Kako tako ogroman i težak avion može da ostane u vazduhu? Šta ako se tokom leta otvore vrata? Koja mjesta su najsigurnija ili najudobnija? Ovo su samo neka od pitanja s kojima se svakodnevno suočavao i na koja je odgovorio u knjizi Ask the Pilot, pilot i pisac Patrik Smit. Da li je potrebno napomenuti kako je knjiga u Americi doživjela ogroman uspjeh te 2004. godine i da se još uvijek dobro prodaje? Mnoga od tih pitanja rađaju se kao proizvod straha koji redovno prati veliki broj osoba kada zakorače u avion. Dobro poznat osjećaj koji stvara različite sumnje sprečava želju za isprobavanjem novih iskustava, čineći da se opredijelimo za stara i provjerena, jer se instinkivno prepuštamo želji za preživljavanjem. Mnogima se sviđa metaforički naslov Strah od letenja, koji je Erika Jong izabrala 1973. za jedan od svojih najslavnijih romana; čovjekovim sumnjama i nesigurnostima ne nudi se najbolje metafizičko objašnjenje za strah prilikom prepuštanja praznini ili savjet kako da pronađu snagu za opuštanje, tačnije – za let.
View this post on Instagram
Prepuštanje potpuno novom svijetu i osjećajima
Nije li suočavanje s nepoznatim okolnostima i neobičnim ambijentima jedan od najvećih i najprivlačnijih izazova za ljudsku maštu istovremeno i izvor nekih njegovih najvećih strahova. Avion na nebu učiniće da podignete pogled, a avionska nesreća će se pojaviti na naslovnicama svih novina. Motiv? Avion je transportno sredstvo koje najviše impresionira čovjeka. Iako je šansa za stradanje u avionskoj nesreći jednaka onoj da bačeni novčić 21 put zaredom padne na istu stranu. Mnogo je manje rizičan let avionom nego svakodnevna vožnja automobilom. Uprkos tome, veliki je broj ljudi koji na sve moguće načine izbjegavaju da sjednu u avion. Odvojiti se od zemlje i udaljiti od sigurnosti, prepuštajući se jednom potpuno novom svijetu i osjećajima drugačijim od onih zemaljskih, vjerovatno je ono što ih najviše plaši. Ne treba zaboraviti stalne misli povezane s neizbježnom smrti u slučaju nesreće, i osjećaja nemoći da se reaguje i bilo šta učini. Jeza i hladnoća, prethodnici tahikardije i stezanja krvnih sudova, nedostatak vazduha, kratko i ubrzano disanje, bol u mišićima, pojačano znojenje, mučnina i povraćanje, simptomi su koji svakodnevno pogađaju veliki broj putnika. Kasnije im se pridružuju smetnje psihičkog karaktera, kao nervne krize i osjećaji očekivanja nepopravljive štete.
View this post on Instagram
Kako da pomognete sami sebi
Ali, ne treba da očajavate: i za one koji se najviše boje postoje sistemi za kontrolisanje straha, koji do određenih granica ipak nije patološki. Postoje efikasni načini koje možemo sami da primijenimo? Naravno da postoje. Naspavajte se, odmorite i obucite što udobniju odjeću. Prije leta pojedite samo neki laganiji obrok. Izbjegavajte pića koja sadrže alkohol i kofein, ali se trudite da budete dovoljno hidrirani, dakle ne zaboravite da pijete vodu. Čitanje zanimljive knjige, slušanje muzike, gledanje filma, razgovor s nekim od saputnika, kako se ne biste previše koncentrisali na sopstveno emotivno stanje ili manijakalnu percepciju potpuno normalnih šumova i vibracija koje uznemirenost može da pretvori u signale sigurne katastrofe – takođe su načini eventualne “samoterapije”. Manje se preporučuje korištenje ljekova za smirenje, koje, obavezno, treba uzimati pod strogom kontrolom ljekara, i nikako ne uzimati tokom stalnih stanja uznemirenosti. U nekim zemljama postoje posebni seminari koje svake godine pohađaju hiljade osoba, gdje uz pomoć psihijatara uče različite tehnike opuštanja i nastoje da shvate osnovnu stvar – strah od letenja ne postoji!
Zaključak je da strah od letenja možemo da pobijedimo, ne samo kako se ne bismo odrekli odlaska na neko udaljeno mjesto zbog ljetovanja ili poslovnih obaveza, nego kako bismo osjetili onaj trenutak slobode i bezbrižnosti koje nam samo nebo i oblaci mogu podariti.
Priredila Snežana Crkvenjaš
