Emirat je dom ogromne industrije težnji, piše “Gardijan”. Tu su agenti i producenti obučeni da uvećavaju brojeve pratilaca svojih influensera, te hoteli i luksuzni brendovi kojima su društvene mreže jeftina reklama. Nekoliko influensera pretvorilo je čak svoj teško zarađeni broj pratilaca u oflajn biznis, tvrdi Džoel Mardinijan, čija klinika plastične hirurgije u Dubaju – koja se reklamira kao “ljepota kojoj vjeruju slavni” – koristi botoks i operaciju da napravi “od mesa” ono što “Instagramovi” filteri i druge opcije mogu da urade onlajn.
Već izgrađen na iluziji neograničenih zadovoljstava, Dubai je ponekad djelovao kao paralelni univerzum u odnosu na druge zemlje, zatvorene zbog pandemije korona virusa. Turisti obično nagrnu u Dubai tokom zimskih mjeseci, a emirat je od prošlog jula dozvolio putnicima iz skoro svih dijelova svijeta da uđu u zemlju, naravno ukoliko imaju negativan PCR test.
Sve dok se broj zaraženih nije učetvorostručio u decembru, barovi i klubovi su bili otvoreni do kasno za posjetioce, a Velika Britanija je otvorila putni koridor sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima usred svog drugog karantina prošlog novembra. Dok Britanija nije nametnula karantin za povratnike, njeni influenseri su se mučili dva mjeseca da opravdaju svoje putovanje sa pogledom na marinu u Dubaju ili pušenje nargile na bazenu kao “neophodni posao”. Možda imaju problema da to objasne u Londonu, ali su u Dubaju dobrodošli.
– U ovom svijetu, društvene mreže su sve – kaže Husam Gamal, vlasnik firme za iznajmljivanje helikoptera “Falkon”.
Stroga pravila koja moraju da se poštuju
Influenseri su neophodan dio njegove reklamne strategije, ali oni često mogu da više koštaju nego što vrijede, čak i za Gamalovu firmu koja je pridružnica veće, privatne kompanije u vlasništvu člana kraljevske porodice Abu Dabija. Svaki minut koji njegovi helikopteri stoje na helipedu koštaju kompaniju novca, ali upravo je to trenutak koji influenseri žele da produže. Neki plaćaju isključivo za to.
– Ponekad uopšte ne lete, samo fotografišu – kaže Gamal.
Kad žele da snime duži video, pored kamermana će stajati policajci Dubaja, a često će pregledati njihove memorijske kartice da provjere da li snimak predstavlja pozitivnu sliku grada. Gamal se sjeća italijanskog blogera koji je želio da snimi sebe kako sjedi u “Lamborginiju” na helipadu “Falkona” okružen ženama, kako daje napojnice od 1.000 dolara.
– Obezbjeđenje je reklo da to nije dozvoljeno – kaže Gamal.
Takav snimak bi, naime, bio previše seksualan.
Svaki influenser koji prima platu za svoj rad u UAE mora da ima dozvolu. Prema pravilima, moraju ili da plate 3.000 dolara za pojedinačnu dozvolu ili da sarađuju sa influenserskom agencijom. Ako se pravila ne poštuju, platiće visoke kazne. Nacionalno medijsko vijeće Emirata, koje izdaje dozvole, nije odgovorilo na pitanje da li se to odnosi i na posjetioce.
Ono što spada u “platu” može biti siva zona – malo je vjerovatno da će strani influenseri koji dobiju besplatan boravak u luksuznim hotelima privući pažnju, jer je njihovo prisustvo korisno za Dubai. Ipak, posjetioci moraju da poštuju pravila za društvene medije i onlajn sadržaj, uključujući nevrijeđanje nacionalnog jedinstva, kritikovanje politike ili religije UAE ili klevetanje drugih osoba.
Sve za Instagram
Sve što se može vidjeti u Dubaju stvoreno je u tu svrhu – ništa nije prirodno niti slučajno, od glatkih nebodera do vještačkih ostrva koja funkcionišu kao zajednice. Vlasti Dubaja sada svjesno grade imajući na umu “Instagram” estetiku. Jedna od gradskih atrakcija, “ram”, zlatni filigranski šuplji pravougaonik koji, gledano iz desnog ugla, uokviruje Burdž Kalifu.
Kafei i restorani širom grada služe hranu stvorenu za onlajn konzumiranje – kapućino sa zlatnim listićem, koktel na tacni koja izgleda kao scena iz “Alise u zemlji čuda”, sve sa suvim ledom, lažnom travom i leptirima od bijele čokolade.
Grad, rukovođen estetikom i željom da zaradi, kao da je stvoren za “Instagram” – društvena mreža ima svoje bliskoistočno sjedište u Dubaju.
“Instagram” je platforma koja inspiriše ljude i to je ono što je manifestovano u ovom gradu – ističe šefica za komunikacije Nada Enan.
Podaci Global veb indeksa govore da se generacija Z oslanja na influensere radi informacija skoro isto koliko i na brendove koji oni predstavljaju, dok 69 odsto svih korisnika interneta u UAE koristi “Instagram”, daleko nadmašujući britanskih 53 procenta.
I Saudijska Arabija ušla u trku
Postavka Dubaja kao centra kulture influensera naišla je i na imitacije u susjednoj Saudijskoj Arabiji, gdje se influenseri koriste da obnove imidž kraljevstva, posebno nakon ubistva novinara Džamala Kašogija 2018. Krajem 2019. dovedene su zvijezde društvenih mreža da promovišu zemlju kao turističku destinaciju, a modeli i influenseri pozvani su i na muzički festival u Rijadu u decembru.
Dok je ovakva upotreba influensera donijela Saudijskoj Arabiji kritike međunarodne zajednice, oni prekoputa u Dubaiju govore o kraljevstvu kao o “zlatnom rudniku”, netaknutoj teritoriji predodređenoj da postane centar influenserskih kampanja.
Ako Rijad želi da prigrabi luksuzni turizam, finansije i influensersku krunu od Dubaija, malo je vjerovatno da će ih se emirat lako odreći. Dubai teško da ima naftnih rezervi, već trguje svojim imenom kao poreskim rajem ne bi li privukao međunarodnu trgovinu, te kao mjestom na kojem turisti mogu ignorisati konzervativnije mere svojih susjeda.
Kako se pandemija kovida širila svijetom, Dubai je morao da promijeni svoj imidž, ovaj put u onaj bezbjedne luke od virusa. Dubai je nametnuo strogi karantin prošlog proljeća, a stanovnici su mogli da napuste svoje kuće jednom u tri dana. Dubai je prošle godine doživio egzodus od 8,4 odsto svoje populacije (uglavnom jeftina radna snaga), dvostruko veći nego bilo gdje drugde u Zalivu.
