spot_img

Mreža Savjeta roditelja osnažiće vezu nastavnika, učenika i roditelja u cilju zdravog razvoja i obrazovanja

U Crnoj Gori većina roditelja smatra da Savjet roditelja treba da bude most komunikacije između njih, nastavnika i škole, a skoro 80 odsto roditelja vjeruje da osnovna škola ne sprema djecu adekvatno za buduće školovanje

spot_img

To je saopšteno na konferenciji Pravci unapređenja sistema osnovnog školskog obrazovanja: Perspektive roditelja, koju je organizovala Mreža Savjeta roditelja Crne Gore.

Predsjednica Mreže Savjeta roditelja Crne Gore, Milica Gogić, kazala je da je Mreža osnovana 23. marta kroz projekat Osnivanje Mreže Savjeta roditelja Crne Gore, koji je podržala Fondacija za aktivno građanstvo, a da je uspostavljena i pravilnicima uređena komunikacija sa 65 škola iz 19 većih opština. “Mreži je već prilikom samog osnivanja zvanično pristupilo 36, uglavnom većih gradskih škola koje zajedno broje preko 32.000 đaka, što je skoro polovina svih osnovaca u Crnoj Gori. Očekujemo da se Mreža širi”, kazala je Gogić. Pojasnila je da je u okviru projekta sprovedeno istraživanje na temu Osnovno obrazovanje u Crnoj Gori iz ugla roditelja, a za veoma kratko vrijeme u njemu je učestvovalo skoro 4000 roditelja što je pokazalo da oni žele i imaju šta da kažu kada je riječ o školstvu. Osnivanjem Mreže Savjeta roditelja Crne Gore, kako je rekla Gogić, konačno je kompletiran trougao – nastavnik, učenik, roditelj koji je osnova zdravog razvoja i obrazovanja djece.

Predstavnica Fonda za aktivno građanstvo, Nađa Dragović, pojasnila je da je kroz program Podržani=Osnaženi, kroz tri grant šeme podržano 18 organizacija i neformalnih grupa građana Crne Gore u iznosu od preko 375.000 eura. “Sami cilj programa je bio odgovor na nedostatke u demokratskim kapacitetima crnogorskog društva, sistemima odgovornosti, kao i reakcija na stagnaciju društvenog i ekonomskog razvoja u Crnoj Gori”, objasnila je Dragović.

Predsjednik upravnog odbora Mreže Savjeta roditelja Crne Gore, Slaviša Delić,poručio je da će se rezultati odluka koje se danas budu donosile vidjeti za nekoliko godina. “Misija naše Mreže je fokus na osnaživanje savjeta roditelja Crne Gore. Svjesni smo da je potrošeno mnogo vremena, a da te organizacije na nivou škola nisu bile uvezane, nisu sinhronizovano djelovale i upravo je to ono što ćemo u narednom periodu da radimo. Činjenica da je već 36 škola prepoznalo Mrežu kao dobar start govori u prilog da je ovo organizacija, koja je nedostajala crnogorskom društvu”, istakao je Delić. Rekao je da je cilj da se kroz partnerstvo sa ključnim institucijama sistema i nevladinim sektorom Mreža Savjeta roditelja prepozna kao kredibilan partner i promoter svih reformi, a potrebno je, kako smatra, zajedno djelovati na promociji dobrih i pozitivnih stvari i na prevazilaženju prepoznatih problema. “Sam rad organizacije će se zasnivati na mreži kordinatora, jer cilj je da sve što budemo radili dođe do svake škole u Crnoj Gori, do svakog savjeta, kako bismo na kvalitetan način mogli da čujemo potrebe, očekivanja, primjedbe, sugestije svakog savjeta roditelja. Mreža savjeta roditelja nije organizacija koja će samo da ukazuje na problem, već će da predlaže rješenja. Naša misija i cilj je da budemo pozitivni, proaktivni i da gradimo partnerstvo sa svima koji vide boljitak u školstvu i obrazovanju.”

Tokom predstavljanja istraživanja Osnovno obrazovanje u Crnoj Gori iz ugla roditelja, članica nadzornog odbora Mreže Savjeta roditelja Crne Gore, Sonja Zarubica Paunović, kazala je da je ono sprovedeno od 29. novembra do 6. decembra prošle godine, a da je u njemu učestvovalo 3.967 roditelja djece uzrasta do IX razreda sa teritorije cijele Crne Gore. “U istraživanju smo se bavili temama: uloga i snaga Savjeta roditelja, uticaj školskih smjena na dinamiku i porodični život, bezbjednost djece i vršnjačko nasilje, školski program i gradivo, inkluzivno obrazovanje i rad sa talentovanom djecom, nastavni kadar“, navela je, te dodala da je istraživanje na skali od 1 do 5 pokazalo da roditelji dominantno smatraju da Savjet roditelja treba da bude most komunikacije između roditelja, nastavnika i škole (4,4), da utiče na bitne odluke u školi (4,27) te da ojača učešće roditelja u školskim aktivnostima (4,14).

-

“Sa druge strane, navode da smatraju da roditelji nijesu zaiteresovani za učešće u Savjetu roditelja (2,65), da se ne odazivaju na akcije (2,8) te da imaju skepsu u pogledu ingerencija Savjeta roditelja (2,72)”, rekla je Zarubica Paunović.

