Stižu kišni dani, a vi se ne osjećate dobro, kišete i šmrcate i ne možete prestati. Sasvim je moguće da vas je uhvatio alergijski rinitis, mnogo poznatiji kao polenska groznica. Kao većina alergija, i ova dolazi kao rezultat slabljenja imunološkog sistema. Sistem pokušava neutralisati bezopasne uljeze, poput polenskih zrnaca korova koji su u vazduhu od kraja avgusta do kraja oktobra i prvog mraza, umjesto da napadne bakterije i viruse, stvarne štetne nametnike.
U nekim slučajevima polenska groznica aktivira kaskadu biohemijskih reakcija, što dovodi do oslobađanja histamina, proteina koji uzrokuje sve više-manje poznate simptome: pojačano kijanje, umor, kašalj, svrbež očiju, nosa i grla, tamne krugove ispod očiju, kao i napad astme. Osim toga, u jesenjim danima ima najviše alergija na plijesan. Ukoliko u vašem domu ima dosta vlage ili uglova gdje se plijesan skuplja, koristite antifungicidni sprej ili ih obojite bojom protiv plijesni. Može da pomogne i ako zamijenite stare, oštećene tepihe i popravite slavine iz kojih curi voda.
Oprez: previše biljaka u stanu može da stvori povišenu vlagu, što nikako nije dobro za osobe sklone alergijama. Odumrli djelovi biljaka i kompost su takođe odlična podloga za plijesan, a alergičari ne bi trebalo da rade u bašti. Plijesan se razmnožava u tamnim, hladnim i vlažnim prostorijama: podrumima, ormarima, tavanima, a privlače je i vlažna odjeća, peškiri, stari madraci, jastuci i pokrivači. Plodno tlo za razvoj plijesni su i vlažni tepisi, zidne tapete, prozorski okviri, kante za smeće, zavjese za kade, kabine za tuširanje, pločice u kupatilu, sobne biljke, ali i ovlaživači vazduha. Znamo da zategnut krevet izgleda lijepo, ali čaršave je bolje ostaviti izgužvane na krevetu nego ga prekriti prekrivačem, jer su naučnici utvrdili da provjetravanje kreveta redukuje količinu prašine i grinja u spavaćoj sobi. Izvan kuće plijesan se širi po vlažnom lišću ili drveću. Redovno sakupljajte lišće oko kuće i odlažite drva u izolovanu prostoriju kako biste izbjegli izlaganje plijesni.
Hrana koja pomaže
I na kraju da napomenemo i koja vrste hrane pomaže da ojačate organizam i ublažite najizraženije simptome jesenjih alergija. Brokula, karfiol i kupus pomažu kod začepljenih sinusa, a obiluju i vitaminom C koji se smatra čuvarom dobrog zdravlja. Utvrđeno je da 500 miligrama vitamina C dnevno može da ublaži simptome alergija. Kelj, prasa, zelena salata, blitva i spanać obiluju fitonutrijentima, a pogotovo karotenoidima koji jačaju imunitet. Vodu u kojoj je kuvano navedeno povrće iskoristite za pripremu neke druge hrane. Bijeli i crni luk bogat su izvor bioflavonida kvercetina koji djeluje kao prirodni antihistaminik, odnosno lijek za alergije. Jedite ga u prirodnom obliku, a možete da se poslužite i suplementom s ovom hranljivom materijom. Želite li da se riješite alergija, konzumirajte hranu bogatu vitaminom A, odnosno karotenoidima poput bundeve koja može da se pripremi na različite načine. Slične karakteristike ima i šargarepa, ali imajte na umu da ćete više korisnih materija iz njih dobiti ako ih skuvate na pari nego jedući ih sirove. Celer, koji ne gubi ljekovita svojstva termičkom obradom, bogat je vitaminom C koji ublažava upalne procese u tijelu, a osim što je odličan saveznik u borbi protiv alergija, snižava krvni pritisak i smanjuje hronične bolove.
