spot_img

Jednak pristup pravdi za LGBTIQ+ osobe ključan za zaštitu njihovih prava

Jednak pristup pravdi za LGBTIQ+ osobe je ključan za zaštitu njihovih prava, eliminaciju diskriminacije, prevenciju nasilju, poboljšanje mentalnog zdravlja i izgradnju inkluzivnog društva koje poštuje sve građane i građanke, poručio je izvršni direktor Kvir Montenegro, Miloš Knežević.

spot_img

On je, na konferenciji “Jednak pristup pravdi”, podsjetio da se u izvještaju Evropske komisije o Crnoj Gori navodi da država treba da poveća kapacitete pravosudnog sistema za rješavanje zločina iz mržnje i govora mržnje, i da obezbijedi da se takvi slučajevi propisano prijavljuju, istražuju, procesuiraju i adekvatno sankcionišu.

“Prisutna je prekomjerna upotreba prekršajnog postupka za procesiranje potencijalno težih slučajeva nasilja”, dodao je Knežević.

Istakao je da, iako svijest o LGBTIQ+ pravima u široj javnosti raste, realnost je da se ona i dalje redovno osporavaju, posebno u medijima i na društvenim mrežama.

Knežević je rekao i da se u izvještajima navodi da još nijesu obezbijeđeni uslovi za potpunu primjenu Zakona o istopolnom partnerstvu.

“Uprkos svim naporima koji su uloženi u borbu protiv homofobije i transfobije, LGBTIQ+ osobe i dalje nastavljaju da žive sa diskriminacijom i isključenošću na individualnom i institucionalnom nivou”, ukazao je Knežević.

Podsjeća da su u stalnoj komunikaciji sa osobama iz LGBTIQ+ zajednice, kao i da je svaka osoba sa kojom su razgovarali pretrpjela neki vid diskriminacije u proteklom periodu.

-

“Jednak pristup pravdi za LGBTIQ+ osobe je ključan za zaštitu njihovih prava, eliminaciju diskriminacije, prevenciju nasilju, poboljšanje mentalnog zdravlja i izgradnju inkluzivnog društva koje poštuje sve građane i građanke”, rekao je Knežević.

Poručio je da obezbeđivanje jednakog pristupa pravdi LGBTIQ+ osoba u Crnoj Gori zahtijeva koordinisane napore različitih aktera, uključujući Vladu, pravosudne institucije, organizacije civilnog društva i društva u cjelini.

“Zakonodavne reforme, povećanje senzibiliteta i svijesti o pravima LGBTIQ+ osoba kroz obuku pravosudnih organa, policijskih službenika i drugih relevantnih aktera, jačanje pravosudnih institucija, samo su neke od mogućih mjera koje bi mogle biti preduzete kako jednak pristup pravdi ne bi bio nedostižni ideal kakav sada jeste”, zaključio je Knežević.

Programska menadžerka Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori, Mladenka Tešić, kazala je da je neophodno podsjetiti na izrazito negativne trendove u društvu, naročito po pitanju diskriminacije i govora mržnje.

“Fenom koji najviše zabrinjava je porast fizičkih napada na LGBTIQ+ osobe”, istakla je Tešić.

Poručila je da svi treba da imaju odgvornost da nikada ne isključuju, izbjegavaju ili diskrimišu bilo koju grupu u društvu.

Tešić je naglasila da se LGBTIQ+ osobe susreću sa veoma kompleksnim jedninstvenim pravnim potrebama koje su dodatno sližene zbog prepreka na koje nailaze u pristupu pravdi.

“LGBTIQ+ zajednica mnogo više izložena diksriminaciju, socijalnoj isključenosti, nasilju usljed homofobije, transfobije i heteroseksizma, a prepreke na koje nailaze u pristupu pravdi često su povezane sa nepovjerenjem koje dolazi od pravosudnog sistema, nedostakom odgvarajućih specijalizovanih servisa…”, kazala je Tešić.

Napomenula je da usvojeni Zakon o životnom partnerstvu u teoriji garantuju mnoga prava, ali nažalost nije još uvijek donesu niz pozakonskih akata koji bi omogućili njegovu potpunu primjenu.

Šef pravnog odjeljenja Centra za monitoring i istraživanje (CeMI), Ognjen Mitrović, napomenuo je da ta organizacija već duže vrijeme ulaže značajne napore u borbi za prava LGBTIQ+ osoba kroz brojne realizovane i tekuće projekte.

Prema njegovim riječima, neke od preporuka, koje su rezultirale iz samog projekta, su da je potrebno nastaviti adekvatnu implementaciju svih aktivnosti predviđenih Startegijom za unapređenje kvaliteta života LGBTIQ+ osoba u Crnoj Gori.

“Potrebno je ojačati kapacitete relevantnih organa policije i pravosuđa o senzibilnom postupanju i zaštiti LGBTIQ+ osoba od diskriminacije sprovođenjem edukativnih seminara i obuka”, naveo je Mitrović.

