Naš mozak je programiran tako da žudi za šećerom i rafinisanim ugljenim hidratima, tako da što ga više jedemo, sve ga više želimo. Američki ljekar Mark Hejman, direktor Centra za funkcionalnu medicinu na klinici u Klivlendu, preporučuje devet savjeta za “ubijanje” apetita.
1. Izbacite prerađenu hranu iz upotrebe i jedite samo integralnu. Fokusirajte se na povrće, voće, orašaste namirnice, integralna zrna, maslinovo ulje, te nabavljajte samo meso organskog porijekla.
2. Ne preskačite doručak: istraživanja su pokazala da je lakše kontrolisati težinu ako svakog jutra doručkujete. Generalno govoreći, uzimanje obroka ranije tokom dana će vam pomoći da spriječite prejedanje tokom kasnijih sati. Pokušajte da ne jedete ništa dva sata prije spavanja.
3. Jedite polako: stomaku je potrebno 20 minuta da mozgu pošalje signal da je sit. Zato uživajte u svakom dijelu obroka.
4. Alkohol pijte umjereno ili ga potpuno eliminišite. Tako ćete da smanjite nivo šećera i spriječite prejedanje.
5. Izbjegavajte hranu koja vam otvara apetit: gazirani sokovi, slatkiši, hljeb i pečena jela imaju zajedničko ime – “okidač prejedanja”.
6. Vodite dnevnik: hranu koristimo da bismo blokirali neke osjećaje koji nas tište, ali ako te emocije prenesete na papir, izbjeći ćete nepotrebno prejedanje. Vođenje dnevnika vam pomaže da se s brigama nosite na zdrav način.
7. Dovoljno sna je esencijalna potreba: čak i manji nedostatak sna vas čini gladnijima. Iako dužina varira od osobe do osobe, većini odraslih osoba potrebno je između sedam i osam sati spavanja svake noći.
8. Kontrolište nivo stresa, jer stres uzrokuje prejedanje ili čini da žudimo za pogrešnom vrstom hrane. Pokušajte da pronađete relaksaciju tako što ćete, na primjer, početi da vježbate jogu.
9. Vježbajte: šetajte minimalno 30 minuta svakog dana, a svakako dodajte i još pokoju sportsku aktivnost ako imate vremena.
Iskušenja su svuda oko nas
Ako mislite da je ovo sve što treba da radite, prevarili ste se. Iskušenja su posvuda: koleginica će doći na posao s tortom, vmama ili svekrva doći će vam u iznenadnu posjetu noseći lazanje bogate rastopljenim sirom, a vi ćete svakog dana proći pored one divne pekare iz koje se širi miris tek napravljenog peciva. Uzećete jedan zalogaj, ali nećete moći da odolite, pa ćete uzeti još jedan, pa još jedan, a onda pomisliti da možete od sutra početi sa navedenim pravilima. A sutra će već stići novo iskušenje. I novo prejedanje.
Uz praktične savjete koje ste pročitali, još je jedan važan faktor – mentalna snaga. Razmišljanja o tome kako ste bili “dobri” jer ste izbjegli hranu koju niste smjeli pojesti su posljedica restriktivne ishrane. Drugim riječima, uhvaćeni ste u zamku mentalne dijete koja vas stalno stavlja u poziciju da nešto propuštate, ili krivice – ako niste odoljeli iskušenju, i konstantnog “dobrog ili lošeg ponašanja”. Problem ovakvog mentalnog sklopa je da – uvijek želite više. Ali šta ako to kako i šta jedete proizlazi iz vašeg identiteta, mentalnog sklopa? Kao na primjer ako odlučite da ne jedete slatko ili tjesteninu jer ne želite da opteretite svoj organizam šećerom. Ili ne želite da jedete meso jer ne vjerujete u to da jedno živo biće treba da pojede drugo. Ili želite da jedete hranu koja će vam omogućiti da živite svoj život baš onako kako zamišljate da treba. Ili jedete samo ono što će da vam donese osjećaj slobode i zbog koje ćete se osjećati srećno u svojoj koži.
Zašto ne biste postavili stvari upravo tako? Da li biste i dalje u jednom obroku pojeli cijelu picu ako ne vjerujete da će vam takvo ponašanje za stolom dopustiti da živite svoj život sa ambiciozno postavljenim ciljevima? Otkrijte kakvi želite da budete kad je hrana u pitanju i dalje će sve ići lakše. Promjena se neće desiti preko noći ili za sedam dana, ali ako istrajete sa ovakvim načinom razmišljanja, doći će i prve slatke pobjede. Bez šećera, ali slatke.
GRACIJA 66
