U kulinarstvu se najčešće koriste kokošija jaja, zatim prepeličija i biserkina, koja se smatraju pravim delikatesima, te u novije vrijeme jaja patke i noja. Što se tiče hranjivih vrijednosti, smatraju se vrlo vrijednom namirnicom, posebno zbog bjelančevina. Jedno jaje pokriva 15% dnevne potrebe za proteinima. Žumance je bogato vitaminima A, D i E te kalcijumom, fosforom i gvožđem. Bjelance sadrži vitamine topive u vodi, natrijum, kalijum i hlor.
KOLIKO DUGO KUVATI?
Kuvana jaja mogu se jesti sama, meko ili tvrdo kuvana posoljena i pobiberena. Tvrdo kuvana jaja mogu se nasjeckati, narezati na četvrtine, na kriške ili poslužiti punjena. Vrijeme kuvanja mjerite od trenutka kad voda prokuva. Nikad nemojte predugo kuvati jaja, jer se iz bjelanca oslobađa sumporovodonik (vodonik-sulfid) pa jaja imaju loš miris. Nakon kuvanja ih prelijte hladnom vodom i lakše će se guliti.
Jaje kuvano 4-5 minuta: bjelance je izvana čvrsto, žumance je još tečno i tamnožuto.
Jaje kuvano 5-6 minuta: bjelance je čvrsto, žumance u sredini još tečno, dok je vanjski rub čvršći.
Jaje kuvano 6-8 minuta: bjelance je čvrsto, žumance u sredini je mekše, ali inače čvrsto.
Jaje kuvano 7-9 minuta: bjelance je čvrsto, žumance je u sredini kremasto, svjetlije boje.
Jaje kuvano 10-14 minuta: i bjelance i žumance su čvrsti, mogu se lijepo rezati. Boja žumanca je svjetlija.
Jaje kuvano 15 minuta: žumance je još svjetlije, suvo je i mrvi se pri rezanju.
Od cjelokupne težine, bjelance čini 60, a žumance 40%. Svježinu jaja najlakše možete da provjerite tako da jaje stavite u čašu sa slanom vodom. Ako jaje potone, svježe je. Jaje staro 2-3 sedmice u slanoj vodi stoji gotovo uspravno prema vrhu, a staro jaje izroni na površinu. Kod vrlo svježeg jajeta žumance je čvrsto, ispupčeno i okruženo gustim bjelancem kao prstenom te njegovim tanjim, vanjskim slojem.
