Homeopatija je kao zdravstvena disciplina priznata od Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), a u svijetu se češće koristi od klasične medicine. U Francuskoj i Velikoj Britaniji od svih izdatih ljekova preko 70% su homeopatski. Ova divna metoda liječenja ima sve više pristalica i u svijetu, i kod nas. Nema štetnih dejstava na organizam, te mogu da je koriste i bebe, i dojilje, kao i pacijenti u kritičnim stanjima osjetljivi na mnoge ljekove klasične medicine.
Kada je nastala Homeopatija je nastala još daleke 1796. godine (riječ potiče od grčke riječi homois – sličan i pathos – bolest ili patnja), a njeno osnovno načelo je da se slično liječi sličnim. Princip homeopatije otkrio je austrijski ljekar Samuel Kristijan Haneman (Samuel Christian Hahnemann), jedan od najobrazovanijih ljudi svoga vremena. Najveći procvat i napredak doživljavala je upravo onda kada su pokušavali da je ospore. Prvi put je čuveni američki ljekar austrijskog porijekla Vilijam Berike (William G. Boericke) odlučio da napravi studiju kojom će dokazati slabost homeopatije, međutim, otkrio je dublje mehanizme liječenja ljudi i oduševljen homeopatijom dao veliki doprinos njenom izučavanju i razvoju pomjerajući njene granice. To su kasnije učinili i dr Džejms Tajler Kent (James Tyler Kent), dr Boninghausen (Clemens Maria Franz von Bönninghausen), dr Henri Alen (Henry C. Allen) i mnogi drugi. U 21. vijeku homeopatskim principima liječenja i farmacije veliku podršku daje i francuski nobelovac Luk Montanje (Luc Montagnier), čiji film Pamćenje vode možete pogledati na internetu.
Osnovno načelo homeopatije je da se slično sličnim liječi
Kako funkcioniše Homeopatija smatra da naše tijelo živi zahvaljujući jedinstvenoj energiji koju jednostavno nazivamo životna sila. Kad određenim negativnim dešavanjem, stresom, traumom i slično, životna sila bude izbačena iz balansa, ona taj debalans pokazuje kroz ono što zovemo bolest. Vraćajući pravilan mehanizam rada životne sile, povlačimo simptome debalansa koje nazivamo bolest.
Odnos klasične medicine i homeopatije Homeopatija ne negira klasičnu medicinu već ima dručije principe djelovanja. U slučaju migrene, klasična medicina pacijentu nudi lijek za bolove, odnosno lijek koji blokira receptore bola i ublažava tegobe, a homeopata mu daje lijek kojim želi da iskorijeni ponovno pojavljivanje napada migrene liječenjem sistema koji na taj način reaguje. Najbolje rezultate u rješavanju tegoba daje kombinacija klasične medicine, homeopatije i fitoterapije (travarstva).
Šta sve liječi Homeopatija ravnopravno liječi fizičke, emocionalne i mentalne tegobe. Homeopatija ne odvaja fizičku tegobu od emocionalne i mentalne, smatrajući taj mehanizam jedinstvenim. Tuga ili ljubomora, naprimjer, u homeopatiji se liječe jednako kao što se liječe migrena, sterilitet ili bol u kičmi, herpes i česte urinarne infekcije, strah ili trauma – jer sve to jednu osobu čini onesposobljenom da uživa u životu i normalno fukcioniše.
Homeopatski ljekovi prave se od organskih i neorganskih tvari. Pravilo je da je dejstvo lijeka jače što je lijek razrjeđeniji. Kao što se brzina uticaja na naše tijelo pojačava fizičkom razrijeđenošću tvari koje unosimo u organizam. Na nas brže djeluje inhalirani agens kroz vazduh ili ubrizgana tečnost nego namazana krema na koži. U Evropi postoji nekoliko fabrika homeopatskih ljekova.
View this post on Instagram
