Kraljica proljeća

Magnolije su predivan ukras u bašti, a sade se u rano proljeće

Prema dostupnoj literaturi, magnolija je stari rod s više od 240 cvjetnih vrsta, a ime je dobila po francuskom botaničaru (Pierre Magnol). Pronađeni su fosilizovani primjerci magnolije stariji od 20 miliona godina.

Magnolije najbolje uspijevaju u polusjenci, na mjestu zaštićenom od mraza i hladog vjetra. Zemlja za sadnju mora da bude rastresita i blago kisela, sposobna da zadržava vlagu. Budući da imaju plitak korijenov sistem, trebalo bi da se zasade plitko i prekriju slojem malča. Novu biljku prvih godina redovno zalivajte, a prve cvjetove očekujte tri godine poslije sadnje. Da bi se magnolija lijepo razvijala i cvetala, svake godine je prihranjujte đubrivom koje ne sadrži kreč. Prijaće joj i malo kisele zemlje, koju možete naći ispod borova. Orezivanje obavite krajem zime ili u rano proljeće, tako što ćete prorijediti guste grane i odstraniti uspravne grane-vodopije. Rezove premažite kalemarskim voskom. Magnoliju sadite samostalno ili dovoljno udaljenu od drugih biljaka.

Najčešće se gaje i omiljene vrste su:
Magnolia stellata je spororastući listopadan grm ili manje drvo visoko 1,5 do 2,5 m. Ima elegantne, mirisne snježnobele ili blijedoroze cvjetove, ovalnog ili elipsastog oblika, koji se pojavljuju u martu, godinu dana posle sadnje. Pogodna je za male bašte.
Magnolia soulangeana se smatra kraljicom magnolija. Raste kao široki grm ili drvo visoko 4 do 6 m. Cvjetovi su veliki, purpurno ružičasti ili bijeli, zvonastog oblika i podsjećaju na lale.
Magnolia grandiflora je prelijepo zimzeleno drvo, koje raste do 10 m. Cvjetovi bež nijanse su krupni, veoma mirišljavi i pojavljuju se od jula do avgusta. Dobro podnosi kratkotrajne mrazeve i temperaturu do minus 20 stepeni. Listovi su tamnozeleni, a s naličja bakarne nijanse.

VIA novosti.rs

Možda vam se dopada

Komentari

učitavam...