Kako je dalje dodao, jedna od preporuka je dosljednija primjena normativnih okvira za zaštitu od diskriminacije i nasilja nad LGBTIQ osoba kako bi se obezbijedilo adekvatno procesuiranje i sankcionisanje sa standardizovanom praksom.

Mitrović je rekao da organizacijom ove konferencije Kvir snažno doprinosi kvalitetnijoj realizaciji projekta “Pristup pravdi i ljudskim pravima”, ali i daljoj demokratizaciji i podizanju nivoa primjene vladavine prava u Crnoj Gori.

“Vjerujem da će današanja konferencija i naš rad rezultirati konkretnim zaključcima koji će suštinski unaprijediti status LGBTIQ+ osoba i omogućiti poboljšan pristup pravdi u Crnoj Gori”, zaključio je Mitrović.

Koordinatorka programa Aktivno građanstvo, Centar za građansko obrazovanje (CGO), Željka Ćetković, je predstavljajući analizu “Jednak pristup pravdi za LGBTIQ+ osobe u Crnoj Gori – mit ili dostižna stvarnost?”, kazala da skoro svaka LGBTIQ+ osoba koja je bila sagovornik/ca za potrebe analize je trpjela govor mržnje i diskriminaciju u toku svog obrazovnog procesa i na radnom mjestu, a neki od njih su bili i žrtve zločina iz mržnje.

Prema njenim riječima, preporuke su organizovanje edukacije građana i građanki Crne Gore o štetnosti govora mržnje prema LGBTIQ+ osobama

“Potrebno je organizovati tematski oblikovane edukacije posebno po oblastima djelovanja: obrazovnih institucija, poslodavaca i udruženja poslodavaca, sportskih udruženja/organizacija, pravosudnih, policijskih i tužilačkih organa, učenika i učeničkih udruženja, zdravstvenih institucija”, navela je Ćetković

Preporučuje da bi trebalo uspostaviti obavezu svim poslodavcima na teritoriji Crne Gore da u okviru svojih internih pravila moraju uspostaviti nultu toleranciju na govor mržnje i diskriminaciju bilo kog zaposlenog po osnovu stvarne ili pretpostavljene seksualne orijentacije ili rodnog identiteta.

Prema riječima Ćetković, analiza je pokazala da većina LGBTIQ+ osoba poznaje koje sve institucije imaju mehanizme zaštite njihovih prava, iako ima i onih koji nijesu upoznati sa njima i njihovim radom.

“Nepovjerenje prema institucijama i činjenica da one ne garantuju anonimnost osobama koje prijavljuju slučajeve obeshrabruje LGBTIQ+ osobe da koriste dostupne servise podrške”, kazala je Ćetković.

Direktorica Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM), Milena Bešić, kazala je da nakon svog dugogodišnjeg iskustva u nevladinom sketoru prenormiranje nije rješenje.

“Ne možemo svaku anomaliju i nepoštovanje određen norme da rješavamo tako što ćemo to da stavimo u određeni zakon ili podzakonski kat i ostaviti to kao mrvo slovo na papiru”, ukazala je Bešić.

Poručila je da kada bi se postojeći zakoni poštovali u većoj mjeri možda ne bi bilo potrebe za tolikim izmjenama.

“Ključ svega je implementacija, što smo mogli da vidimo iz izvještaja EK. Prosti onstitucije moraju dosljedno da sudske odluke, da prilogom obrazlaganja presuda pozivamo na prakse Evrospkog suda za ljudska prava…”, navela je Bešić.

Glavna savjetnica, Zaštitnik ljudskih prava i sloboda, Dina Knežević, podsjetila je da je Zakon o licima istog pola iskorak u smislu harmoniazcije sa tekovinom Evropske unije.

“Ali da bi on zaživio u svom punom kapacitetu neophodno je da se on harmonizuje sa svim ostalim zakonima”, poručila je Knežević

Prema njenim riječima, drugi iskorak je formiranje radne grupe za donošenje zakona o rodnom identitetu.

“Iz dobijenih statističkih podatak možemo da vidimo da svi organi vode jednu ujednačenu statistiku, a od pojedinih dobijamo tabelarne prikaze, gdje se može vidjeti ko su podnosioci, prijava i tužbi”, kazala je Knežević.

I pored poziva ministra pravde Marka Kovača i ministra unutrašnjih poslova Filipa Adžića oni nijesu došli na konferenciju niti delegirali nekog iz navedenih Ministarstava.

Projekat „Jednak pristup pravdi za LGBTIQ+ osobe u Crnoj Gori“ koji realizuje Crnogorska LGBTIQ asocijacija Kvir Montenegro podržan je kroz program „Pristup pravdi i ljudskim pravima u Crnoj Gori – Projekat monitoringa suđenja 2021 – 2023“ koji sprovode Centar za monitoring i istraživanje (CeMI) i Akcija za ljudska prava (HRA). Projekat finansira Evropska unija, a kofinansira Ministarstvo javne uprave.

Izvor: prcentar.me

Možda vas zanima

PRATITE NAS I NA INSTAGRAMU

NEDAVNO OBJAVLJENO