Nedavno objavljeno

Mirsad Serhatlić: Ja sam srećan i ostvaren umjetnik

“Nadajući se koncertu i turneji, željno iščekujemo da ponovo osjetimo sinergiju između publike i stejdža”, kaže frontmen grupe Makadam koja se priprema za proslavu velikog jubileja, 45 godina postojanja

Razgovarala Dragana Đurić
Foto Vesela Mišković i privatna arhiva

Rijetki su oni koji imaju sreću da mogu da proslave 45 godina uspješne karijere, a grupa Makadam imaće tu privilegiju naredne godine. Sa Mirsadom Serhatlićem, frontmenom grupe, čuvenim kompozitorom, gitaristom i umjetnikom, razgovarali smo o jubileju i mnogim drugim temama.
“Ususret velikom jubileju grupe Makadam, a to je naših 45 godina rada (1978-2023), pripreme i sva organizacijska logistika se već dugo planiraju. Postepeno, ali uz veliku inspiraciju i motivaciju, komponujem nove pjesme i u potrazi sam za novim glavnim ženskim vokalom, koja bi nadomjestila odlazak Gordane Goce Ivandić. Koegzistira i ideja da jubilarni, veliki koncert bude izveden u formi Makadam i prijatelji, na kojem bi razni crnogorski i regionalni izvođači izvodili stare, dobro poznate hitove grupe Makadam. Ne isključujemo niti jedan vid opcije, ali je cilj jubilej visokog kvaliteta, koji je uvijek i na svakom mjestu bio epitet naše grupe, naravno, uvijek u skladu sa datim mogućnostima”, rekao nam je na početku razgovora Mirsad Serhatlić. Nesumnjiv je njegov doprinos našem kulturnom stvaralaštvu i izvjesno je da će se još dugo slušati kompozicije koje potpisuje.

Možemo li očekivati album kojim ćete obilježiti taj veliki jubilej?
– Obilježavanje jubileja prvenstveno podrazumijeva i izlazak duplog CD-a sa novim kompozicijama, a na njemu će se naći i nekoliko pjesama iz pređašnjeg stvaralačkog opusa, koje bi bile prilagođene aktuelnim aranžerskim trendovima i mogućnostima koje nude, sad već, bogatije opremljeni muzički studiji i tehnika. Na novom CD-u će se naći stari hitovi u novim aranžmanima, između ostalog Balerina i Ko prijatelj njene kuće, koja iz godine u godine postaje neizostavan materijal za DJ-eve u Crnoj Gori, što dovoljno govori o avangardnosti ove kompozicije. O Balerini ne treba pisati mnogo, a složićemo se da pripada antologiji najboljih kompozicija bivše Jugoslavije.
Osim koncerta i CD-a povodom jubileja, planirate li možda i turneju?
– Jubilej će svakako biti obilježen koncertom, a u planu je i turneja, makar na teritoriji Crne Gore. Šanse za realizacijom turneje su nepredvidljive i ne mogu dati odgovor za koji mogu da obećam da će sigurno biti ispunjen. Znamo da na umjetnost utiču mnogi drugi faktori, a svaka ekonomska kriza ostavi dubok trag naročito na sektor kulture. Za turneju su potrebna masivnija sredstva, koja, ukoliko ne izostane, može rezultirati velikim uspjehom u godini jubileja. Na kraju dana, kultura je ta koja baštini i održava naš identitet i univerzalne vrijednosti, tako da su ulaganja u umjetnost neprocjenljiva. Nadajući se koncertu i turneji, željno iščekujemo da osjetimo sinergiju između publike i stejdža, nakon dugo vremena.
​Toliko dugo postoji grupa, ali niste više snimali od 1994. godine, kada ste snimili album sa Gordanom Ivandić Da mi je znati. Zašto?
– Objektivni su razlozi zbog kojih grupa Makadam nije više snimala albume, ali smo uvijek bili prisutni na muzičkoj sceni, često kroz moje stvaralaštvo i kompozicije, kako namijenjene grupi, tako i drugim izvođačima na festivalima. Kompozicije Evo ima godina (Makadam i Tifa), sa kojom smo pobijedili na festival Sunčane skale, kao i Medene noći, koja je zauzela drugo mjesto na istom festivalu, svjedoče o našem angažmanu nakon 1994. godine. Naravno da se moglo raditi intenzivnije i bolje, ali se nerijetko morate prilagoditi mogućnostima, finansijskoj podršci, a posebno boriti sa najezdom nekvalitetne muzike koja iz godine u godinu zauzima primat kod slušalaca, mladih i na manifestacijama.

