Nos curi, u glavi “zvoni”, gutanje izaziva bol, nemate snage: blaga prehlada. Zašto upravo sada? Jer imate puno stresa na poslu? Jer umjesto na fitnesu slobodne večeri sve češće provodite pred televizorom? Ili se jednostavno pojavio jak virus koji je skoro svakog oborio s nogu? Na ovakva pitanja odnedavno postoje precizni odgovori, a ispituje ih relativno mlada nauka pod nazivom psihoneuroimunologija, a njenim najnovijim studijama došlo se do rezultata da nevjerovatno jednostavne stvari odlučuju o tome da li ćemo zimu “preletjeti” zdravi i čili ili ćemo svakih nekoliko nedjelja da odležimo u krevetu. Naprimjer, zavisno od toga imamo li dobre prijatelje ili odvajamo li vrijeme za stvari koje nas čine srećnim.
Londonski istraživači su zaključili da ljudi koji svoju svakodnevnicu češće ocjenjuju kao srećnu i zadovoljavajuću, imaju znatno manju količinu kortizola, hormona stresa, u krvi u odnosu na one koji su uglavnom potišteni. Visoki procenat kortizola dugoročno slabi imunitet i povećava sklonost visokom pritisku i dijabetesu. Američki naučnici otkrili su sličnu povezanost: osobe čijim osjećajima i sjećanjima pretežno upravlja lijeva strana mozga (ujedno zadužena za pozitivna raspoloženja), pri napadu gripa stvaraju mnogo više antitijela nego oni čija je “negativnija” desna polovina mozga (koja takođe dominira i kod depresija) bila aktivnija. Dakle, naše misli i osjećanja mogu imati odlučujući uticaj na odbrambenu snagu organizma. Na svu sreću, naučnici ne nude samo brojeve, datume i laboratorijske vrijednosti, već i neka čvrsto utvrđena pravila. Ukoliko ih slijedite, sasvim direktno možete da utičete na poboljšanje svog zdravlja, a da ujedno i prikupljate snagu protiv sljedećih napada na imunitet.
Neophodnost sna Najvažnija prirodna “metoda opuštanja” svakako je san, koji igra veoma važnu ulogu za unutrašnji balans i odbrambenu snagu organizma. Ovo se nerijetko potcjenjuje te danas spavamo mnogo manje nego u vrijeme kada je priroda određivala ritam života. Osobe koje manje spavaju su uglavnom produktivne i aktivne. Pa ipak, kod dužeg nedostatka sna povećava se nivo kortizola, šećera u krvi i krvni pritisak. I obrnuto, imunološki sistem itekako je zahvalan kad dobije dovoljno sna.
Dobar stres osnažuje Živjeti ko bubreg u loju? Kad se nađemo u stresnim situacijama nerijetko zaželimo takav život, ali to automatski ne znači i zdrav. Naprezanja i uzbuđenja, dakle akutni stres, mogu vrlo pozitivno da utiču na imunološki sistem. Ovo dokazuje i najnovija američka studija koja je provedena na 19.000 učesnika. Međutim, ukoliko se nakon većih naprezanja organizam ne odmori, stres postaje hroničan – i opasan. Do toga naročito dolazi kada čovjek ne vidi kraj pritiska i kada mu je ugrožena socijalna uloga (naprimjer, u slučajevima duže nezaposlenosti ili dugotrajnog njegovanja bolesnog člana porodice). Hormoni stresa kortizol, adrenalin i noradrenalin tada su stalno povećani i slabe imunološki sistem i metabolizam. Odlučujuću ulogu igra sopstveno, unutrašnje doživljavanje pritiska. Osobe koje imaju osjećaj da nisu prepuštene problemima, koje misle da mogu da utiču na njihovo rješavanje i vode ispunjen život, mnogo bolje podnose prekovremeni rad u i upravljanje višečlanim domaćinstvom. Zbog toga važi pravilo – ne bojte stresa! Ukoliko realno procijenimo ono što nas opterećuje i vodimo računa o sopstvenim granicama, onda mnogi izazovi mogu čak i da predstavljaju zadovoljstvo. Kako bismo zdravi izdržali stresne faze, moramo da vodimo računa o klasicima zdravog načina života: ako ne pušite, ne pijete alkohol, mnogo se krećete i hranite zdravo, imaćete i više energije. Za ujednačeno stvaranje energije dodatno pomažu joga, meditacija i autogeni trening.
