Lubenica najbolje gasi žeđ u vrućim ljetnjim danima. Svaki dio lubenice je jestiv, čak i njena kora. Zdrava je, niskokalorična, a bogata vitaminom C i beta-karotenom te izuzetno efikasna u prevenciji bolesti srca i hroničnih upalnih stanja. Bogata elektrolitima i vodom, prirodni je dar za borbu protiv tropskih vrućina, žeđi i dehidracije. Sadrži i vitamin A, važan za održavanje zdrave kože, a koristan je i za zdravlje pluća te usnu šupljinu.
Smatramo je voćem, ali lubenica ili bostan (citrullus lanatus) zapravo je povrće iz porodice krastavaca. Vodi porijeklo iz Afrike, a njeno prvo uzgajanje kao domaće sorte zabilježeno je u Egiptu. Iako se konzumira bez ikakvih posebnih priprema, sok od lubenice ukusan je napitak sa ljekovitim dejstvom. Uz plod i sok, u Africi sjemenke lubenice koriste za pripremu određene vrste hljeba. U Kini se košpice lubenice prže i poslužuju kao grickalice.
BLAGODETI Prirodni je lijek za detoksikaciju i antioksidans, a koristi se i za prevenciju akni, anemije, astme, hemoroida, pada imuniteta, stresa, celulita, kamena i pijeska u bubrezima te pojave bora. Zanimljivo je da ima sličan efekat kao i vijagra: sastojak citrulin opušta krvne sudove na isti način kao i ovo erektilno sredstvo, a čak i ako to ne uspije – još uvijek je izuzetno dobra za arterije.
KAKO IZABRATI PRAVU Kad birate lubenicu tražite onu simetričnog oblika koja nema tamne mrlje ili fleke. Lubenica čija je kora blago žute boje je najbolja, jer pokazuje da je svježe ubrana. Ako je niste izrezali, možete je držati u frižideru do 15 dana. Izvadite je iz frižidera sat prije serviranja.