Ljubljana 1982 god. “Balerina” grupa Makadam
Grupa Makadam, prva postavaMirsad Serhatlić

Nastupi na festivalima i na Jugoviziji su umnogome obilježili Vašu karijeru. Da li bi nešto mijenjali da možete sve ponovo?
– Festivali su obilježili moju karijeru kao kompozitora, gitaristu, vokala, frontmena, na kojima sam postigao dosta uspjeha. Vjerujem da sam svoj život posvetio radu i stvaralaštvu, a mnogo toga i radeći za Radio Televiziju Crne Gore. Iza sebe imam pregršt projekata, počevši od dječije, preko dramske i filmske muzike, pa sve do muzike za dokumentarne serije. Sve navedeno me čini srećnim i ostvarenim umjetnikom. Zahvalan sam svim mojim saradnicima i kolegama na saradnji i zajedničkom timskom radu i srećan što sam kroz rad stekao mnoge prijatelje.
Koliko danas nedostaju festivali?
– Evidentan je nedostatak festivala u našoj zemlji. Svaki dobro osmišljeni i organizovani festival je isplativ jer predstavlja lice stanja u kulturi. Duboko sam uvjeren da su obrazovanje i kultura stubovi i oslonci svakog savremenog društva koje teži da bude progresivno. Moramo mnogo raditi na promociji i organizaciji festivala/koncerata klasične muzike, džeza, pop-rock, dječije i izvorne muzike, koja je neizostavni dio svakog društva i njegovog identiteta. Sa druge strane, moramo mnogo raditi na umjetničkom opismenjavanju stanovništva i braniti se od lošeg kvaliteta, primitivizma i jednostranosti. Muzika je univerzalni jezik koji spaja sve različitosti i ono “drugo” u bivstvovanju.
Kao i mnoge Vaše kolege posvetili ste rodnom gradu jednu svoju pjesmu, koja je vrlo brzo ušla u narod. Kako je nastala ta pjesma?
– Pjesma Spava moj grad je nastala za vrijeme lokdauna zbog korona virusa. Šetajući praznim ulicama i gledajući grad, sinula mi je ideja za novu pjesmu. Posvećena je gradu u kojem sam rođen, koji nikad nisam napustio i svim dragim sugrađankama i sugrađanima. Podgorica je oduvijek bila izvorno tlo i vitalni živac mog autorskog opusa, a ova pjesma potvrđuje da ostajem vjeran tome čak i nakon pet decenija stvaralaštva.
Kada govorimo o grupi Makadam, moramo istaći da su je obilježile pjesme Balerina i Da mi je znati. Treba li tu dodati još neku?
– Pjesma Balerina je lična karta grupe Makadam. Kritičari kažu da je jedinstvena, emotivna i neponovljiva, pjesma koja je ušla u enciklopediju jugoslovenske pop-rok muzike i koja nam je otvorila vrata za sve scene na prostoru bivše Jugoslavije. Pored nje, uvijek izdvajam Da mi je znati, Evo ima godina, Samo more zna, Svani zoro, a pjesma za koju sam posebno emotivno vezan je Moj cvijet iz kamena. To je pjesma posvećena najljepšem cvijetu – Crnoj Gori, kroz koju se prožimaju slike, emocije, sve ljepote planina, rijeka, mora, jezera i naš jedinstveni krš.

