Marijana Kadić Bojanić: Stvaramo društvo jednakih šansi

“To što je Televizija Vijesti najgledanija, a portal Vijesti najčitaniji je dokaz da smo mi živo društvo koje daje šansu drugačijem mišljenju”, kaže izvršna direktorica Televizije Vijesti i Daily Press-a

Razgovarala Svetlana Peruničić

Izvršna direktorica Televizije Vijesti i Daily Press-a, Marijana Kadić Bojanić, od prvih koraka u novinarstvu u Monitoru 1999. godine, prešla je dug i veoma težak put do menadžerke i pozicije prve žene na čelu najuticajnijih medija u Crnoj Gori. U godini kada Nezavisni dnevnik Vijesti slavi 25 godina postojanja i dalje je stava da samo posvećen rad, inovativnost i profesionalan pristup poslu mogu da daju dobre rezultate.
Uprkos brojnim profesionalnim obavezama nije prestala da se bavi i humanitarnim akcijama i ekološkim aktivizmom, za šta je dobila i brojne nagrade, između ostalog i nagradu za filantropiju Iskra. Kaže da joj je kuvanje najveća strast i da se, kao majka troje djece, za “odsustvovanje” iz kuće zbog obima svakodnevnog posla zbog koga nerijetko ostaje do kasno u noć, pokušava “iskupiti” nekom dobrom i zdravom tortom ispečenom u ponoć, kulinarskim delicijama tokom vikenda ili nekim zabavnim izletom.

Nezavisni dnevnik Vijesti je 1. septembra proslavio 25 godina postojanja. Rekli ste tim povodom da je to veliki praznik ne samo za sve iz Vijesti, već za cijelu Crnu Goru. Zbog čega tako mislite?
– Konačno imamo dokaz da posvećen rad, inovativnost i profesionalan pristup poslu mogu da daju rezultate čak i u društvima kakvo je naše. Iako smo svi svjesni problema sa nepotizmom, korupcijom i organizovanim kriminalom u našoj zemlji – nije sve tako crno i postoji način, doduše put je težak i prepun neizvjesnosti, da se uspije i bez nezakonitih i netičnih prečica. Crna Gora je, zahvaljujući prirodnim ljepotama, savršeno mjesto za život. No, društvo moramo da unapređujemo i sistem poboljšavamo iz dana u dan. Mediji, profesionalni i nezavisni, su oni koji detektuju probleme i upozoravaju moćne u društvu da moraju da ih riješe zbog dobrobiti cijele zajednice. To što je Televizija Vijesti najgledanija, a portal Vijesti najčitaniji je dokaz da smo mi živo društvo koje daje šansu drugačijem mišljenju. No, pred nama je još dug put stvaranja institucija koje će omogućiti da ovo postane društvo jednakih šansi.
Po mnogima, najveći uspjeh je akcija vraćanja knjige u domove građana. Koje bi uspjehe za četvrt vijeka postojanja Vijesti posebno izdvojili?
– Nevjerovatno je koliko je snažna veza među ljudima kada se jednom stekne povjerenje, a onda i godinama održava. Nakon mračnih devedesetih, kada su knjige postale luksuz u materijalnom i duhovnom smislu, Vijesti su ih vratile u crnogorske domove. Sada da obiđete crnogorska domaćinstava, teško da biste našli neko koje nema makar jedan komplet knjiga iz neke od edicija Vijesti. Bila je to prava kulturna revolucija. Jedna od najvećih u zemlji. Najveći podvig Vijesti je to što postoje četvrt vijeka nakon nastanka, i pored svih snažnih udaraca koje su pretrpjeli osnivači, urednici, zaposleni… I što su medij sa najviše povjerenja građanki i građana. Podvig je i što su se širile i unapređivale svih ovih godina. Prije gotovo 15 godina nastala je Televizija Vijesti, već godinama najgledanija u zemlji, a prije 11 portal koji ruši sve rekorde čitanosti. Medijski profesionalci koji rade u Vijestima čine tim koji stvara najbolji medijski sadržaj u zemlji.
Na jednoj od konferencija na kojoj ste učestvovali založili ste se za opstanak štampanih medija, koji su evidentno u krizi. Zašto su štampani mediji toliko važni?
– Novine su danas najsporiji medij. Imate najviše vremena da napišete tekst za štampani medij, a samim tim i da provjerite sve činjenice, da važna dešavanja stavite u ispravan kontekst. Zato su novine važne i zato im treba produžiti “život” što je duže moguće.
Da li bi, zbog toga, bila potrebna veća pomoć države i u kom obliku?
– Posao države je da postavi sistem tako da funkcioniše u interesu građanstva i da ima mehanizme rješavanja problema kada se oni dese. Naše institucije sistema nijesu uspjele da osiguraju ni jedno, ni drugo. Lijek su dobri zakoni koje sprovode nezavisne i profesionalne institucije koje samo i jedino žele da rade u javnom interesu. Bojim se, puno će još borbe trebati da se ostvari taj moj san.

