Nedavno objavljeno

Naći načine da se sačuvaju mediji koji se novinarstvom bave na odgovoran i profesionalan način

Crna Gora kao društvo mora naći načine da sačuva medije koji se novinarstvom bave na odgovoran i profesionalan način, kao i da učini sve da ima snažan, stabilan i istinski Javni servis.

To je poručeno panelu „Kako do dobrih rješenja?“, održanog u okviru konferencije “Mediji u Crnoj Gori – kako do oporavka?“, koju je organizovao Centar za građansko obrazovanje (CGO).

V.d. generalnog direktora Direktorata za medije u Ministarstvu kulture i medija, Neđeljko RUDOVIĆ, rekao je da bez snažne medijske zajednice, slobodnog i profesionalnog novinarstva nijedno društvo nema budućnost, pa ne može imati ni crnogorsko.

„Opredjeljenje svake evropske Vlade mora biti da se daje impuls slobodnom i profesionalnom novinarstvu. U okviru Radne grupe, koja je pripremila nacrt Medijske strategije i koja radi na pripremi izmjena seta medijskih zakona, ne radimo proforme, nego zaista razmjenjujemo argumente i tražimo rješenja za ključne probleme sa kojima se uočavamo. A ti problemi su brojni“, istakao je Rudović.

Prema njegovim riječima, u Crnoj Gori najčitaniji i najuticajniji mediji nisu tabloidi, kao što je to slučaj u regionu, već profesionalni mediji, „uz sve mane, greške, omaške,  političku pristrasnost“.

„To je po meni blago Crne Gore, naša dragocjenost, zbog koje treba da se ponosimo, pa na osnovu toga da idemo dalje i da nastavimo da njegujemo to dostignuće“, smatra Rudović.

Ocijenio je da društvo i država moraju da učine sve da imamo snažan, stabilan i istinski Javni servis, koji će, kako je kazao, biti svjestan svoje odgovornosti prema građanima.

„Neophodno je uvesti mehanizme odgovornosti u slučaju neispunjavanja obaveza kada govorimo o Javnom servisu. Drugo, Crna Gora kao društvo mora naći načine da sačuva medije koji se novinarstvom bave na odgovoran i profesionalan način. U suprotnom, imajući u vidu tržište i da je marketing sve manji, snažnije redakcije iz regiona postaće vlasnici medijskog prostora Crne Gore“, upozorio je Rudović.

Direktor Medijske asocijacije jugoistočne Evrope (MAJE), Vuk MARAŠ, podsjetio je da je crnogorsko tržište medija najmanje u regionu, koje ima 11 miliona eura marketinškog kolača u najboljem slučaju, „a najviše smo izloženi medijskoj konkurenciji iz regiona“.

„Jedna smo od organizacija koja je incirala izradu Medijske strategije, jer smatramo da se tom višegodišnjem urušavanju medijskog tržišta mora stati na kraj i da država mora preduzeti mjere da kompezuju medijima štetu napravljenu u postupku koji traje više od deceniju. Započet je dijalog sa predstavnicima medijske zajednice, svi su imali pristup Medijskoj strategiji i zakonima, da bi dobili komentare kako stvari da se unaprijede u ovoj oblasti“, naveo je Maraš.

Ukazao da je krajem prošle godine prijetila opasnost da Crna Gora ostane svih dnevnih novina. „Desila se kriza na tržištu papira, cijena je trostruko skočila. Novine u Crnoj Gori se i dalje prodaju po istoj cijeni, sa tri puta skupljim papirom, sa cijenom rada koja je skočila zbog programa Evropa sad. Smatramo da je država u obavezi da pomogne medijima“, rekao je Maraš.

Ocijenio je da nikad nije bila složnija medijska zajednica, čak i kad su u pitanju mediji koji imaju potpuno suprotne uređivačke politike oko sređivanja tržišta.

„Kad govorimo o novinama, nama treba mjera podrške da se PDV smanji na 0 odsto za prodaju novina, da se PDV na oglašavanje sa postojećih 21 odsto spusti na sedam odsto, da se PDV na repro materijal smanji sa 21 na sedam odsto. Treba nam da se Fond za medijski pluralizam drastično poveća, da bude najmanje pet puta veći. Treba nam i odgovoran Javni servis“, kazao je Maraš.

Pomoćnica direktora za pravne i ekonomske poslove Agencije za elektronske medije (AEM), Jadranka VOJVODIĆ, objasnila je da Agencija vrši nadzor nad primjenom Zakona o elektronskim medijima, navodeći da se pod tim podrazumijeva veliki broj pitanja, a da je samo jedno pitanje profesionalnih standarda.

