MILENA POPOVIĆ SAMARDŽIĆ: Dezinformacije su pogubnije od neinformisanosti ili neznanja

“Najefikasnija prevencija malih boginja je vakcinacija. Osobama koje su bile u kontaktu sa inficiranim, a kod kojih nije prošlo više od 72 h od kontakta, savjetuje se što hitnija vakcinacija. Čak i tako kasno sprovedena vakcinacija može značajno da ublaži kliničku sliku i skrati period trajanja bolesti”, kaže dr Milena Popović Samardžić

spot_img

Razgovarala Svetlana Peruničić/Foto Vesela Mišković

U Podgorici i Budvi prošlog mjeseca je proglašena epidemija morbila, a s obzirom na to da se lako prenose, sa početkom školske godine može se očekivati porast broja inficiranih. Kako je za Graciju kazala dr Milena Popović Samardžić, spec. epidemiologije, porast broja inficiranih se može očekivati naročito sa nastupanjem hladnijih dana i češćim boravkom u zatvorenom prostoru. S obzirom na mali procenat vakcinacije djece MMR vakcinom, navodi da su možda u osnovi problema nedovoljna zdravstvena prosvijećenost, nepovjerenje u institucije i nedovoljno snažna i jasna borba protiv dezinformacija. Roditeljima je, pojasnila je, s jedne strane utjeran strah da MMR vakcina može uticati na razvoj njihovog djeteta – uprkos brojnim objašnjenjima da ona ne dovodi do razvojnih poremećaja, dok su, s druge strane, pod teretom informacija koje stižu iz zemalja okruženja, gdje je bilo i nekoliko smrtnih slučajeva od malih boginja, neki roditelji počeli preispitivati svoje odluke.

Prema podacima Instituta za javno zdravlje, manje od 60% predškolske djece trenutno je imunizovano jednom dozom MMR vakcine. Kako je došlo do toga da je taj procenat toliko opao?

– Procenat vakcinisane djece protiv malih boginja, zauški i rubele počeo je da opada prije 10 godina. Moramo naglasiti da je obuhvat vakcinisane djece MMR vakcinom u periodu od 2005. do 2015. bio iznad 95%. Vjerujemo da se promjena raspoloženja građana prema MMR vakcini počela dešavati sa razvojem društvenih mreža, koje su nerijetko korišćene za promociju raznih dezinformacija, netačnih teorija i antivakcinalnih poruka. Već 2016. obuhvat vakcinisane djece MMR vakcinom po prvi put pada ispod 90% i Crna Gora iz jednog stanja javnozdravstvene prosvijećenosti, nažalost, u odsustvu jasne i nedvosmislene reakcije države, uspostavlja trend ozbiljnog i kontinuiranog pada obuhvata vakcinisane djece. U jednom trenutku, preciznije 2022, naći ćemo se na svjetskom začelju po broju vakcinisane djece mlađe od dvije godine života MMR vakcinom sa obuhvatom od samo 18%. Ni ovako drastičan pad nije doveo do konkretne, snažnije reakcije države i sav teret neuspjeha javnozdravstvene politike nosili su pojedinci iz sektora javnog zdravlja i pedijatrije, dok je moć donošenja odluke o promjeni javnozdravstvene politike bila u rukama onih koji su problem odlučili ignorisati. Brojne su greške napravljene tokom proteklih 10 godina, međutim, ono što najviše brine je bojazan da iz svega toga nijesmo ništa naučili.

U Podgorici, u kojoj živi najviše stanovništva, polovina djece predškolskog uzasta nije vakcinisana. Posljednjih dana Dom zdravlja Glavnog grada bilježi povećano interesovanje roditelja za vakcinaciju djece MMR vakcinom. Da li je registrovanje epidemije morbila uticalo na to?