“Nije jednostavno u ovakvom društvu raditi odgovoran posao i biti majka troje djece” / Foto Bojan Gnjidić

I sami ste bili novinarka. Karijeru ste počeli u nedjeljniku Monitor 1999. godine, a od 2008. prešli ste na TV Vijesti. Kako je izgledao prelaz iz nedjeljnika na televiziju, s obzirom na to da su to dva potpuna različita medija?
– U Monitoru sam naučila da živim novinarstvo. To je kolijevka crnogorskog novinarstva na koju smo, svi koji smo iz nje potekli, posebno ponosni. Tu sam stekla temeljna novinarska znanja, upoznala medijsku zajednicu, stvorila kontakte koji su najveće bogatstvo ove profesije. Televizija je došla kao nova odaja u medijskom hramu. Odaja prepuna prozora punih svjetlosti, gdje ste stalno izloženi gledalištu, predlozima, idejama, komentarima… Naučite da na ulici razgovarate sa nepoznatim ljudima jer oni vide spasonosno rješenje u tome što su vas prepoznali, rekli šta ih muči, zamolili da moćnima postavite pitanje i da ih pozovete na odgovornost. Televizija je moćan medij koji, ako profesionalno radi, može da bude snažan oslonac javnom interesu, kao što je to naša televizijska kuća.
Osim pozicije koju zauzimate u kompaniji Daily Press, potpredsjednica ste Asocijacije menadžera Crne Gore za oblasti liderstva i poslovnih žena. Od Asocijacije, ali i drugih poslovnih udruženja, dobili ste u nekoliko navrata priznanja za menadžerski rad. Koliko Vam ta priznanja znače?
– Ta moja transformacija od novinarke do menadžerke se desila usljed problema sa kojima se Televizija Vijesti suočila u poslovanju prije više od osam godina. Prihvatila sam da budem izvršna direktorica medija koji se nalazio u enormnim finansijskim problemima zbog kojih smo ostali bez atraktivnog kupljenog programa, i ljudi su počeli da odlaze. Bila su to teška vremena. Naučila sam mnogo. Savladala mnogo znanja i vještina koje do tada nijesam znala i imala. Naučila koliko je tim važan. Novinarski i menadžerski posao imaju puno sličnosti. Brzina je nevjerovatno važna, dostupnost pravim informacijama, kontakti, posvećenost poslu i stalno učenje. Priznanja su mi draga i važna jer dolaze od organizacija u čijim žirijima sjede ljudi koji znaju koliko je teško raditi posao na ovako malom, neregulisanom tržištu.
Kroz USAID-ov Program pomoći medijima na Balkanu (BMAP) izabrani ste među šest žena sa Balkana koje se među rijetkima nalaze na upravljačkim pozicijama u medijima i koja je svojim proaktivnim pristupom podizanjem upravljačkih standarda i rezultatima rada zaslužila da ponese epitet heroine Balkana. Smatrate li da je broj žena na upravljačkim pozicijama poražavajuće mali?
– Koliko nam je društvo neemancipovano i sa čim se žene na važnim funkcijama suočavaju čudo je da ih i ovoliko imamo. Žene su, u prosjeku, školovanije od muškaraca, ali i manje plaćene. Možda zvuči kao paradoks ali, zapravo, žene su nerijetko lojalnije i odanije, posvećenije i energičnije. Bore se za svoje mjesto pod suncem i daju sve od sebe. Treba im otvoriti sva vrata i pružiti maksimalne mogućnosti. A tu je, opet, sistem važan. Javni vrtići u kojima će djeca biti adekvatno zbrinuta, što znači da ne borave u velikim grupama u kojima su neprekidno izložena infekcijama. Kad je zaposlenoj majci dijete bolesno, ona mora da čeka beskrajne redove u javnim zdravstvenim ustanovama, da odsustvuje danima sa posla. Majke nemaju za svoju djecu dobro organizovane vannastavne aktivnosti. Gradski prevoz ne funkcioniše pa moraju da budu i vozači sa nastave na aktivnost i nazad. Nema sistema zdrave đačke užine… Sve je to još daleko od sistemskih rješenja koja će majkama omogućiti da rade i uživaju u roditeljstvu istovremeno. Takođe, ne treba da zaboravimo ni stigmatizaciju žena koje su se odlučile da nemaju djece ili ne mogu da ih imaju. To je posebno veliki teret koji nosi ovo tradicionalno društvo gdje su uloge davno podijeljene i teško mijenjamo uvriježene stavove. Jedva čekamo da izađe novi model pametnog telefona i sve njegove prednosti ćemo iskoristiti da uljepšamo pojavu na društvenim mrežama. A prednosti osoba iz našeg okruženja često nećemo podržati ili uvažiti jer imaju neku “falinku” za koju ni ne razmatramo zašto je tako tretiramo. Emancipacija je nešto što nam tek slijedi.
