Konflikti s prijateljima, bliskim osobama i članovima porodice česti su kod velikog broja ljudi. Ponekad se zna desiti da dođemo u sukob i s osobama koje uopšte ne poznajemo, s potpunim strancima, najčešće u redovima u banci i pošti, naprimjer, kao i u javnom prevozu u vrijeme špice. Takvi konflikti su obično rezultat nesporazuma, razlika u ličnim stavovima, vrijednostima i vjerovanjima, zatim mogu biti u pitanju suprotni interesi te nezadovoljene potrebe ili nesposobnost izražavanja vlastitih mišljenja i osjećanja.
Zahlađenje odnosa je najčešća posljedica, a kada je riječ o konfliktu s radnim kolegama, oni mogu da iniciraju i druge probleme na radnom mjestu. Konflikti su potrebni u slučajevima kada dovode do konstruktivnih promjena i djeluju tako što podstiču grupu na veću produktivnost. Potrebno je i poželjno da svako nauči da izbjegava nepotrebne konflikte, a da ih u slučaju njihovog pojavljivanja zna riješiti na obostranu korist.
Do konflikta generalno dolazi u slučaju kada primjećujemo da neka osoba negativno djeluje (ili bi mogla da djeluje) na određene, nama bitne, ciljeve. Uz to se neizbježno pojavljuju i snažne emocije, nemir, ljutnja i neshvaćenost. Ukoliko se radi o bliskim ljudima, najvjerovatnije ćemo se potruditi da riješimo nastalu situaciju kako ne bismo narušili ili prekinuli nama značajan odnos.
Na poslu najčešće nismo u mogućnosti da biramo saradnike, ni da se sasvim povučemo iz neugodne situacije. Kolege ne poznajemo dovoljno, neki nam nisu ni posebno simpatični, ali je veoma važno da s njima zadržimo dobar poslovni odnos. Važno je da se znamo postaviti na pravi, diplomatski, način, te naučiti kako da izbjegnemo i riješimo konflikt – kako biste bili produktivni, ali i srećni na radnom mjestu.
VRSTE KONFLIKTA
Postoje tri vrste konflikta: konflikti vezani uz odnose, uz procese i uz ciljeve. Konflikti ciljeva i procesa su potrebni, u umjerenim količinama, naravno, jer podstiču na preispitivanje ciljeva i načina rada, stimulišu diskusiju i nastanak ideja. Istraživanja su, s druge strane, pokazala da su konflikti vezani za međuljudske odnose skoro uvijek disfunkcionalni te ih je potrebno svesti na najmanju moguću mjeru. Kako?
Naučite da prihvatite različitosti, a to se odnosi na razlike u kulturi, u mišljenju, u stavovima, kao i polne razlike. Dobar odnos je moguće izgraditi na međusobnom poštovanju i priznavanju svačije individualnosti, uz stav da ne postoji ispravan ni pogrešan kulturalni model. Poštovanje različitosti bogati nas same: razmjena mišljenja u komunikaciji sa drugom osobom je poseban proces, jer jedno od drugog – učimo. Pokušamo li da zanemarimo ili ignorišemo i razlike – stvoriće se neugodna atmosfera. Ne možemo očekivati da svi misle kao mi, ni je dobro da svi isto misle, različite misli pojedinaca su bogatstvo svakog tima i čine ga uspješnijim od pojedinca.
Komunicirajte direktno, otvoreno, jasno i konstruktivno. Učinite li to, olakšaćete drugima da shvate vašu poziciju i dati im primjer kako želite da se oni vama obraćaju, način na koji želite da sa vama razgovaraju.
budite otvoreni, kreativni i pronađite zajednički interes sa suprotnom stranom
Naučite da slušate, jer je to preduslov efikasne komunikacije. Umijeće slušanja polazi od nas samih, potrebno je osvijestiti vlastite emocije, vjerovanja i očekivanja. Samo na taj način možete zaista da čujete ono što vam govori druga osoba. Razumijemo li sebe, moći ćemo razumjeti i druge.
Ne dozvolite emocijama da utiču na posao. Ovaj savjet je naročito važno poštovati u stresnim situacijama, kada treba zadržati hladnu glavu i reagovati konstruktivno. Još stariji savjet je: brojite do deset!
Kada je potrebno – zatražite pomoć! Ponekad je potrebno sebi priznati da nešto nismo u stanju sami da učinimo. Postoje i oni primjeri kada možemo sve sami, ali to ne znači da i moramo. Ako tražimo pomoć, ne znači da smo nesposobni!
Imajte povjerenja u saradnike, čekate li tuđu grešku, budite sigurni da ćete dočekati i priliku za svađu.
Stavite se u “tuđu kožu”! Razumijevanje problema iz tuđe perspektive može mnogo pomoći u upravljanju konfliktom. Prihvatimo li tuđe načine gledišta u istoj situaciji, pomoći će nam u razumijevanju suštine problema. Na taj način ćemo uvježbati vlastitu empatiju, sposobnost za razumijevanjem ponašanja i osjećaja druge osobe. Kada jednom shvatimo kako se određeni radni kolega osjeća, biće nam jasnije njegovo ponašanje.
Nađite rješenje na obostranu korist. Ljudi uglavnom precjenjuju vrijednost kompromisa. Radi se o onim situacijama kad obje strane odustanu od nečega njima vrijednog, a kao posljedicu imaju vlastito nezadovoljstvo. Mnogo bolje je traženje takozvanog win-win rješenja – budite otvoreni, kreativni i pronađite zajednički interes sa suprotnom stranom. Sigurno postoji rješenje kojim će obje strane biti zadovoljne. Potrebno se samo potruditi i pronaći ga.
Izvucite korist iz konflikta. Potrebno je na konflikte gledati kao na resurs, kao na priliku za rast, razvoj i učenje. (S.C)
