Stres nas vodi ka melanholiji i depresiji, a to je put kojim ne treba ići. Sve poslove, koliko god je moguće, isplanirajte na vrijeme. Ne treba mnogo da gubite nerve na postavljanje kratkih rokova ili na neodgovorne ljude. U situacijama koje „dižu pritisak“ treba da pojedete nešto slatko, jer će vam to vratiti koncentraciju. Ako pravovremeno ne aktivirate odbrambene mehanizme koji brane od stresa, postoji šansa da postanete malodušni, neodlučni i stalno umorni. Slijedi i svađa s najbližima ili presija na poslu. Stoga bi porodica i prijatelji svima trebalo da budu oaza mira.
Sami sebi namećete brz ritam života i rada, postavljate visoke ciljeve, često nestvarno visoke. Ali svako od nas svjesno i odgovorno mora da se bori sa stresom. Suočite se sa stresom i pobijedite ga.
Naučite da se opustite, dišite dublje i koncentrisano, povremeno gledajte kroz prozor u daljinu, ili zažmurite na nekoliko minuta. Sve to može da vam pomogne. Nekoliko običnih vježbi u kojima se opuštaju mišići ramenog pojasa lako se izvode i za radnim stolom. Svako ko osjeća napetost i grč tokom posla, među kolegama ili šefovima, mora da izabere tehnike kojima će se osloboditi takvog osjećaja. Možete koristiti neku od vježbi ili rekreativnih disciplina, plivanje, trčanje, brzu šetnju, vožnju bicikla. Pomažu i joga, tai či, kalinetiks, pilates, gimnastika. Najmanje je poželjno sjedenje pred TV-om i kompjuterom, uz grickalice i piće.
Prevencija
Ljudi nisu uvijek u mogućnosti da spijreče djelovanje uzroka stresa, ali mogu promijeniti svoju reakciju. U tom cilju neophodno je naučiti tehnike savladavanja stresa (opuštanje, vladanje sobom, organizovanje svoga vremena, podrška i pomoć i dr.). Tako se smanjuje količina hormona stresa. Potrebno je imati u vidu faktore koji utječu na tok i ishod stresa. Imajući u vidu probleme koje stres ostavlja po zdravlje, prevencija je neophodna. Osnovna je fizička aktivnost, socijalna podrška i način razmišljanja. Po riječima psihologa, stresu će se najlakše oduprijeti osobe koje se više druže, koje mogu da odu na kraći izlet, upražnjavaju džoging u prirodi. Danas se više nego ikada govori o aktivnim godišnjim odmorima i pauzama na poslu. Postoje mnogi vidovi prevencije stresa na radnom mjestu – od uvođenja grupnih sastanaka na kojima se rješavaju problemi, do insistiranja na izlasku iz zgrade u vrijeme pauze i bavljenja bilo kojom vrstom fizičke aktivnosti (džoging, joga, gimnastika).
Liječenje
U savladavanju stresa potrebno je preduzeti sljedeće radnje:
– utvrditi ko ili šta izaziva stres i kako reagovati;
– izjbegavati uzroke stresa koji se mogu izbeći;
– primijeniti tehnike koje pomažu u konstruktivnom reagovanju na uzroke stresa;
Ishrana
Dok traje stres, organizam troši hranljive materije brže nego inače. To može dovesti do njihovog nedostatka i do slabljenja imuniteta. Zato ih treba dopuniti ishranom ili dodacima. Opšte je poznato da su određene namirnice vrlo poželjne da se konzumiraju u stresnim situacijama. Većina tih namirnica luče hormone serotonin i norepinefrin koji su odgovorni za dobar osjećaj. U te namirnice spadaju: brusnica, avokado, bijeli luk, špargla, morske alge, banana, krastavac, plava riba, badem, braon pirinač, suncokret, susam, zeleno lisnato povrće.
Namaste.
Autor : Uroš Martinović