„Moje mišljenje je da je to rješenje koje je sporno i da Agencija nije neko ko treba da se bavi poštovanjem profesionalnih standarda od strane medija. To je pitanje koje treba da bude u domenu samoregulacije. Trenutno je situacija takva, da pokušavamo da odgovorimo na sve prigovore koje dobijamo i da proaktivno djelujemo ukoliko uočimo njihovo kršenje. Smatram da taj posao radimo dobro“, ocijenila je Vojvodić.

Informisala je i raste broj postupaka koji se pokreće, kao i da se u manjem broju odnosi na profesionalne standarde, a više na zaštitu ranjivih grupa, zaštitu sadržaja vezanih za oglašavanje i diskriminaciju.

„Mislim da je Savjet Agencije odgovorio na obaveze koje su se njemu kao organu dale. Blagovremeno smo, po donošenju Zakona o medijima, pristupili izradi pravilnika kojim smo detaljno propisali način raspodjele sredstava. Raspisali smo konkurs početkom godine, nadam se da ćemo početkom juna imati odluku o raspodjeli sredstava po tom osnovu. Važno je da sredstva budu dodijeljena po potpuno transparentnim uslovima i da proceduralno ništa ne može biti dovedeno u pitanje“, navela je Vojvodić.

Advokat Siniša GAZIVODA mišljenja je da je izvještavanje medija o krivičnim postupcima jedno od najdelikatnijih oblasti kojima se mediji bave.

„Moramo biti svjesni da su informacije iz raznih istraga dostupne velikom broju lica i da je teško da one ne dođu do medija, čak i kad to šteti krivičnom postupku. Kad je u pitanju praksa Evropskog suda za ljudska prava, često se pominje da interes javnosti i interesovanje javnosti nisu sinonimi. Naime, nije u interesu javnosti sve ono što bi javnost voljela da zna. Tu dolazimo do situacija u kojima mogu da se krše osnovna ljudska prava drugih lica“, naveo je Gazivoda.

Ocijenio je da su mehanizmi zaštite slabi, navodeći da je najbolji način da mediji funkcionišu profesionalnije i da se u samim redkacijama novinari ljudi bave standardima.

Tokom diskusije, član pokreta Preokret, Srđan Perić, naveo je da je moć medija skoncentrisana u političkim elitama i krupnom kapitalu.

„Ne vidim ništa sporno, ukoliko bi država finansirala medije, da mi na svakom mediju imamo karticu gdje na naslovnoj stranici piše „ti, građanin, finansiraš rad ovog medija“. Mislim da bi to bio korak u dobrom pravcu“, dodao je Perić.

Dekanka Pravnog fakulteta Univeziteta Crne Gore, Aneta Spaić, ukazala je na dva važna pitanja – koliko bi država trebalo da bude uključena u finansiranje medija, kao i kako bi trebalo da se odnosimo prema neregistrovanim medijma.

Takođe, jedno od pitanja učesnika diskusije odnosilo se i na mogućnosti države u sankcionisanju portala koji objavljuju uvredljive komentare sa elementima govora mržnje.

Rudović je, odgovarajući na pitanja učesnika, kazao da je jedna od obaveza medija da se uvredljivi komentari brišu.

„Ovdje je pitanje sprovođenja Zakona. U Crnoj Gori, u jednom dijelu imamo mehanizme koji nas štite od širenja govora mržnje i od širenja lažnih vijesti. Krivičnom zakonik obrađuje govor mržnje i širenje lažnih vijesti u krivičnim djelima izazivanje rasne, nacionalne i vjerske mržnje, rasne i druge diskriminacije, a za koja je propisana zatvorska kazna. Postavlja se pitanje: da li onaj ko sprovodi zakon štite javni interes i da li se na adekvatan način bave zaštitom društva od širenja govora mržnje“, upitao je Rudović.

Rudović smatra i da organi javnog sektora ne bi trebalo da se oglašavaju na neregistrovanim portalima.

Konferencija “Mediji u Crnoj Gori – kako do oporavka?” organizovana je u okviru projekta “Mediji za mene” koji CGO sprovodi uz podršku ambasade Kraljevine Holandije, Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Norveške i Balkanskog fonda za demokratiju Njemačkog Maršalovog fonda SAD (BTD).

Izvor: prcentar.me

Latest Posts

Lifestyle

Ljepota

Zdravlje

Recepti