Organizujte se Dobro raspoloženje i pozitivno razmišljanje ne možemo da naručimo. A pritisak koji namećemo sami sebi da se uvijek osjećamo i djelujemo dobro, može da postane dodatno opterećenje. Osobe koje previše razmišljaju o svim sitnicama i često su melanholične, moraju da rade na unutrašnjoj ravnoteži. Postoji jedno pravilo koje sigurno pomaže – organizujte svakodnevni život. Šta to znači?
Danas se od nas traži da budemo fleksibilni i spontani, uvijek na tragu života. Ukoliko ne možete na radnom mjestu, onda barem u privatnom životu postavite određena pravila i izdvojite vrijeme za sitne rituale: kratke pauze, redovne šetnje, obavezno piće s prijateljima ili pola sata dnevno uz knjigu. Ovo podiže raspoloženje i stavlja pod kontrolu potencijalnog neprijatelja našeg zdravlja: stres.
Ljubav je lijek Muškarac kao zaštita srca i krvotoka? Zvuči apsurdno, ali upravo je to rezultat različitih najnovijih ispitivanja. Jedna dugoročna studija univerziteta u Stokholmu nad 600 učesnica između 30 i 65 godina pokazala je da su najzdravije one žene koje su srećne ili barem zadovoljne u zajednici sa muškarcem. Žene koje su same ili socijalno izolovane imaju i zdravstvene poteškoće: otkucaji srca su im nedovoljno varijabilni, a faktori zgrušavanja krvi i masnoće u krvi povišeni, što vodi povećanju rizika za dijabetes, aterosklerozu i srčani udar. Nesrećna veza je još štetnija za zdravlje. Naime, najviše pate žene koje žive u stalnoj svađi sa partnerom. Ovo ne važi samo za parove. Aktivan društveni život takođe pozitivno utiče na zdravlje.
Pronađite svoj put Ko je na radnom mjestu stalno okružen ljudima, u privatnom životu će vjerovatno radije da uživa u mirnom slobodnom vremenu. Ili osobe koje su stidljive, bolje će se opustiti među dvoje, troje bliskih prijatelja nego u većem krugu poznanika. Zdravo je ono što nas čini srećnim i zadovoljnim, a tu važi ono pravilo da je “manje više”. Koncentrišite se na nekoliko strategija koje vam odgovaraju i pridržavajte ih se. Za neke je to redovno džogiranje, za druge časovi pjevanja, plesa, ručni rad… Ne skačite s jedne metode na drugu, trčeći na taj način za iluzijom savršenog zdravlja.
Vjerujte u svoj put. U to spada i prihvatanje bolesti kao nečeg što je ponekad neizbježno u životu i povremeno čak može da bude i zdravo. Djeca, naprimjer, moraju da prebole neke infekcije kako bi izgradili snažan odbrambeni sistem. Možda bi trebalo da svoje tijelo posmatramo kao partnera u dobrom dugoročnom braku: ono sa nama prolazi kroz sito i rešeto, krize i vrhunce sreće, a kad nas iznevjeri, to može veoma da nas iznervira. Stoga potražimo put do zajedničke sreće.
Psiha i tijelo čine neodvojivu cjelinu
Psihoneuroimunologija (PNI) ili psihoneuroendokrinoimunologija (PNE) je medicinska disciplina koja se bavi proučavanjem fizičkog i psihičkog integriteta organizma, zasnovanog na održavanju dinamičke ravnoteže, homeostaze, i dejstvu složenog skupa reakcija nervnog, endokrinog i imunološkog sistema. Polazeći od tjelesnog, psihološkog ili duševnog aspekta, u medicini je više uvriježen stav o uskoj, međusobnoj povezanosti tih područja. Stručnjaci su dugo nastojali da otkriju šta je uzrok, a šta posljedica, da li prvenstveno procesi u našem umu utiču na tjelesne procese, ili fizičke/tjelesne promjene nastaju kao rezultat odgovarajućih emocionalnih i mentalnih stanja. Za oba pristupa moguće je naći mnoštvo dokaza, što postaje razumljivo u novije vrijeme kada sve više postaje jasno da je istina i jedno i drugo – da psiha i tijelo čine neodvojivu cjelinu i da se procesi odvijaju istovremeno. Jedna od novijih nauka koja već i u svom nazivu ukazuje na vezu između uma i tijela je psihoneuroimunologija.