-

– Jeste. Strah je ozbiljan generator akcije. Sa jedne strane, roditeljima je utjeran strah da MMR vakcina može uticati na razvoj njihovog djeteta uprkos brojnim objašnjenjima da MMR vakcina ne dovodi do razvojnih poremećaja. S druge strane, pod teretom informacija koje nam stižu iz zemalja okruženja, gdje smo imali i nekoliko smrtnih slučajeva od malih boginja, neki roditelji su počeli preispitivati svoje odluke. Očigledno je ozbiljno poljuljano povjerenje građana u institucije, moguće i u nauku, medicinu. Dok se nauka se trudi provjerenim informacijama uvjeriti građane šta je u najboljem interesu za zdravlje njihove djece, oni koji plasiraju dezinformacije to rade bez osjećaja odgovornosti za nečiji život ili straha od sankcije. Dezinformacije su pogubnije od neinformisanosti ili neznanja. Nijedna vakcina na svijetu nije ispitana koliko MMR vakcina. Zbog lažnih informacija koje su plasirane upravo od strane jednog ljekara, godinama je vršeno praćenje razvoja djece nakon vakcinacije, učinkovitosti vakcine, učestalosti neželjenih reakcija itd. Toliko studija je pokazalo isti rezultat – ne postoji povezanost između MMR vakcine i autizma. Čak i studije koje su pratile djecu koja imaju starijeg brata ili sestru koji žive sa autizmom – nakon dobijanja MMR vakcine nijesu ispoljili porast rizika od razvoja autizma. Primjera radi, u jednoj od provincija u Japanu sa oko 300.000 stanovnika je najprije, tokom četiri godine, drastično smanjivana upotreba MMR vakcine, a zatim tokom tri godine u potpunosti i obustavljena. Praćenje je pokazalo da je broj djece s autizmom u populaciji upravo ove nevakcinisane djece značajno porastao. Visoko povjerenje u vakcine povezano je sa visokim povjerenjem u nauku. U državama u kojima među građanstvom vlada visoko povjerenje u nauku, očitava se i visoko povjerenje u vakcine. Ova istraživanja takođe pokazuju da društvo koje njeguje visok stepen povjerenja u nauku pozitivno utiče na procjene i odluke pojedinaca. Naše strategije i javnozdravstvene politike moraju biti usmjerene na zdravstveno prosvjećenje, na koherentnost, jačanje obrazovanja, te stvaranje jasnog otklona javnozdravstvenih nauka od partijsko političkih interesa. Nauku krasi integritet, nauka govori jezikom činjenica, dok politika kod nas nerijetko ima za cilj da udovoljava, pa čak i kad to dugoročno nije u najboljem interesu građana. Odgovorno vođenje politike podrazumijeva i donošenje nepopularnih odluka kako biste u konačnom doprinijeli boljem životu građana.

Dok se nauka se trudi provjerenim informacijama uvjeriti građane šta je u najboljem interesu za zdravlje njihove djece, oni koji plasiraju dezinformacije to rade bez osjećaja odgovornosti za nečiji život ili straha od sankcije

Interesantno je da, što su godišta mlađa, a time i osjetljivija na male boginje, obuhvat MMR vakcinom je nepovoljniji. Zašto je tako?

