Kako je različitost promijenila modu

Obrijane glave, bujne afro-frizure, rodna fluidnost, svijet modelinga sve više postaje inkluzivan

Na posljednjoj Balmainovoj modnoj reviji, održanoj na Pariškoj nedjelji mode, dizajner Olivije Rustig predstavio je ljude za koje kao da je održao globalni kasting. Manekenke, različitog nasljeđa i porijekla, došle su iz cijelog svijeta. Kendal Džener i Điđi Hadid, koje su otvorile reviju i promijenile boju kose za potrebe događaja, osigurale su sebi pojavljivanje u mnogim časopisima, ali je prava priča zapravo bila – različitost, koja je u svijet mode ušla na velika vrata.
Modeli su bili i ostali glavna kontroverza i fascinacija, kako u modnoj areni, tako i izvan nje. Trendovi dolaze i odlaze, ali debate i diskusije ne prestaju, posebno kada se zna da modna industrija ne angažuje manekene koji ne odgovaraju traženom tipu.

Modeli koji tjeraju po svome

Na predstavljanju kolekcija za sezonu jesen/zima 2016, kritika je reviju pariškog brenda Vêtements nazvala revolucionarnom, uprkos činjenici da su manekenke bile isključivo bjelkinje. Demna Gvasalija koja je osnovala brend Vêtements krenula je dobro utabanom stazom.
Prada u svojoj kampanji nije angažovala crnu manekenku čak 19 godina, sve do 2013. i Malaike Firt. Prije nje je posljednji put 1994. bila Naomi Kembl, što je godina u kojoj je Malaika rođena. Godine 2009, nakon dolaska na čelo modne kuće Céline, dizajnerka Fibi Filo nije na revijama angažovala crne modele sve do sezone proljeće/ljeto 2014. Dok je na muškim modnim revijama normalno, čak i moderno, angažovati starije modele, teško da ćete na ženskim revijama naći manekenke starije od 22 godine, uprkos činjenici da je starost žena koje sebi mogu da priušte luksuznu odjeću daleko iznad 35 godina.
Pa ipak, živimo u vrijeme kada moda slavi individualnost, rasnu različitost i polnu fluidnost, što se veoma dobro ogleda i na kastinzima. Transseksualni model Hari Nef obilježila je Guccijevu reviju u kompletno crvenoj odjevnoj kombinaciji. Model trenutka, Rut Bel, napravila je prekretnicu u karijeri kada je ošišala svoje duge plave kovrdže, pojavivši se kao skinhed, čime je odlučila da se ne uklopi na modnoj pisti, nego da se istakne. Od tada su je McQueen i Saint Laurent angažovali kao zaštitno lice njihovih reklamnih kampanja.
Još jedan model koji tjera po svome, te i dalje dobija  velike poslove je zaštitno lice modne kuće Chanel, Mika Arganaraz. Argentinska manekenka je dugu kosu zamijenila čupavim pramenovima koji joj neuredno padaju preko lica. Većina dizajnera ne želi da se bavi njenom kosom, ostavljaju da modnom pistom hoda onakva kakva jeste, iako većina djevojaka ima identične frizure.
Modeli kao što je Mika ne uklapaju se u trendove, neki su androgini, drugi ženstveni i djevojački. Seksepilne djevojke, ali i miljenice Amerike takođe uživaju u svojim trenucima slave, jednako kao muškobanjaste i buntovne.

Moć društvenih mreža

Zahvaljujući društvenim mrežama, reakcije publike lakše se daju izmjeriti. Korisnici Twittera i Instagrama odmah su reagovali na Vêtementsovu reviju, optužujući modnu štampu što ju je pohvalila. Za  modnu industriju više nije moguće da pred nekim stvarima zatvara oči.
Sara Doukas, osnivačica agencije Storm Management, te žena koja je na aerodromu otkrila Kejt Mos, mišljenja je da ovakvi dijalozi vraćaju moć modelima. Moda je danas svijet individualaca, čije ličnosti i veze s publikom brendovi koriste kao sredstvo komuniciranja. Glasnik je postao jednako važan kao i poruka koju nosi.
Društvene mreže poslužile su kao način da modeli razbiju kalup nečega što je bilo bezlično i da pomognu karijerama koje su nestajale, jer bi pomama za njima trajala svega jedan mjesec. Uspon društvenih mreža pokazao je svijetu da zapravo ne vide krupniju sliku.
Određeni stilista možda ne želi da gleda neku zombi-djevojku na reviji za Yves Saint Laurent, ali čitaoci magazina s tim ne moraju da se slože. Kejt Apton je stvorila ime na društvenim mrežama, Kendal Džener i Điđi Hadid bez njih ne bi postojale. Društvene mreže dale su modelima kontrolu nad njihovim karijerama, koju su im oduzeli stilisti i slavne ličnosti, iako i to sa sobom nosi određeni pritisak. Davno je bilo kada super modeli poput Linde Evanđeliste ne bi ustajali iz kreveta za manje od 10.000 dolara, koliko je tražila na vrhuncu slave. Danas, većina brendova ne želi da potpiše ugovor s djevojkom koja nema više od 10.000 ili čak 100.000 pratilaca na Instagramu.
Zapravo, riječ je o slavljenju individualnosti koja mijenja ono što je svijet modelinga danas. Žene ne žele biti samo lijepe. Karli Klos želi da inspiriše žene da se razvijaju, i sama vodeći posao s kolačićima Karlie’s Kookies. Lili Kol, koja je diplomirala na Kembridžu, željela je da skrene pažnju na tehnološke inovacije, te je osnovala Impossible.com, društvenu mrežu koja ohrabruje ljude da svoje usluge i vještine koriste kako bi pomogli drugima.
Od današnjih modela se očekuje više. Naravno da nekim djevojkama i bez toga može poći za rukom da pokrenu svoje karijere, zahvaljujući slavnim roditeljima ili dobro osmišljenoj strategiji na društvenim mrežama, ali u isto vrijeme, sporo ali sigurno, ove druge postaju obožavane zbog svoje kompleksnosti, različitosti i mogućnosti da publika s njima može da se poveže. Kao žena. Sestra. Majka. Aktivistkinja. Komičarka. Učenica. Feministkinja. I mnogo toga drugog. Prelomna tačka nije u tome da su ove žene odjednom “mnogo više od običnih modela”, jer su to oduvijek bile, ali je tako osvježavajuće što ih svijet vidi upravo tim očima.

Gracija br. 86, 19.08.2016.

Možda vam se dopada

Komentari

učitavam...