Procjenjuje se kako polovina populacije na Zemlji ima oslabljen imunitet: T ćelije u čovjekovom organizmu, odgovorne za suzbijanje infekcije, nedovoljno su efikasne. Situacija nam ne ide u korist jer ljudi sve više vremena provode u zatvorenom prostoru, umjesto da budu napolju i bave se nekom fizičkom aktivnošću.
Naučnici su otkrili da je vitamin D od vitalnog značaja za aktiviranje odbrambenog mehanizma u ljudskom organizmu. Zapravo, istraživači sa Univerziteta u Kopenhagenu došli su do saznanja koja mogu pomoći u borbi protiv zaraznih bolesti, epidemija i naročito u proizvodnji novih vakcina. Naučnici su utvrdili da takozvane T ćelije – nosioci imunog sistema – zavise od vitamina D da bi se aktivirale. Ukoliko je nivo ovog vitamina u krvi nizak, T ćelije ostaju uspavane i ne reaguju na infekciju ili patogeni organizam, pa bolest nastupa u svom punom intenzitetu.
Poznato je da vitamin D igra važnu ulogu u apsorpciji kalcijuma i da postoji veza između niskog nivoa kalcijuma i malignih oboljenja te multiple skleroze. Ali, nije bilo poznato da je ovaj vitamin od vitalne važnosti u aktiviranju imuniteta. Najveću količinu vitamina D stvara naš organizam kao sporedni produkt kada izlažemo kožu sunčevim zracima. Uz to, može se naći u ribljem ulju, jajima i ribama kao što su losos, haringa i skuša…
Jačanju imuniteta, dakle, možemo uveliko da doprinesemo ishranom. Budući da se imunološke ćelije za vrijeme infekcije proizvode velikom brzinom, od suštinskog je značaja dovoljna količina bjelančevina. Međutim, njihova pretjerana količina guši imunitet, vjerovatno zbog toga što bjelančevine iskorištavaju raspoloživi vitamin B6. Ishrana bogata zasićenim ili hidrogenizovanim masnoćama potiskuje imunitet, međutim, esencijalne masnoće koje se nalaze u hladno cijeđenim sjemenovim uljima jačaju imunitet. Stoga, dobro uravnotežena ishrana na bazi bjelančevina, sa niskim sadržajem masnoće, koja potiče iz esencijalnih izvora kao što su sjemenke i koštunjavo voće, uz mnogo svježeg voća i povrća bogatog vitaminima i mineralima, predstavlja način ishrane koji obezbjeđuje maksimalan imunitet.
Za vrijeme virusne infekcije zbog koje se povećava proizvodnja sluzi, najbolje je izbjegavati meso, mliječne proizvode i jaja. Kao i sve namirnice za koje sumnjate da kod vas možda izazivaju alergiju. Povrće je odlično, naročito šargarepa i cvekla, te paradajz i mladice pasulja. Posebno je korisno voće, pogotovo narandža i kivi, plus mljevene sjemenke, sočivo, pasulj, integralne žitarice i riba. Hranu bi trebalo jesti u najsirovijem mogućem stanju, izbjegavajući prženje, koje uvodi slobodne radikale.
Čudotvorni vitamin C
Vitamin C je izuzetno važan za dobar imunitet, a od pojedinačnih vitamina možda i najvažniji. Važan je za stvaranje hormona nadbubrežne žlijezde (tako djeluje antistresno) i limfocita. Dovoljno vitamina C smanjuje jačinu infekcija kao i vrijeme njihovog trajanja. Potrebne doze su 200 do 500 mg, mada se mogu uzimati i veće. Vitamin C je naročito važan za osjetljivu populaciju kao što su djeca i starije osobe te osobe izložene stresu. Poželjno je da bude u kombinaciji sa bioflavonoidima jer pospješuju njegovo djelovanje.
Korisni dodaci ishrani
Ovi dodaci pomažu da se na prirodan način izborite s infekcijom:
– Dobar, snažan multivitaminsko-mineralni dodatak.
– Dobra, snažna antioksidantna formula, koja pruža najmanje 20.000 i.j. (6600 mcg) vitamina A, 300 i.j. vitamina E, 100 mg B6, 20 mg cinka i 100 mcg selena.
– Vitamin C, 3 grama na svaka četiri sata, s tim da ga uveče uzmete pred samo spavanje, a ujutru odmah po ustajanju.
– Ehinacea, deset kapi tri puta dnevno.
– Ekstrakt sjemena grejpa, deset kapi tri puta dnevno.