– Upravo iz razloga što vlada mišljenje da MMR vakcina može uticati na razvoj djeteta. Neurološki i razvojni poremećaji koji su karakteristika autizma najčešće se prepoznaju u dobi do dvije godine. Dosadašnja opažanja sugerišu da je autizam u osnovi genetski predisponiran, bilo da se radi o novim mutacijama ili već postojećim. Takođe se povezuje i s uticajima iz okoline kao što su razna zagađenja kojima smo izloženi, sa stresom i mnogim drugim faktorima. Koji god da su mehanizmi razvoja autizma, sva dosadašnja istraživanja MMR vakcinu isključuju kao uzročnika. Jasna potvrda ovog zaključka je upravo povlačenje MMR vakcine iz upotrebe u Japanu i značajan porast dijagnostikovane djece sa autizmom u populaciji nevakcinisanih. Strah roditelja je ogromna prepreka na putu dostizanja zajedničkog cilja, a to je stvaranje bezbjednog okruženja od zaraznih bolesti za najmlađe. Rizici koje nosi sa sobom infekcija virusom malih boginja, kada bi ih roditelji saslušali, daleko prevazilaze sumnje i dileme kojima su opterećeni u procesu donošenja najbolje odluke po njihovo dijete. Male boginje najopasnije su upravo po djecu mlađu od pet godina jer se u tom uzrastu razvija najviše komplikacija. Komplikacije se dešavaju kod 30% inficirane djece. Najčešće su to teške upale uha, teške upale pluća, encefalitisi (upala mozga). Rjeđa komplikacija koja se razvija 7-25 godina nakon infekcije malih boginja kod jednog na 100.000 oboljelih, a koja u nedostatku lijeka izaziva sigurnu smrt, zove se subakutni sklerozirajući panencefalitis, koji predstavlja tešku formu zapaljenja mozga.

Otkud toliko nepovjerenje u vakcinu?

– Istraživanja kažu da zemlje čije vlade uživaju visoko povjerenje imaju najbolje obuhvate vakcinacijom. Takođe, kao što sam već pomenula, ukoliko društvo pokazuje visok stepen povjerenja u nauku postoji i visok stepen povjerenja u vakcine. Možda je u osnovi problema nedovoljna zdravstvena prosvijećenost, nepovjerenje u institucije i nedovoljno snažna i jasna borba protiv dezinformacija. Takođe, i intervencije države izostaju, što ne uliva povjerenje niti sigurnost građanima koji se dvoume ili čak protive vakcinaciji. Zabrinjava i nizak nivo zainteresovanosti za argumente, činjenice i provjerene informacije. Može se primijetiti da je često važno ko govori, a ne šta se govori, što ukazuje na potrebu ljudi da se prepoznaju i pripadaju grupama sa određenim vrijednosnim stavovima. U posljednje vrijeme vakcinacija se kod nas više tretira kao dio neke ideologije nego nauke i, nažalost, na tom nivou se o njenim benefitima raspravlja. Nedvosmislena je korist vakcinacije. Nakon čiste vode, vakcinacija je spasila najviše života na planeti Zemlji. Naše zablude, ignorantski pristup nauci već ozbiljno ugrožavaju njene benefite po javno zdravlje.

Roditelji olako donose mišljenje da djeci ne može biti ništa. Koliko je takav stav opasan?

– Male boginje su jedna od najzaraznijih bolesti. Samo jedna inficirana osoba virus će prenijeti na 12-18 osjetljivih osoba. Osoba se smatra osjetljivom ukoliko nije vakcinisana ili nije prebolovala male boginje. Prije uvođenja vakcine, česte ponavljajuće epidemije malih boginja odnosile su čak 2,6 miliona života godišnje prema podacima SZO. Nakon uvođenja MMR vakcine broj smrtnih slučajeva smanjio se za 73% samo u periodu od 2000. do 2018. Procijenjeno je da je vakcinacijom protiv malih boginja u ovom periodu prevenirano 23 miliona smrtnih slučajeva. Ovakav stav koji spominjete je povezan sa visokim rizicima od komplikacije koje smo već pomenuli. Sad je trenutak da pomenemo još jednu specifičnost virusa malih boginja, a to je imunološka amnezija koju ovaj virus stvara. Nakon infekcije virusom malih boginja primijećeno je da je imunološki kapacitet djeteta vrlo nizak u produženom period koji može trajati između jednu i tri godine. Upravo iz tog razloga nerijetko djeca koja su bolovala male boginje vrlo su sklona upornim prehladama, teškoj gripi, upalama pluća, pa čak i bolestima protiv kojih su prethodno vakcinisani ili su ih bolovali, jer je virus malih boginja doveo do brisanja stečenog imuniteta. Takva djeca umjesto bezbrižnog djetinjstva imaju jednu stalnu borbu za zdravlje i sticanje ponovne imune kompetencije. Nelson Mendela je rekao: “Hrabrost nije odsustvo straha, već trijumf nad strahom. Hrabar čovjek pobjeđuje svoje strahove”. I mi moramo pobijediti strah od vakcinacije, jer je to u najboljem interesu naše djece.

