Nikako da se odmorite, naspavate, teško vam je da obavljate i obične svakodnevne poslove, više se znojite, opada vam kosa, lako dobivate kilograme ili naglo mršate uprkos kontrolisanoj ishrani? Možda se samo radi o stresu, trenutnoj preopterećenosti na poslu, porodičnim problemima ili je možda u pitanju poremećen rad štitne žlijezde. Treba da znate da kod jedne od 50 žena i jednog od hiljadu muškaraca, takve i slične simptome izaziva nedovoljno aktivna ili preaktivna štitna ili tiroidna žlijezda. Ukoliko blagovremeno ne reagujete i ne počnete sa liječenjem, možete izazvati neke druge zdravstvene probleme, kao što su visok pritisak, srčana oboljenja, anemija…
Tiroidna žlijezda spada u endokrine žlijezde i dio je endokrinog sistema. Jedna je od najvećih žlijezdi u ljudskom tijelu, teška je oko 30 grama, a nalazi se na prednjoj strani vrata i izgleda kao leptir sa raširenim krilima. Glavni zadatak štitne žlijezde je stvaranje tiroidnih hormona, a to su tiroksin T4 i trijodtironin T3, koji utiču na sve ćelije u organizmu i povećavaju njihovu aktivnost – djelujući na metabolizam i na razvoj centralnog nervnog sistema. Ćelije štitne žlijezde jedine su ćelije u našem organizmu koje apsorbuju jod, uzimaju ga iz hrane, kombinuju s aminokiselinom tirozinom i pretvaraju u tiroksin i trijodtironin. Ova žlijezda utiče na gotovo sve funkcije organizma, kao i na količinu energije, pamćenje, težinu, rast, nivo holesterola, zdravlje očiju, kože i kose. Bolesti štitne žlijezde, uslovno rečeno, možemo da podijelimo na one sa proizvodnjom hormona (previše ili premalo), te one koje nastaju zbog njenog pojačanog rasta, što izaziva pritisak i otečen vrat.
HIPOTIREOZA Najčešći poremećaj rada štitne je njena nedovoljna funkcija. Hormon T4 ili tiroksin stiže u sve ćelije našeg organizma, a kada ga nema dovoljno dolazi do usporenosti funkcija i osjećaja stalnog umora. Nedovoljna aktivnost štitne žlijezde naziva se hipotireoza. Žene su 20 puta sklonije ovoj bolesti, jer stalna promjena nivoa hormona usljed menstrualnog ciklusa i trudnoće može djelovati na njihov imunitet. Kod 7% žena tokom trudnoće zabilježen je privremeni oslabljen rad štitne žlijezde. Rizik od pojave hipotireoze raste sa godinama. Najčešće se radi o upalnom procesu usljed kojeg se oštete ćelije štitnjače, te ona nije u da proizvodi dovoljnu količinu hormona. U velikom broju slučajeva radi se o autoimunoj bolesti po imenu Hašimotov tiroiditis, po japanskom ljekaru Hakaru Hašimotu, koji ga je prvi zabilježio: “Naš se organizam zbuni, te se, umjesto da napada infekciju, bori protiv svojih organa.”
Do ove pojave dolazi usljed stresa, ali može biti i nasljedna, dok veoma rijetko može nastati i kao posljedica terapije pretjerane funkcije štitnjače. Simptomi: povećanje tjelesne težine, umor, slaba koncentracija, depresija, povišen holesterol, obilne i neredovne menstruacije, opadanje kose, suva koža, promuklost. Većina pacijenata se naglo deblja, dok se kod nekih pojavljuje kombinacija navedenih simptoma. Liječenje podrazumijeva svakodnevno unošenje određenih doza tiroksina i kontrolu nivoa hormona u krvi prema preporuci ljekara. Veoma je važno utvrditi pravu dozu tiroksina, koja zavisi od nivoa hormona, tjelesne težine i godina starosti. Ukoliko se pretjera sa količinom tiroksina, može doći do pretjerane aktivnosti štitnjače, a ako je doza nedovoljna, nećete se osloboditi neprijatnih simptoma.