Funkciju izvršne direktorice TV Vijesti preuzeli ste 2014. godine, od 2018. godine ste na čelu dnevnih novina i portala Vijesti, ali za sve ove godine nijeste prestali da se bavite humanitarnim akcijama i ekološkim aktivizmom. Za svoj angažman na tom polju dobili ste nagradu za filantropiju Iskra. Da li smo dovoljno humani i šta treba uraditi da se ljudi animiraju da više pomažu onima koja je pomoć neophodna?
– Baveći se humanitarnim radom upoznala sam mnogo sjajnih ljudi, velikih dobrotvora i onih koji su spremni da volonterski rade dan-noć samo da bi nekome pomogli. Mislim da je na tom polju napravljen veliki iskorak i da je sve više ljudi, porodica i organizacija koje su spremne da pomognu. Sad smo došli u drugu krajnost, da je lakše putem SMS-a prikupiti veliki novac za liječenje nekog djeteta, nego pokrenuti sistem da se mijenja kako bi svi bili zdravstveno i socijalno zbrinuti. Sada je vrijeme da se izvrši pritisak na donosioce odluka, kako se to popularno kaže, da upogone taj tromi i osiromašeni socijalni, zdravstveni, školski sistem i da on bude na na usluzi svima, a ne samo onima koji imaju dobru vezu.
Majka ste troje djece, a oni koji Vas poznaju kažu da ste, uz sve brojne obaveza na poslovnom planu, posvećena porodici. Kako postižete tu ravnotežu i usklađujete poslovne i porodične obaveze?
– Nijesam posvećena koliko bih željela i koliko je moja majka bila meni posvećena. Ipak, to što ne znam kako izgledaju njihovi školski udžbenici ima i svoju dobru stranu – naučili su rano da je škola njihova odgovornost. Djeci je najvažnije prenijeti osjećaj sigurnosti, da ste tu kad treba pomoć, da ste tu kad treba savjet, naučiti ih da ništa nije crno-bijelo, da imaju pravo na svoj stav, na kritičko mišljenje, na postavljanje pitanja i dobijanje odgovora. Radim često i do kasno uveče, a onda pokušam da se iskupim nekom dobrom i zdravom tortom ispečenom u ponoć. Nekim kulinarskim delicijama tokom vikenda. Nekim zabavnim izletom. Nije jednostavno u ovakvom društvu raditi odgovoran posao i biti majka troje djece. No, tu je naša baka Zlata koja neumorno brine o svakom detalju.
Koliko Vam u tome pomaže suprug Dejan?
– Bez njegove posebne energije, posvećenosti i razumijevanja sve bi bilo nemoguće. Nas dvoje smo po mnogo čemu drugačiji i naše navike i tempo su potpuno različiti. Međutim, umjesto da se sudaramo, mi se nadopunjujemo i živimo harmoničan i miran porodični život, bitno drugačiji od svega što se dešava tokom radnog dana. Naš dom je naša mirna luka, ušuškano mjesto za uživanje. Otkad smo preselili na selo i živimo okruženi prirodom, naš dom je još bajkovitiji.
Aktivni ste na društvenim mrežama, volite da putujete, a imate hobije. Koji su to hobiji i koliko Vam pomažu da savladate svakodnevni stres?
– Kuvanje je moja najveća strast. Ti mirisi i ukusi koji me vraćaju u djetinjstvo, vode u daleke krajeve, otkrivaju nova iskustva i doživljaje. To je zlata vrijedan hobi jer traži od vas punu koncentraciju, posvećenost, inovativnost, ali i uzvraća nezaboravnim momentima. Prvo – velikom radošću kad uspijete u svom slatkom naumu, pa onda još kad se porodica i prijatelji okupe oko trpeze i uživaju satima u razgovoru. To su momenti koji daju slast životu i koji vam ne daju da postanete ogorčeni u svojoj borbi za bolji i pravedniji svijet.
Da li, pored sveg posla koji imate, uspijevate da pratite modne trendove i brinete o izgledu?
– Nažalost, obaveza je previše pa vremena za tako nešto nikada ne ostane. No, poštujem domaće snage, sposobnost, kreativnost i pamet. Tako da naša modna kreatorka Milena Đurđić ima divne ideje i modne izvedbe za važne društvene događaje, dok Gabrijela Vukašinović pravi ručno rađene torbe koje daju poseban pečat svakoj kombinaciji. Nadam se da će naša industrija, pa i modna, imati priliku da zavrijedi više pažnje makar građanki i građana Crne Gore, ali i da zainteresujemo region i svijet za ono što imamo.
Šta očekuje Vijesti u narednom periodu?
– Uspjeh, kao i do sada. Trenutno najveća novost je TV šou Make it happen koji kreće sredinom novembra, a koji radimo u koprodukciji sa londonskom kućom na čijem je čelu Lazar Vuković. U pitanju je emisija u kojoj će mladi ljudi predstavljati svoje biznis ideje, a četvoročlani žiri postavljati pitanja, ocjenjivati, nuditi partnerstva, davati šanse. U žiriju su članica uprave Hipotekarne banke Ana Golubović, Ivica Tatar, vlasnik Logate firme, Lazar Vuković i ja. Nadam se da će ovo biti tek prvi od mnoštva uspješnih serijala Make it happen.

Gracija 207, novembar 2022.

 

Možda vas zanima

Nedavno objavljeno