Ukazala je da su na osnovu tih podataka definisali četiri fokusa djelovanja Mreže Savjeta roditelja. “Prvi fokus je definisanje prava i obaveza Savjeta roditelja, jer je roditelji imaju savjetodavnu ulogu, koja nije obavezujuća, jer se odluke savjeta roditelja sprovode ili ne sprovode, zavisno od njihovog ličnog odnosa između uprave i predsjednika Savjeta roditelja. U školama gdje su ti odnosi dobri sve funkcuioniše, a u onima kou kojima nisu ništa ne funkcioniše.” Prema njenim riječima, drugi fokus je institucionalizacija Savjeta roditelja, pojašnjavajući da ne postoji registar, kao ni zvanične mail adrese koje se koriste. “Treći fokus je obezbjeđivanje roditeljskog kutka u školama. Trenutno je situacija takva da, kad roditelj dolazi da razgovara sa nastavnicima, to dešava po hodnicima. Vrlo smo svjesni prostora i ograničenja koje imaju škole, pa ne smatramo da taj kutak treba da bude preveliki, ali da treba nam se on opredijeli“, rekla je Zarubica Paunović.

Kazala je da je četvrti fokus obezbjeđivanje baze podataka i kreiranje portala.

“Sljedeća tema kojom smo se bavili su školske smjene gdje smo roditelje pitali koliko one onemogućavaju kvalitetno provođenje vremena sa djecom. Istraživanje je pokazalo da generalno vlada stav da školske smjene onemogućavaju kvalitetno provođenje vremena sa djecom i to smatra 40,8 odsto roditelja“, navela je Zarubica Paunović. Ukazala je da je taj problem još izraženiji kod samohranih roditelja i kod roditelja koji su razdvojeni.

“Kad je u pitanju bezbjednost djece u školi, istraživanje je na skali od 1 do 5 pokazalo da roditelji smatraju da škole nemaju dovoljno nadzora (2,06), ali ni adekvatnih mehanizama adekvatnih mehanizama (2,26) za zaštitu djece od vršnjačkog nasilja“, kazala je Zarubica Paunović. Ukazala je da je da bi kao mjeru prevencije i ublažavanja ove pojave trebalo organizovati edukativne programe o vršnjačkom nasilju za učenike pri čemu smatraju da i roditelji treba da budu uključeni u rješavanje ovih problema.

“Istraživanje je pokazalo da 45 odsto roditelja navodi da poznaje nekog iz bliskog okruženja čije je dijete doživjelo vršnjačko nasilje, dok svaki peti roditelj kaže da je to bilo upravo njegovo dijete. Glavni problem koji roditelji navode, a sa kojim se djeca suočavaju je verbalno i fizičko nasilje, njih 71 odsto, sajber maltretiranje 43 odsto te pritisak vršnjaka 40 odsto“, rekla je Zarubica Paunović.

Govoreći o podacima koji se odnose na školski program i gradivo, Zarubica Paunović je kazala nešto više od  jedne trećine roditelja kaže da djeca u školi savladavaju veći dio gradiva, dok čak 30 odsto navodi da najveći dio gradiva djeca savladavaju kući uz pomoć roditelja.

“Dalje, istraživanje je pokazalo da gotovo svaki roditelj pomaže svom djetetu da savlada gradivo pri čemu njih 65 odsto to čini redovno i to u rasponu od  jednog do pet sati, njih  60 odsto. Gotovo polovina roditelja, njih 49 odsto, navodi da djeci osigurava plaćene dodatne časove pri čemu oni koji to redovno čine ove usluge plaćaju do 100 eura, njih 65 odsto“, navela je Zarubica Paunović. Prema njenim riječima, istraživanje je pokazalo da svaki peti ispitanik smatra da osnovna škola sprema djecu adekvatno za  buduće školovanje. “Istraživanje je pokazalo da 71 odsto roditelja smatra da sistem inkluzivnog oobrazovanja treba unaprijediti, a 42 odsto ispitanika nema stav koliko inkulzivno obrazovanje utiče na posvećenost nastavnika ostaloj djeci što može da ukazuje na to da ova tema generalno nije dovoljno tretirana među roditeljima li ni među ukupnom školskom zajednicom.”

Govoreći o podacima koji se odnose na talentovanu djecu, Zarubica Paunović je kazala da 87 odsto roditelja smatra je neophodno unaprijediti programe podrške talentovanoj djeci u školama, a njih 65 odsto smatra da je neophodno da roditelji talentovane djece budu uključeni u proces podrške  i razvoja talenta svog djeteta.

“Kad je u pitanju nastavni kadar, roditelji smatraju da je pozitivna strana nastavnog kadra posvećenost i dostupnost kada je u pitanju komunikacija sa roditeljima. Sa druge strane, ključni problem vide u tome da nastavni kadar primjenjuje tradicionalne metode pristupu učenja te da nema snažnu orijentaciju ka postiizanju najboljih rezultata sa svakim djetetom posebno“, istakla je Zarubica Paunović.

U diskusiji, tokom konferencije, aktivno su učestvovali predstavnici Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, Zavoda za školstvo, Ombudsman, predstavnici Prosvjetne zajednice, Sidnikata prosvjete, Unicefa, kao i Udruženja Roditelji.

Projekat Osnivanje Mreže Savjeta roditelja Crne Gore je podržan kroz program Podržani=Osnaženi, u okviru grant šeme Zajednica u akciji koji realizuje Fond za aktivno građanstvo u partnerstvu sa Zakladom za razvoj lokalne zajednice Slagalica iz Hrvatske. Program finansira Evropska unija, a kofinansira Ministarstvo javne uprave.

Možda vas zanima

PRATITE NAS I NA INSTAGRAMU

NEDAVNO OBJAVLJENO