U Velikoj Britaniji je prije desetak godina provedena zanimljiva anketa u kojoj je učestvovalo 800 žena, a trebalo je da odaberu frizuru koja najbolje predstavlja vrijeme iz koje potiče. Ponuđene su frizure od početka dvadesetih do današnjih, ultra modernih, a rezultat ankete nije skoro nikoga začudio. Pobijedile su šezdesete, i to frizure i stilovi Swinging Londona, nesumnjivo vezani uz imena slavnog britanskog frizera Vidala Sasuna: geometrijske linije, sve varijante paža, dječačke frizure i tako dalje.
EVOLUCIJA STILA Posmatrajući protekli vijek i evoluciju modnih stilova kada su u pitanju frizure, veoma su interesantni trendovi u šišanju, njezi kose i način odabira onoga što nam najviše odgovara. Dvadesetih i tridesetih godina, frizure koju su poigravale u ritmu charlestona na prvim javnim projekcijama nijemih filmova, nisu imale naglašen volumen, bile su uglavnom kraće, skoro ravne, sa samo nekoliko blagih talasa, ukrašene šnalama i šeširićima. Trebalo je čekati do 40-ih da frizure postanu ženstvenije, a kosa duža, dok su mekane lokne lagano rastući dolazile do izražaja i kompletnom izgledu davale senzualnost. Filmske ikone, kao što su Rita Hejvort, Veronika Lejk i Loren Bekol, koje su bile oličenje ženstvenosti, imale su obožavaoce oba pola: muškarce su privlačile, dok su ih žene kopirale i s njima se poistovjećivale. Na filmskom platnu su se tako energično bacale u naručje muškarca, stvarajući iluziju da ga trebaju, da žele biti zaštićene, dok su crvenoobojene usne i mekane lokne na glavi odavale snažan karakter i vrištale od strasti.
View this post on Instagram
ŽENSTVENOST, SLOBODA… Frizura odražava evoluciju žene, svijest o ulozi u društvu i svijest o vlastitoj ženstvenosti. Oko 70-ih duga kosa postaje i krik slobode, pobuna protiv strogih ideja, strogih i preburžujskih urednih frizura, od izazito duge hipi kose do dužine 80-ih, prenaglašenog volumena spremnog na smirivanje deset godina kasnije. Danas se pokušavaju kombinovati prošli i aktuelni stilovi, ali ultra moderne frizure i dalje su one koje izgledaju što je moguće više prirodno. Nije važno da li imaju volumen ili ne, nimalo ne podsjećaju na strogo počešljanu ili uredno složenu frizuru, nego treba da oslikavaju slobodu.
INOVATOR I VIZIONAR Da je moguće napraviti čudo s makazama u rukama dokazao je vizionar i inovator Vidal Sasun, za kojeg bi apsolutna uvreda bila reći da je bio samo frizer. Prvi frizerski salon otvorio je u Londonu 1954. godine, a kada se 1963. pojavila njegova bob frizura, bio je to početak nezaustavljivih promjena u svijetu ženske ljepote, čijoj popularizaciji je doprinijela Meri Kvant, kreatorka “odgovorna” za mini suknju. Sasunova geometrijska frizura privukla je pažnju zbog nevjerovatne linije, a kako je tražila malo vremena za savršen izgled – žene su je doživjele kao istinsko oslobađanje. Svjetsku popularnost stekao je 1968. godine, kad je iz Londona otišao u Holivud kako bi glumicu Miju Farou ošišao za ulogu u filmu Rozmarina beba, za tad nevjerovatan honorar od 5.000 dolara. Bio je poznat po strogom pristupu ženama, ponekad je znao i da ih uvrijedi, ali, tvrdio je da nikada iz njegovog salona ne bi izašle nezadovoljne. “Žene su znale donijeti sliku Ave Gardner i reći da žele izgledati kao ona. Ja bih odgovorio da one nisu Ava i da bi se glumica sigurno uvrijedila na takvo poređenje”, izjavio je Vidal, koji je preminuo 11. maja 2012. u 84. godini od posljedica leukemije. O životu ovog nesuđenog arhitekte, koji je djetinjstvo proveo u sirotištu, 2010. snimljen je dokumentani film Vidal Sassoon: The Movie.
View this post on Instagram
Priredila Snežana Crkvenjaš