Epidemija morbila je, osim u Podgorici, proglašena i u Budvi. Može li se očekivati širenje sa početkom školske godine?

– S obzirom na lako prenošenje, može se očekivati porast broja inficiranih, a naročito sa nastupanjem hladnijih dana i češćim boravkom u zatvorenom prostoru. Svakako, ovo će zavisiti od nas samih, od naše spremnosti da se čuje i uvaži glas struke. Zavisiće i od nivoa solidarnosti, svijesti da je ovo problem koji jednako kuca na vrata svih nas. Kažu da “kada su ljudi odlučni, svaka prepreka se prevazilazi”. Dakle, ne možemo čekati da neko donosi odluke za nas, da neko djeluje u naše ime i rješava naša pitanja i probleme. Jednostavno, to moramo i možemo sami uraditi. Zarazne bolesti ne poznaju raznolikost u mišljenju. Dok mi to spoznamo možemo se nepovratno suočiti sa gubicima koji će imati ime i prezime i izgubljene godine života.

Koliki treba da bude obuhvat vakcinisane djece da bi se mogao smatrati zadovoljavajućim?

– Obuhvat mora biti preko 92%. Upravo zbog visoke zaraznosti ovog virusa prag kolektivnog imuniteta je visok i matematički se proračunava. Efekti vakcinacije MMR vakcinom zavise od obuhvata. Svi benefiti vakcinacije koje spominjemo zavise od te solidarnosti na koju smo zaboravili. Zavise od udružene akcije svih nas da se stvori to bezbjedno okruženje i za one koji zbog svog zdravstvenog stanja ili trudnoće ne mogu primiti ovu vakcinu sada. Zahvaljujući vakcinaciji broj smrtnih slučajeva od malih boginja pao je sa 1.070.000 u 2000. godini na 60.700 u 2020. godini (izvor SZO). 

Kako se prenose male boginje?

– Male boginje su respiratorna infekcija. Virus se prenosi u direktnom kontaktu i vazduhom. Dakle – kašljem, kijanjem, govorom izbacuju se partikule koje sadrže virus. Te partikule, koje onda udišemo, održavaju se u vazduhu čak i dva sata. Dovoljno je da prođemo kroz hodnik ili zatvoren prostor u kom je boravila osoba koja je inficirana, a kod koje to još uvijek nije prepoznato, i da udahnemo ove partikule koje sadrže virus. Osoba je zarazna 4 dana prije i 4 dana nakon izbijanja ospe. Virus se nalazi u nosu i grlu, zato se testiranje vrši uzimanjem brisa grla i zadnjeg dijela nosa. Pored toga, ljekar će uzeti i krv kako bi utvrdio nivo IgM antitijela, a koja ukazuju na aktivnu infekciju.

Kako bi trebalo da postupe škole i vrtići preventivno, a kako u slučaju da se djeca zaraze?

– Najefikasnija prevencija malih boginja je vakcinacija. Osobama koje su bile u kontaktu sa inficiranim, a kod kojih nije prošlo više od 72 h od kontakta, savjetuje se što hitnija vakcinacija. Čak i tako kasno sprovedena vakcinacija može značajno da ublaži kliničku sliku i skrati period trajanja bolesti. Ukoliko je proteklo više od 72 h, a manje od 6 dana, postoji i opcija dobijanja gotovih antitijela (imunoglobulina) koja takođe mogu ublažiti klinički tok infekcije ili prevenirati simptome, ali za ovu vrstu intervencije prioritet su djeca mlađa od 12 mjeseci, neimunizovane trudnice i osobe sa jako oslabljenim imunitetom. Djeca koja su bila u kontaktu sa inficiranom osobom trebala bi se izolovati i provesti maksimalan period inkubacije od 21 dan u karantinu.

