Na pitanje koja je po njenom mišljenju najznačajnija žena u medijima, Vlaović je odgovorila da je to novinarka Olivera Lakić.
“Ona je posvećena istraživačkom novinarstvu i uprkos napadima i prijetnjama upućenim njoj, ovoj našoj hrabroj zeni určena je i međunarodna nagrada Hrabra žena”, odgovorila je Vlaović.
Prema njenim riječima, slikarka Ksenija Vujović Tošić, koja je prva akademska slikarka u Crnoj Gori, je ostavila značajan trag u domenu likovne umjetnosti, dok je na polju arhitekture to bez sumnje Svetlana Kana Radević, koja je bila avangardna žena u vremenu u kom je stvarala.
“Jelisaveta Popović prva kompozitorka u Crnoj Gori i Darinka Matić Marović, prva žena profesionalna dirigentkinja, rođena u Herceg Novom, po čijem imenu je Festival KotorArt ustanovio nagradu, kao i Ksenija Cicvarić, interpretatorka crnogorske izvorne pjesme, žene su koje su ostavile trag u muzičkoj djelatnosti”, navela je Vlaović.
Napominje da nije samo jedna Ksenija koja je obilježila našu istoriju.
“Tu mislim na princeza Kseniju, koja je bila fotografkinja, članica Bečkog društva za fotografiju i prva žena vozač u Crnoj Gori”, istakla je Vlaović.
Kada se govori o pozorištu, ministarska je mišljenja da to mjesto zaslužuje, Dragica Tomas, prvakinja Crnogorskog narodnog pozorišta, jedna od najpoznatijih filmskih i pozorišnih glumica Crne Gore.
Upitana ko su za nju najznačajnije žene u književnosti, Vlaović je odgovorila da je to Ana Marija Marović, koja je prva pjesnjikinja crnogorskog porijekla, rođena u Veneciji 1815. godine.
Ona je podsjetila da je Marović stihove počela da objavljuje sa dvadeset godina i to pod pseudonimom Filotea. 
Iako se žene na Zapadnom Balkanu još uvijek suočavaju sa izazovima na tržištu rada, nižeg učešća i limitiranja mogućnosti zaposlenja, u crnogorskoj umjetnosti nije tako.
“Brojnije su”! Zato je tim Ministarstva kulture i medija kreirao video u kojem su crnogorske najznačajnije savremenice iz umjetnosti.
Ministarstvo kulture i medija će nastaviti da svoje politike kreira u skladu sa potrebama žena, kako bi smo kroz kulturološku emancipaciju uspjeli da pratimo korake savremenog građanskog društva ka punoj afirmaciji rodne ravnopravnosti i dostignemo standarde koji će omogućiti stvarnu jednakost žena i djevojčica.