HIPERTIREOZA Preaktivna štitna žlijezda uzrokuje ubrzan metabolizam, dakle, sve ćelije u našem organizmu ubrzano obavljaju svoje funkcije. Simptomi nekada mogu i izostati, najčešće ih ima više, a to su razdražljivost, nesanica, nervoza, pojačan apetit uz gubitak tjelesne težine, pretjerano znojenje, lupanje srca. Tijelo stvara antitijela koja se vežu za štitnjaču, podstičući je da stvara previše hormona. Za višak hormona nekada mogu biti odgovorni jedan ili više čvorića na štitnjači, a radi se, uglavnom, o dobroćudnim izraslinama. Upala štitnjače ili tiroiditis može pojačati lučenje hormona, što traje nekoliko sedmica. Najčešći je postpartum tiroiditis koji se javlja nakon poroda. Hipertireoza se, takođe, može javiti usljed neadekvatnog liječenja hipotireoze. Nakon utvrđivanja visine hormona u krvi (osim T3 i T4, važna je vrijednost hormona TSH) određuje se adekvatna terapija ljekovima. U nekim slučajevima se nakon prestanka uzimanja ljekova bolest ponovo vraća i onda se preporučuje liječenje radioaktivnim jodom. Trajni način izlječenja je hirurško odstranjivanje dijela ili cijele štitne žlijezde, a primjenjuje se kada je uzrok bolesti čvor.
Ishrana kod oboljenja štitne žlijezde
Za jačanje funkcije štitne žlijezde kod hipotireoze ishrana mora biti bogata vitaminom C, niacinom, riboflavinom (B2) i vitaminom B6 – svi su veoma važni za proizvodnju hormona. Vitamin C je značajan za imunitet, ali i za pravilan rad štite, važan je i kod hipo i hipertireoze, a nalazimo ga najviše u agrumima, kiviju i kiselom kupusu. Najviše riboflavina ima u mliječnim proizvodima, gljivama, janjetini i svinjetini. Niacin nalazimo u smeđem pirinču, integralnim žitaricama, tunjevini, ćuretini i piletini, a vitamin B6 u bananama, pirinču, sjemenkama suncokreta i grašku.
Preaktivna štitnjača (hipertireoza) može ukrasti kalcijum iz kostiju, ishranu pojačajte dodatnim količinama mlijeka, mliječnih proizvoda i brokula. Preporučuju se i takozvani prirodni potiskivači hormona: kupus, kelj, blitva, hren, soja, spanać. Izbjegavaćete ih u ako vaša štitnjača nije dovoljno aktivna. Vašem organizmu treba i jod, ima ga u algama, tuni, lososu. Vitamini E i A, kao i cink, takođeručestvuju u stvaranju hormona štitne. Brokule, bademi, kikiriki, sjemenke suncokreta obiluju vitaminom E, u crvenom i narandžastom voću i povrću nalazimo vitamin A, a cink u različitim vrstama mesa.
HIPOTIREOZA
– usporeni refleksi
– umor
– depresija
– otežano prisjećanje
– krhkost i opadanje kose
– žućkasta, suva koža
– promuklost, gušavost
– preosjetljivost na hladnoću
– debljanje
– usporen rad srca
– povišen holesterol
– neredovan ciklus, jaka krvarenja
– zatvor
– bolni mišići
– oticanje nogu
HIPERTIREOZA
– nervoza
– poremećaj spavanja
– izbuljene oči, preosjetljivost na svjetlo
– gušavost
– pojačano znojenje
– preosjetljivost na toplotu
– gubitak težine
– ubrzan rad srca (lupanje)
– problemi sa disanjem
– pojačan apetit, ubrzana probava
– oskudno menstrualno krvarenje, problemi sa plodnošću
– slabost mišića
– oticanje nogu
