Kada se živa u termometrima penje sve više, postaje nepodnošljivo vruće i veoma sparno, i tada se apeluje na djecu i starije da budu oprezniji, te da iz kuće izlaze samo u ranim jutarnjim ili večernjim časovima. Ali, nisu ugrožene samo ove starosne grupe, na sve čudniju klimu koja podsjeća na tropsku, često se žale i mlađe i osobe srednjih godina.
Toplotni udar se manifestuje slabošću, zbunjenošću i povišenom tjelesnom temperaturom, koža postaje crvena, a otkucaji srca ubrzani. Uzrok je visoka temperatura vazduha udružena s visokim procentom vlage uz nedostatak vjetra. U takvim uslovima tijelo ne uspijeva dovoljno da se znoji, te tjelesna temperatura raste. Ove simptome nikada ne treba potcjenjivati, jer ako se odmah ne reaguje može da dođe do gubitka svijesti. Treba leći u hlad, najbolje na pod, podići noge i hladiti se lepezom ili nečim sličnim. Ako je situacija teška, treba skinuti odjeću i tijelo hladiti vlažnom krpom ili spužvom. Sem toga, obavezno treba piti vodu (ne smije biti pretjerano hladna) pomiješanu s malo soli. U slučaju gubitka svijesti, najbolje je pozvati hitnu pomoć. Kako biste izbjegli toplotni udar dovoljno je boraviti u zatamnjenoj provjetrenoj prostoriji i izbjegavati obavljanje težih poslova sredinom dana, kada su temperature najviše.
Sunčanicu karakterišu glavobolja, mučnina, povraćanje i pretjerano crvenilo kože, do kojih dolazi usljed pretjerane izloženosti suncu bez kape ili šešira na glavi. Potrebno se odmah skloniti u hlad i hladnom vodom kvasiti zglobove ruku i sljepoočnice. Izgorjelu kožu obilno namazati hidratantnom kremom, ukoliko nemate pri ruci specifičnu kremu koja se nanosi poslije sunčanja. Sunčanicu ćete da izbjegnete ukoliko se ne izlažete suncu tokom najtoplijeg dijela dana, a ne zaboravite pamučni ili šešir od pruća.
Hipotenziju ili pad krvnog pritiska prepoznaćete po vrtoglavici, pospanosti, opštem osjećaju slabosti. Obično se dešava osobama koje inače imaju nizak pritisak: tijelo se ubrzano znoji, kapilari se šire usljed toplote i pritisak opada. U ovom slučaju treba leći i podići noge, kako bi se pojačala moždana prokrvljenost, piti vodu s dodatkom minerala u malim gutljajima. Kako biste izbjegli naglo opadanje krvnog pritiska pijte dosta tečnosti, najbolje vode i to oko dva litra dnevno. Izbjegavajte alkohol i jedite što više voća i povrća. Ne izlazite između 11 i 16 časova, i nikada nemojte naglo da ustajete iz ležećeg položaja.
Otečenost nogu i stopala javlja se često tokom ljeta. Toplota vazduha uzrokuje širenje krvnih sudova i otežava cirkulaciju. Kako biste izbjegli pojavu otečenosti, nekad je dovoljna masaža hladnom vodom: uvijek tuširanje počnite od stopala prema gore. Sjedite li dugo, povremeno prošetajte nekoliko minuta na vrhovima prstiju. Ako ste na moru, godiće vam šetnja plićakom.
Herpes simplex na usnama javlja se nakon dužeg izlaganja jakim sunčevim zracima, a najčešće ga prati neprijatan osjećaj žarenja. Virus herpesa nalazi se u našem organizmu i biva aktiviran kada nije najsnažniji ili usljed nekog okidača, kao što je sunce tokom prvih dana izloženosti. Nakon pojave plikova treba nanijeti antivirusnu kremu, sposobnu da umanji ili zaustavi infekciju. U sprečavanju ove neestetske i neprijatne pojave može da pomogne stik za zaštitu usana od sunca s visokim faktorom koji treba da nanosite svakoga sata.