Koje su preporuke za osobe koje nijesu potpuno vakcinisane, ili nemaju dokaz da su preležale morbile?

– Osobe koje nijesu preležale male boginje i koje ne znaju da li su vakcinisane mogu provjeriti da li imaju izgrađen imunitet mjerenjem nivoa IgG antitijela na morbilli virus iz krvi. Ukoliko se pokaže da nemaju potreban nivo ovih antitijela, savjetuje se vakcinacija MMR vakcinom. Daju se dvije doze u razmaku od najmanje mjesec dana. 

Ljudi često miješaju ovčije i male boginje. Koja je razlika?

– Razlika je velika i ogleda se u pomenutoj imunološkoj amneziji koja, kao što smo rekli, kod malih boginja traje i do tri godine, ali i po učestalosti komplikacija. Zapravo, male boginje su opasne upravo zbog ozbiljnih komplikacija koje izazivaju, a koje se razvijaju kod čak 30% oboljelih. Dijete koje je inficirano virusom malih boginja ima visoku tjelesnu temperaturu, najčešće između 39,5 i 41°C. Ukoliko se radi o malom djetetu, mlađem od dvije godine, postoji visok rizik od dehidracije. Ospa kod malih boginja je sasvim drugačija od ovčijih boginja. Kod malih boginja ta ospa je više u ravni kože, crvena, zažarena, teži da se spaja i pravi velike plaže promjena na koži. Kod ovčijih boginja ospa je vezikula – mjehurić ispunjen tečnošću nakon čijeg pucanja se stvara krasta. Zahvaljujući dobrim vakcinalnim obuhvatima većina današnjih roditelja nije bila u situaciji da se sretne sa malim boginjama. Roditelji djece mlađe od pet godina moraju naročito pažljivo slušati i čitati upozorenja struke. Sve zablude imaju svoju cijenu, a mi danas plaćamo neke od njih.

Zbog čega je važan kolektivni imunitet?

– Kolektivni imunitet nas štiti od epidemije. To je poput utvrđenja koje ne dozvoljava prodor virusa u populaciju. Sve osobe koje su vakcinisane MMR vakcinom su brana za dalje širenje virusa. Vakcinacijom se sprečava prodor virusa u tijelo i njegovo umnožavanje, a samim tim i njegovo širenje. Da bi se dostigao prag kolektivnog imuniteta potrebno je da bude vakcinisano 92% populacije. Ovo je naročito važno za populaciju djece koja su predškolskog uzrasta, gdje su komplikacije najčešće. Boravak u vrtiću, kolektivu, pogoduje širenju virusa naročito kad je obuhvat vakcinisane djece na nedovoljnom nivou kao kod nas. Još jednom apelujem na roditelje djece da ne oklijevaju. Najvažnija i najbolja odluka koju možete donijeti u ovom trenutku za vaše dijete i njegovo zdravlje jeste vakcinacija MMR vakcinom.

Antivakseri idu dotle da tvrde da vakcine sadrže i živu. Kakav je sastav vakcine?

– MMR vakcina ne sadrži živu. U MMR vakcini se može naći sorbitol koji spada u grupu šećer-alkohola, saharoza koja predstavlja šećer, želatin, protein albumin i antibiotik neomycin u maloj dozi koji sprečava razvoj bakterija u rastvoru vakcine. Sadrži i oslabljene viruse malih boginja, zauški i rubele. Sastav vakcine je poznat i dostupan na internetu i u pakovanju vakcine. MMR vakcina je u upotrebi preko 50 godina. Tokom godina, njen sastav je unapređivan sa napredovanjem tehnologije na način da stvara manje neželjenih reakcija.

GRACIJA 227/septembar 2024.

Možda vas zanima

PRATITE NAS I NA INSTAGRAMU

NEDAVNO OBJAVLJENO