spot_img

Kako upale utiču na naše zdravlje

Upale je teško izbjeći te pročitajte kakve posljedice imaju po zdravlje

spot_img

Sigurno ste čuli za protivupalne lijekove i ishranu, ali – da li zaista znate šta je to upala? Ukratko, riječ je o odgovoru tijela na spoljnje negativne uticaje, poput stresa, infekcije ili otrovnih hemikalija. Kada imunitet prepozna neku od ovih opasnosti, on aktivira proteine čija je uloga zaštita ćelija i tkiva. Ljekari sa niverziteta u Floridi smatraju: kada smo zdravi upala pozitivno djeluje na organizam. Ali, ako ćelije našeg imunološkog sistema pretjerano reaguju, upala će početi da djeluje direktno protiv nas. Ova štetna, hronična upale može da ima nekoliko uzroka, uključujući viruse i bakterije, poremećaj autoimunog sistema, ali i hranu koja sadrži visok procenat masti i šećera, kao i način na koji podnosimo stres. U nastavku slijedi nekoliko načina na koje upale utiču na naše zdravlje, na duge i kratke staze.

Borba protiv infekcije

Upala je najočitija, i najkorisnija, kada je riječ o rani koja treba da zaraste ili kada treba da prevaziđemo neku bolest. Reakciju organizma i imuniteta ćete najbolje da uočite kada imate visoku temperaturu ili bolno i otečeno grlo. Isto je i sa inficiranom posjekotinom, koja je postala crvena i topla na dodir. Oticanje, crvenilo i toplota su znaci da imuni sistem šalje bijela krvna zrnca, faktore koji utiču na povećanje broja imunih ćelija, kao i hranljive sastojke koji treba da pomognu zahvaćenom području. U tom smislu, upala je zdrav i neizostavan dio zarastanja, ali ova vrsta upale samo je privremena, jer kada se infekcija i bolest povuku, trebala bi da se povuče i upala.

Priprema za životnu bitku

Još jedna vrsta upale javlja se kao odgovor na emocionalni stres. Umjesto da bijela krvna zrnca jure samo prema jednom, upaljenom području, markeri zvani C-reaktivni proteini (CRP) ispuštaju se u krvotok i kruže organizmom. Ovo je biološka reakcija tijela na prijeteću opasnost – organizam odgovara tako što nas preplavljuje adrenalinom i pomaže da se izborimo sa situacijama opasnim po život. Ako ste tokom dužeg perioda izloženi stresu – ili se stalno osvrćete na određenu stresnu situaciju iz prošlosti – to može da dovede do stalno povećanog prisustva CRP-a, koji može da bude uzročnik mnogih hroničnih stanja o kojima govorimo u nastavku.

-

Napad na stomak

Mnogobrojne imune ćelije kruže oko našeg sistema za varenje, te uglavnom izbjegavaju milijarde zdravih bakterija koje u njemu žive. Ali kod nekih osoba dolazi do gubitka te tolerancije pa njihov imunitet počne da reaguje na bakterije, stvarajući hroničnu upalu. Ćelije imuniteta mogu same da napadnu naš digestivni trakt, što izaziva autoimuno stanje poznato kao inflamatorna bolest crijeva (IBC), u koju spadaju ulcerozni kolitis i Kronova bolest. Simptomi uključuju dijareju, grčeve, čireve, pa čak mogu da dovedu i do operativnog zahvata, pod čime se podrazumijeva uklanjanje dijela tankog crijeva. Medicina
nije do sada utvrdila zbog čega dolazi do pojave IBC-a, ali genetika, okruženje, antibiotici, ishrana i stres igraju bitnu ulogu.

Kada upala napadne zglobove

Kada se upala pojavi u zglobovima, može da pričini ozbiljnu štetu. Ovakvo stanje je poznato kao reumatoidni artritis (RA) – što je još jedan oblik autoimune bolesti sa genetskom komponentom, ali je povezano i sa pušenjem, nedostatkom vitamina D, kao i ostalim rizičnim faktorima. Naprimjer, istraživanje koje je 2013. provedeno u Americi pokazalo je da ishrana sa povećanim unosom soli doprinosi pojavi reumatoidnog artritisa. Osobe s ovim oboljenjem pate od bolnih i ukočenih zglobova. Ali, s obzirom da se upale ne
ograničavaju samo na zglobove, postoji rizik i od oboljenja očiju te ostalih dijelova tijela.

Povezanost sa srčanim oboljenjima

Bilo koji dio tijela koji je povrijeđen ili oštećen može da izazove upalu, pa čak to može i unutrašnjost krvnih sudova. Stvaranje plaka na zidovima arterija može izazvati hroničnu upalu. Masne naslage sa zidova krvnih sudova privlače leukocite, koji se potom nakupljaju i mogu da dovedu do pojave ugrušaka, a zatim i do začepljenja krvnog suda i infarkta. Gojaznost i nezdrava ishrana povećavaju upalu u tijelu, ali čak i zdrave osobe koje pate od hroničnih upala uzrokovanih autoimunim bolestima, kao što su reumatoidni artritis, psorijaza ili celijakija, imaju veće šanse za oboljenje od srčanih bolesti, bez obzira na
tjelesnu težinu i način ishrane.

