski odgoj i obrazovanje. U Hrvatskoj se i dalje to pitanje politizuje i svrstava se u ideološku kategoriju. To i jeste ideološko pitanje, ali je pitanje te ideologije da želimo mlade ljude naučiti da kritički promišljaju. Ako imamo politički pismene građane, onda ćemo imati i mnogo kompetentnije političke lidere, jer će znati da će ih građani prozivati na odgovornost“, kazao je Orešković.

Ključno je, kako smatra, u sve procese uključiti mlade ljude i pitati ih šta je njima stvarno potrebno i šta im je prioritet.

Direktor Direktorata za mlade u Ministarstvu kulture, mladih i sporta Kosova, Xhevat Bajrami, kazao je da izvještaji pokazuju da postoji velika raspoloživa radna snaga, koja može da ispuni zahtjeve tržišta.

„Mi u našem Ministarstvu smo se u kontinuitetu angažovali u podršci omladini, kako bi se realizovali konkretni projekti. Ponudili smo program zapošljavanja i neformalne edukacije posredstvom raznih obuka za preduzetnike, kako bi dali mogućnost mladima da inovativne ideje za biznis pretvore u realnost. Svake godine finansiramo oko 200 biznis planova mladih, čija je vrijednost oko milion eura“, naveo je Bajrami.

Izvor: prcentar.me

Pasta s maslinama, kaparima i inćunima

POTREBNO:
320 g kratke tjestenine,
500 g trešnja-paradajza,
100 g maslina,
2 kašike kapara,
4 fileta konzervisanih inćuna,
česan bijelog luka,
malo vlašca,
6 kašika maslinovog ulja,
so i biber
PRIPREMA: Tjesteninu skuvati u dosta slane vode. Na ulju lagano propržiti bijeli luk, dodati paradajz i pržiti na jakoj vatri otprilike jedan minut. Dodati masline, kapare, isjeckane inćune, posoliti, pobiberiti i pomiješati sa tjesteninom. Posuti sjeckanim vlašcem i poslužiti.

Donosioci odluka da kreiraju ambijent u kojem će mladi moći iskoristiti svoj potencijal i doprinijeti društvu

To je navela izvršna direktorka Centra za građansko obrazovanje (CGO), Daliborka ULJAREVIĆ u uvodnom dijelu regionalne konferencije „Mladi u regionu Zapadnog Balkana – (samo)isključeni“, koju CGO organizuje u saradnji sa TACSO kancelarijom za Zapadni Balkan i Tursku uz podršku Evropske unije, kao dio doprinosa obilježavanja Evropske godine mladih.

Uljarević smatra da tema o mladima nije dovoljno zastupljena u društvima regiona, koja su u trajućoj političkoj i krizi vrijednosti.

„Upravo način na koji se odnosimo prema mladima, kako ih oblikujemo, ukazuje kakav karakter društvene zajednice želimo. Po mom sudu, odgovornost je na donosiocima odluka da kreiraju ambijent u kojem će mladi imati priliku da iskoriste svoj potencijal za lični i profesionalni razvoj, a samim tim i da doprinesu razvoju zajednice iz koje potiču“, rekla je Uljarević.

Ona je predložila novoj Vladi i formiranje baze podataka koja bi dala pouzdane podatke o odlivu mladih ljudi iz Crne Gore.

Potpredsjednik Vlade Crne Gore, Raško KONJEVIĆ, ocijenio je da u prethodnom periodu nije dovoljno urađeno kad su u pitanju mladi.

„Dostupni podaci, dominantno iz izvora koji nisu Vladini, ali se radi o relevantnim istraživanjima, ukazuju da preko 50 odsto mladih ima ambiciju da napusti Crnu Goru i da svoju karijeru gradi van granica države. Ta činjenica mora da upali sva crvena svijetla u institucijama koje su zadužene da se bave mladima, jer društvo koje preko 50 odsto mladih želi da napusti jeste društvo u problemu“, istakao je Konjević.

Poručio je da će kroz Ministarstvo sporta i mladih biti afirmisano nekoliko strateških dokumenata koji se tiču mladih, a čiji je cilj, kako je pojasnio, da se kroz implementaciju tih akata, promijeni ambijent koji je danas prisutan.

„To je početna tačka za ovu Vladu, da kroz njen ukupni rad, posebno kroz rad Ministarstva sporta i mladih, promijeni poruke i odnos prema participaciji mladih. Ako nastavimo ovakvih trendom, bojim se da ovo društvo troši svoj najkvalitetniji resurs, a to su mladi i njihova znanja koja mogu da pruže u svom društvu i državi“, rekao je Konjević naglašavajući i značaj civilnog sektora koji ostaje dosljedan u zagovaranju principa i vrijednosti nezavisno od toga ko čini vlast.

Šef Sektora za saradnju Delegacije EU u Crnoj Gori, Yngve ENGSTROEM, objasnio je da je EU ovu godinu posvetila mladima, označivši je Evropskom godinom mladih, kao priznanje izazovima sa kojima su se mladi suočavali tokom pandemije.

„Ovo će biti godina u kojoj ćemo uvažavati mlade, pružati podršku i njegovati saradnju  sa njima. Ovo je godina posvećena osnaživanju onih koji su toliko toga žrtvovali za dobrobit drugih. Želimo da mladi budu u centru svih politika EU, i kao dio socijalnih, digitalnih ili klimatskih integracija. Zato će ova godina uključiti niz događaja u cilju promovisanja učešća mladih u procesima donošenja odluka u kampanjama podizanja svijesti o potrebi inkluzivnije, zelenije, digitalne EU“, naveo je Engstroem.

On je poručio i da žele da dopru do svih mladih, naročito onih koji su, kako je kazao, isključeni, kao što su mladi s invaliditetom, manjinske grupe i mladi u ruralnim oblastima.

„2022. godina posvećena je svim mladim ljudima u EU. Ova godina će donijeti nove mogućnosti, nove veze, nova prijateljstva. Ovo je godina u kojoj će se glas mladih čuti“, istakao je Engstroem.

Generalni sekretar Regionalne kancelarije za saradnju mladih (RYCO), Albert HANI, smatra da odnos prema mladima mora uključiti kulturu i elemente slušanja.

„Kada slušamo mlade, tada možemo doći do rješenja koje je dugoročnije i održivije, a to je nešto što je korisno za njih. Ako stvaramo robove, ljude koji samo puko slušaju naređenja, nećemo doći do društva koje je podložno promjenama“, rekao je Hani.

Poručio je da zajedno sa mladima moramo da radimo na ostvarenju njihovih snova, „jer ako ne radimo sa njima, nećemo ostvariti kvalitativne promjene“.

„Treba da kreiramo dobre uslove u našem društvu kako bismo zadržali mlade i da imamo u vidu da 65 odsto mladih u regionu žele da budu aktivni u društvu i voljni su da doprinesu društvu. Međutim, oni moraju dobiti i priliku“, rekao je Hani.

Vođa tima EU TACSO 3, Ričard ALEN, smatra da je malo važnijih pitanja od budućnosti mladih.

„Spajanje ljudi je važno za iznalaženje rješenja. Svi se suočavamo sa problemima, ali iznalaženje rješenja je mnogo teži zadatak. To se jedino može riješiti kroz saradnju sa drugima, razmjenu iskustava, uspješnih priča koje vode promjenama“, zaključio je Alen.

Izvor: prcentar.me