Razgovarao Danilo Brajković
Foto Vesela Mišković
Japanski inženjer Kikuo Ibe, tvorac svjetski popularnih G-SHOCK satova, nedavno je prvi put posjetio Crnu Goru, a u Podgorici se obreo zahvaljujući početku distribucije Casio satova za Leandro Jewerly & Watches. Najotporniji G-SHOCK satovi danas vladaju planetom, ali prije više od 35 godina, kada je Ibe, vođen nemirnim istraživačkim duhom, predstavio zamisao o nesalomljivom satu – bilo je upitno hoće li ta ideja uroditi plodom. Štaviše, na zvaničnom sajtu G-SHOCK brenda podsjećaju da je Ibeova ideja, a u to vrijeme obavljao je ulogu dizajnera za spoljašnji izgled, zvučala prilično nekonvencionalno, čak i besmisleno. Uprkos tome, na internom sastanku prijedlog je usvojen, formiran je tim od svega tri osobe, a uz dirigentsku palicu Ibea zapravo je otpočela nova era satova. Ispostaviće se da je svemu kumovao nesrećan slučaj, odnosno činjenica da je Ibe svojevremeno polomio sat koji mu je poklonio otac, a u želji da se niko ne osjeti tužno poput njega u tom trenutku – odlučio je da stvori nesalomljiv sat. U početku je jedan od ciljeva bio i da konačno omogući radnicima na izgradnji puteva da uživaju u pogledu na sat, bez bojazni od eventualnog loma. Implementacija savremenih tehničkih dostignuća, šarolikost stilova i boja te misija da obilazi zemlje poput Crne Gore, u kojoj brend još nije bio zastupljen, priznaje Ibe, i dalje ga pokreću – u skladu sa konceptualnim sloganom – Never Give Up (Nikada ne odustaj).
Osvrnimo se na Vaš početak u kompaniji Casio, da li ste oduvijek sanjali da postanete dizajner?
– Odlučio sam da pristupim kompaniji Casio zato što je meni, kao inženjeru, uvijek bilo veoma važno da radim nešto izazovno, a upravo to mi je donio angažman u takvoj kompaniji.
Casio je tokom 80-ih godina prošlog vijeka bio prepoznat kao velika kompanija, zahvaljujući razvoju digitrona i ručnih satova. Šta Vas je tada najviše inspirisalo?
– Casio je kompanija koja se bavi digitalnom tehnologijom. Razvili smo i digitrone, digitalne kamere, muzičke instrumente, satove. Uz pomoć digitalne tehnologije i naših proizvoda, uspjeli smo da umrežimo sve naše korisnike i omogućili smo im da sve proizvode koriste vrlo lako i uz dozu zabave.
Kako se uopšte rodila ideja da napravite G-SHOCK brend?
– U to vrijeme, kada sam počeo da razvijam ideju za G-SHOCK, desilo se zapravo to da sam polomio svoj sat, koji sam dobio kao poklon od oca. Bio mi je to veoma važan poklon, ali nesrećno sam ga polomio u kancelariji. Bio sam veoma tužan, a odjednom sam odlučio da razvijem nesalomljiv sat. To je bio početak.
Na koji način je Vaš tim uticao na razvoj brenda? Da li su svi članovi vjerovali u ostvarenje ideje?
– Postojalo je nekoliko sličnih timova za razvijanje ideje. Recimo, jedna grupa je radila na kreiraju novog stila, druga se bavila novim tehnologijama, treća novim materijalima. Važno je bilo da te grupe međusobno sarađuju i razmjenjuju mišljenja, kako bismo na kraju došli do zajedničke vizije i rješenja.
Ipak, u jednom trenutku ste zamalo odustali od G-SHOCKA. Kako ste uspjeli da prevaziđete krizu?
– Da, u jednom trenutku sam zamalo odustao. Ipak, moj tadašnji cilj je bio da kreiram satove za ljude koji su radili na izgradnji puteva. Oni nisu nosili satove jer su se lako lomili. Moj san u tom trenutku bio je da im omogućim da nose satove dok su na poslu. Uz pomoć tog sna sam zapravo nastavio dalje misiju G-SHOCKA.
Da li je konceptualni slogan Never Give Up proizašao baš iz te situacije?
– Slogan Nikada ne odustaj je plod mojih tadašnjih misli. Danas opet ponavljam istu poruku, jer ako to stalno govoriš sebi onda te dodatno motiviše.
Kako je japanska kultura uticala na dizajn i razvoj brenda?
– Nije samo japanska kultura uticala na razvoj i dizajn brenda, već i japanska tradicija i tehnologija. Znate, japanska tehnologija je veoma tačna. Sve smo to nekako implementirali u G-SHOCK satove.
Iako ste se fokusirali na funkcionalnost, G-SHOCK je postao i modni simbol. Kako je došlo do toga?
– G-SHOCK u osnovi ima snažan karakter, posjeduje novu tehnologiju, nekoliko varijacija boja i nekoliko različitih stilova. Sve to doprinijelo je da ljudi cijene G-SHOCK i samim tim prihvatili su ga i kao dio modne kulture.
U 2018. G-SHOCK proslavio je 35 godina od osnivanja. U čemu se ogleda vizija koju imate za narednih 35 godina?
– U budućnosti će G-SHOCK sigurno doživjeti više inovacija, ali moj san je da obilazim države u kojima brend još nije zastupljen. Želim da pričam o brendu. To je i jedan od razloga zbog kojih sam posjetio Crnu Goru.
Često pominjete tehnološke inovacije. Šta konkretno možemo očekivati u budućnosti?
– G-SHOCK je uvijek koristio napredna tehnološka dostignuća, poput sonara, senzora, blututa i GPS-a. Uvijek ćemo biti rame uz rame sa najnovijim tehnologijama. Korisnici uvijek očekuju od nas nešto novo i to je veoma inspirativno.
Tačnost je oduvijek bila važan dio civilizacijskih tekovina. Kakav je Vaš stav o tome i upotrebi vremena?
– Vrijeme nam je dato svima, a u zavisnosti od toga kako ga koristite – možete izvući pozitivnu ili negativnu stranu. Nažalost, i ja uvijek pravim greške, često uzaludno potrošim dio vremena.
Šta preporučujete drugim dizajnerima? Kako pronaći put do uspjeha?
– Ako počneš da se baviš nečim tu je uvijek izazov, ispred tebe. Takođe, ako ideš preko toga, možeš napraviti nešto sasvim novo. Molim vas, nikada ne odustajte, neka vas taj duh vodi i kreirajte novi svijet.
Prvi put ste boravili u Crnoj Gori. Da li ste uživali i šta Vam se najviše svidjelo?
– Život u Japanu je u skladu s tim da je riječ o preciznoj državi koja cijeni tačnost. Opet, uvijek je tu i pritisak, pa uvijek žurim negdje. U Crnoj Gori ljudi su opušteni, uvijek nasmijani. Veoma je prijatno biti u takvoj državi. Dobra stvar je što sam vidio prelijepu obalu, pejzaže, lijepe planine. Čini mi se da je ovo dobra zemlja.