Veći rizik za dobivanje raka 

Hronične upale su do sada povezane sa rakom pluća, jednjaka, grlića materice i digestivnog trakta, kao i mnogih drugih organa. Anketa sprovedena nedavno na Harvardu pokazala je da gojazni tinejdžeri s visokim nivoom upala imaju 63% veće šanse da u odrasloj dobi obole od raka debelog crijeva nego njihovi “mršaviji” drugari. Do upale može doći usljed gojaznosti, hronične infekcije, hemijske iritacije ili određenih hroničnih stanja, što je sve dovedeno u vezu sa rizikom od pojave kancera. Kada dođe do upale, tada dolazi i do poremećaja imuniteta, što je optimalno okruženje za pojavu i rast ćelija raka.

Negativan uticaj na san

U američkoj studiji iz 2009, osobe koje su spavale kraće ili duže od prosjeka imale su viši nivo proteina u krvi, što se dovodi u vezu sa pojavom upala, u odnosu na one koji su spavali između sedam i osam sati tokom noći. Istraživanje je pokazalo vezu između pojave upale i spavanja, ali istraživači nisu sigurni da li upala uzrokuje kraći ili duži san, ili ipak dužina sna dovodi do pojave upale. Takođe je moguće da hronični stres ili određena bolest utiču na oboje. Rad u smjenama takođe izaziva upale u organizmu.

Loš uticaj na pluća

Kada se upala pojavi na plućima, može dovesti do nakupljanja vode i suženje disajnih puteva, što će otežati disanje. Infekcije, astma i hronična opstruktivna plućna bolest (HOPB), koja dovodi do hroničnog bronhitisa, sve su to posljedice upale pluća. Pušenje, izloženost zagađenom vazduhu ili hemikalijama, gojaznost, pa čak i ishrana bogata suvomesnatim proizvodima, povezani su s upalom pluća.

Oštećenje desni

Upala može da izazove određena oboljenja usne šupljine, kao što je parodontitis, hronična upala desni koju izaziva nakupljanje bakterija. Ovo izaziva povlačenje desni i ogoljenost zuba, što dovodi do njegovog slabljenja, oštećenja ili ispadanja. Redovno pranje i upotreba konca za zube mogu da spriječe pojavu parodontitisa, a istraživanja pokazuju da konzumacija određenih namirnica, bogatih omega-3 masnim kiselinama (koje nalazimo u određenim ribama i ribljem ulju) takođe može biti korisna. Parodontitis ne utiče samo na oralno zdravlje, oboljenje desni može da dovede i do srčanih oboljenja, ali i demencije,
s obzirom da bakterije iz usta mogu da izazovu upalu u nekim drugim dijelovima tijela.

Otežan gubitak kilograma

Gojaznost je veliki uzročnik pojave upala, a gubitak kilograma je jedan od najefikasnijih načina da se s njima izborimo. Međutim, to je lakše reći nego učiniti, jer povećan nivo proteina koji se dovode u vezu sa pojavom upala znatno otežava gubitak kilograma. Hronična upala može da uzrokuje pojavu lažnog signala gladi i uspori metabolizam te dovede do povećanog unosa hrane i sporog sagorijevanja kalorija. Upala može da prouzrokuje i povećanu toleranciju na insulin (što vremenom prelazi u dijabetes) i dovede do gojaznosti.

Oštećenje kostiju

Studija objavljena 2009. kaže da upale mogu uticati na gubitak koštane mase. Istraživači sumnjaju da upalni markeri koji putem krvi kruže našim organizmom mogu da spriječe “popravak” oštećenih djelova kostiju, koji se mijenjaju novim. Upale gastrointestinalnog trakta mogu da nanese značajnu štetu zdravlju kostiju, jer mogu da spriječe apsorpciju nutrijenata zaduženih za izgradnju kostiju, kao što su kalcijum i vitamin D. Reumatoidni artritis, takođe, može da odigra ulogu s obzirom da znatno ograničava fizičku aktivnost ljudi te ih sprečava u izvođenju vježbi namijenjenih jačanju kostiju.

Loš uticaj na kožu

Posljedice koje upale ostavljaju na ljudski organizam nisu samo unutrašnje: mogu se odraziti i na kožu. Psorijaza je, naprimjer, upalno stanje koje dovodi do ubrzanog rasta ćelija kože. Studija iz 2013. pokazala je da gubitak težine može pacijentima da olakša stanje, s obzirom da gojaznost pogoršava upalu. Istraživanja na životinjama pokazala su da hronična upala dovodi do ubrzanog starenja ćelija, a neki eksperti smatraju da upala igra ulogu (uz izloženost UV zracima i životno okruženje) u pojavi bora i vidljivih znakova starenja.

Povezanost sa depresijom

Upala mozga može biti povezana sa depresijom, što se navodi u nedavno objavljenoj studiji američkih psihijatara, a što može da bude odgovorno za simptome depresije, kao što su loše raspoloženje, gubitak apetita i loš san. Prethodna istraživanja su pokazala da osobe koje boluju od depresije imaju visok nivo upalnih proteina u krvotoku. Depresija je kompleksno oboljenje i neophodno je mnogo više od samo jedne biološke promjene kako bi pacijentu bilo bolje. Ali ljekari su sada sigurni da je upala mozga jedan od uzroka koji
dovodi do pojave bolesti, što je veliki korak naprijed. S obzirom na otkriće, liječenje depresije lijekovima protiv upale moglo bi da bude predmet budućih istraživanja.

GRACIJA 177/mart 2020.

Možda vas zanima

PRATITE NAS I NA INSTAGRAMU

NEDAVNO OBJAVLJENO