“Moramo mnogo raditi na umjetničkom opismenjavanju stanovništva i braniti se od lošeg kvaliteta, primitivizma i jednostranosti. Muzika je univerzalni jezik koji spaja sve različitosti i ono ‘drugo’ u bivstvovanju”

Balerina je osvojila treće mjesto na takmičenju Jugovizija. Koliko se razlikuju današnje pjesme i sama manifestacija tad i sad?
– Današnje pjesme i sama Evrovizija su itekako drugačije. Upoređujući vrijeme kad je nastala Balerina i današnje, vjerujem da je u prošlim vremenima pristup muzici bio iskreniji, sadržajniji i da je pjevanje i sviranje orkestra uživo ono što je držalo ovu manifestaciju visoko u hijerarhiji kvaliteta. Zato uvijek izdvajam festival San Remo koji je ostao vjeran sebi i uprkos trendovima, i dalje se bazira na kvalitetu, dobrom pjevanju i sviranju. Evrovizija je danas poput multimedijalnog projekta, ulaže se mnogo u scenski nastup, koreografiju, kostimografiju, fizički izgled se indirektno ocjenjuje, tako da izlazi iz granica čisto umjetničkog festivala. Odavno je postao festival koji teži ka kvantitetu u lošu korist kvaliteta.
Koga bi sljedećeg voljeli da vidite kao predstavnika Crne Gore na Eurosongu?
– Ne bih posebno nikog izdvajao kao predstavnika Crne Gore na Evroviziji, ali svim dosadašnjim predstavnicima sam pružao podršku i navijao iz srca. Ko god bude izabran narednih godina, uvijek će u meni imati iskrenog prijatelja i podržavaoca.

“Podgorica je oduvijek bila izvorno tlo i vitalni živac mog autorskog opusa”

Postoji li neka pjesma koju ste dali drugim pjevačima, a da ste poslije zažalili što je niste vi snimili?
– Pjesme sam oduvijek pisao namjenski za pjevače koji su je izveli, prilagođene njihovim vokalnim sposobnostima i tehnici, ali karakteru i senzibilitetu izvođača. Tako da ne žalim ni za jednom datom pjesmom, već sam ih radio za druge sa najboljim namjerama i željama.
Kakva je sad situacija na muzičkoj sceni Crne Gore?
– Muzička scena u Crnoj Gori mora biti bolja, svestranija, sa više odgovornosti, kvaliteta, posvećenosti muzici i muzičkim pravcima. Takođe, dobro mi je poznato koliko je rada, vježbanja i truda potrebno da se dostigne određeni kvalitet. Da ne govorimo o ulaganju, za koji nikad ne znate hoće li i koliko biti isplativ. Svim mladim ljudima trebalo bi dati više prostora da se pokažu i predstave svoju kreativnost i ideje. Ne treba štedjeti novac kad je kultura u pitanju, jer korist možda nije trenutna ali je dugoročna, a samim tim i najviše održiva. ​​
Čime ispunjavate dane dok se pripremate za proslavu jubileja, ko vam najviše pomaže oko priprema?
– Veliki dio dana provodim u sporovođenju inspiracije u djelo. Nikad ne znate kad se može pojaviti, gdje god se nalazili. Osim toga, u slobodno vrijeme posjećujem kulturne manifestacije u gradu, izložbe, predstave i koncerte koji uvijek mogu poslužiti kao dodatna ispiracija i podstaći vas na neke nove ideje. U pripremi za jubilej mi najviše pomaže porodica, oni su prvi kritičari svih mojih pjesama, mojih medijskih gostovanja i oni koji me najviše savjetuju o logistici za jubilej. Često se srijećem sa prijateljima u etno-džez klubu Sejdefa. Osim porodice, najviše pomažu prijatelji i kumovi, koji su ostali vjerni poštovaoci Makadama i za koje znam da se od srca raduju svakoj ideji i planu u budućnosti.

Gracija 203

Latest Posts

Lifestyle

Ljepota

Zdravlje

Recepti