Neki ljudi oduvijek žive zdravo, to je jednostavno njihov životni stil. Dok se neki, zapravo većina, trude u nastojanju da izbjegavaju ono što šteti zdravlju. To nastojanje i briga, sasvim logično, s godinama postaju sve izraženiji. Svjesni smo koliko loše navike negativno djeluju na naše zdravlje, a znamo li da li je i kako moguće umanjiti posljedice.
Brza hrana Ako su pomfrit, hamburgeri i čizburgeri s mnogo dodataka, uglavnom pojedeni snogu, često na vašem jelovniku, ne morate da tražite druge razloge za višak kilograma i povišen holesterol. Istraživanja pokazuju da taloženje masnoće na krvnim sudovima počinje nepuni sat nakon konzumiranja brze hrane. S vremenom će takav način ishrane da dovede do gojaznosti, dijabetesa i kardiovaskularnih oboljenja. Ukoliko ne možete da odolite ovoj vrsti hrane, smanjite rizik od oboljenja svakodnevnim unošenjem vitamina C i E, te svakodnevnim 30-minutnim vježbanjem.
Kofein Dvije šolje kafe dnevno uz unošenje namirnica koje sadrže kalcijum i neće biti nikakvih neželjenih efekata, mada nije dokazano da ukoliko pijete manje od šest šoljica postoji ikakav rizik od kardiovaskularnih bolesti ili karcinoma. Unošenje više od 300 miligrama kofeina uz nedovoljno kalcijuma može s vremenom dovesti do osteoporoze. Dok postoje istraživanja koja dokazuju da je manja vjerovatnoća od obolijevanja od dijabetesa tipa 2 kod osoba koje umjereno i tokom duže vremena unose kofein. Dakle, kafa u umjerenim količinama može biti korisna.
Pušenje Trajno šteti zdravlju. Broj pušača među ženama posljednjih je godina naglo porastao. Najveći broj oboljelih od raka pluća upravo su pušači. Ako prestanete da pušite znatno će se smanjiti rizik od nastajanja raka pluća. Neka druga oštećenja pluća nastala kao posljedica pušenja, kao što su bronhitis ili emfizem, mogu se ponovo javiti nakon prestanka pušenja. Nakon prestanka pušenja možete da otklonite rizik od kardiovaskularnih bolesti. Samo 24 sata nakon prestanka pušenja funkcija krvnih sudova postaje normalna, nakon godinu dana rizik od srčanog udara je duplo manji, a nakon 15 godina rizik od kardiovaskularnih bolesti je isti kao kod nepušača. Vaš organizam će se brže oporaviti od posljedica pušenja uz primjereno svakodnevno polučasovno vježbanje. Potrebno je jesti što više voća i povrća, a oštećenje ćelija može se smanjiti unošenjem veće količine vitamina B12.
Alkohol Ako ne pretjerujete, čaša crnog vina dnevno, naprimjer, čak može biti korisna u sprečavanju srčanih oboljenja. Veće količine alkohola će trajno ugroziti vašu jetru, pankreas i mozak.
Jako sunce i glasna muzika
Ne treba zaboraviti pretjerano sunčanje, kao ni pretjerano izlaganje buci. Pretjeran boravak na suncu povećava rizik od raka kože. Korisno je i ljeti i zimi zaštititi kožu kremama za sunčanje s odgovarajućim zaštitnim faktorom. Ako ste često boravili ili boravite u bučnim prostorijama, glasno slušate muziku sa slušalicama u ušima, to može biti uzrok slabijeg sluha ili zujanja u ušima. Prema istraživanjima provedenim na osobama sa oštećenim sluhom utvrđeno je da je njih 30% dugotrajno bilo izloženo velikoj buci. Ako u radnoj prostoriji ne čujete osobu koja je tri metra udaljena od vas ili morate glasno govoriti kako bi ona čula vas – radi se o pretjeranoj buci, štetnoj za vaš sluh.
